Ministarstvo zdravstva nakon 29 godina u domove zdravlja planira vratiti psihologe te osigurati mobilne psihijatrijske timove, kako doznaju 24sata.

Djeca i mladi najosjetljivija su skupina društva, a njihovo mentalno zdravlje nikad nije bilo u gorem stanju, a samo u Zagrebu djeca u prosjeku, kako doznajU, na tretman kod psihologa čekaju tri do četiri mjeseca. Za mnoge je to već prekasno, zbog čega imamo poražavajuće podatke o porastu suicida među djecom i mladima.

Podaci pokazuju da je 2021. gotovo dvostruko više djece koja su pokušala suicid, nego što je to bilo 2019. godine, kad još nije bilo ni potresa ni pandemije. Tako je 2019. u Hrvatskoj 36 djece pokušalo suicid, a šest ih je, nažalost, počinilo isti, 2020. godine ih je 52 pokušalo, a 10 ih je počinilo, dok je 2021. godine čak 63 djece pokušalo počiniti suicid, a sedam ga je počinilo. U prvih pet mjeseci 2022. godine zabilježeno je pet samoubojstava djece do 18 godina, među kojima je jedno dijete bilo mlađe od 14 godina, uz drastičan porast broja pokušaja suicida među djecom mlađom od 14 godina.

Prema podacima Hitne ambulante Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, koja je tijekom 2019. i 2020. godine provela istraživanje na kliničkom uzorku od 2428 djece/adolescenata pregledanih u jednoj hitnoj psihijatrijskoj ambulanti, 447 djece je otkrilo da su bila sklona suicidalnom ponašanju.

Ministar zdravstva Vili Beroš za 24sata otkrio je da njegovo ministarstvo slijedom reformskih mjera vezanih za aktiviranje dispanzera za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite kao i mobilnih psihijatrijskih timova, razgovara o Pilot projektu unaprjeđenja mentalnog zdravlja s Domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

– U tijeku je osnivanje Radne skupine i ostali operativni koraci kako bi se pokrenuo pilot projekt i uspostavio temelje za provedbu reformskih koraka u području mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini – odgovorio je za 24sata ministar zdravstva Vili Beroš na pitanje što planiraju poduzeti za jačanje mentalnog zdravlja djece i mladih.

Psihologinja Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore još u studenom prošle godine u razgovoru za 24sata apelirala je na hitan povratak psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu radi gorućeg problema – mentalnog zdravlja djece u Hrvatskoj.

Psihologinja Selak Bagarić posljednjih se godina najviše bori da se djeci osigura pravovremena psihološka pomoć kako se ne bi događale nezapamćeni masakri poput ovog u Beogradu i kako djeca ne bi dizala ruku na sebe, a upravo su provedena istraživanja pokazala da Hrvatska ima porast suicida među djecom i mladima.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da COVID-19 više nije izvanredna globalna opasnost – te proglasila kraj izvanrednog stanja zbog koronavirusa, javlja HRT.

Bolest je postala rutinska, a virus, koji ostaje prisutan, više ne uzrokuje hospitalizacije i komplikacije kao nekad.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorava da nije riječ o kraju pandemije jer je virus još među nama.

Gotovo 3 godine od uvođenja izvanrednog stanja zbog pojave koronavirusa, napravljen je i prvi korak prema proglašenju kraja pandemije. Prema službenim podacima u svijetu je od posljedica zaraze koronavirusom preminulo 7 milijuna ljudi. Kraj izvanrednog stanja nije poziv na opuštanje.

– I dalje imamo u svijetu velik broj oboljelih. Nema nekog ograničenog područja gdje se bolest i virus javljaju, nego je to u čitavom svijetu. Pandemija i virus su i dalje među nama, ali se smatra da nema potrebe više za prekograničnim mjerama te da države članice sukladno svojoj epidemiološkoj situaciji mogu odlučiti s kojim mjerama će nastaviti, a s kojima neće, kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Da bi u Hrvatskoj bio proglašen kraj epidemije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo to treba predložiti resornom ministru, zatim on Vladi.

– Ukoliko do toga dođe, onda će se razmotriti koje mjere ostaju na snazi, ali ne propisuje ih više Krizni stožer nego će ih propisivati Ministarstvo zdravstva. Mi smatramo da je i dalje potreban oprez, dodaje Capak za HRT.

Mažoretkinje Kotoribe krenule su danas, 6. svibnja, prema Biogradu na Moru gdje će sudjelovati na 26. Državnom natjecanju mažoretkinja Republike Hrvatske.

– Vjerujem u djevojke i ponosna sam što su ustrajne. Posebno se zahvaljujem trenerici Marti Vojvoda, roditeljima i pratnji – poručila je njihova predsjednica Kristina Čižmešija.

Danas su u tijeku prijave, tj. akrediriranje i treninzi, a natjecanje će se održati u nedjelju, 7. svibnja.

Želimo im puno sreće!

Zastrašujući događaji u Srbiji u posljednjih nekoliko dana prestravili su i hrvatske građane. Unatoč apelima i brojnim kampanjama MUP-a za povrat oružja i streljiva, mnogi se građani oglušuju i još uvijek posjeduju ilegalno oružje.

Nataša Vidaković s televizije N1 provjerila je osjećaju li se građani Hrvatske sigurno uz tu činjenicu, ali i recentne događaje u susjedstvu.

Trgovinu oružjem u Zagrebu Tomislav Kamenečki vodi već 30-tak godina. Kaže, prodaja pištolja i pušaka u zadnjih godinu dana porasla je za 60 posto. Većina kupaca su im mladi do 30 godina, ali i žene, dok se najviše traži lovačko naoružanje. A cijena? Ona je manje bitna.

“Danas su mladi ljudi spremni izdvojiti i pet ili šest tisuća eura i kupuju oružje na kredit i spremni su odreći se puno stvari ne bi li došli do nekakvog komada oružja koje će koristiti u streljani i u lovu. Gledaju to kroz neki vid možda i ulaganja, investicije”, rekao je.

Kaznena djela u uzlaznoj putanji

Mnogo je i onih koji posjeduju oružje, ali ilegalno. Iz MUP-a već godinama kroz brojne kampanje apeliraju na anoniman povrat takvog oružja, no čini se uzalud.

Samo u prva tri mjeseca ove godine policija je prikupila više od 860 komada vatrenog oružja, 23 tisuće streljiva i gotovo 18 kilograma eksploziva.

Od 2017. broj kaznenih djela i počinitelja u uzlaznoj je putanji, najviše 2020. Međutim, od 2021. zabilježen je manji broj pa je tako lani evidentirano 15 posto manje kaznenih djela posjedovanja, izrade i nabave oružja te eksplozivnih tvari, ali i 22 posto manje prijavljenih počinitelja u odnosu na godinu prije.

Zbog velike količine ilegalnog oružja u Hrvatskoj pa i zbog događaja u susjednoj Srbiji posljednjih dana – neki građani se osjećaju nesigurnije, javlja N1.