Gljivarsko društvo ‘Smrčak’ Čakovec organizira 24. Međunarodnu međimursku gljivarijadu ‘Smrčkijada’. ‘Lov na zlatnog smrčka’ održat će se 15. travnja 2023. uz obalu rijeke Drave, dok je okupljanje kod Dvorane ‘MESAP’ Nedelišće.

Organizator natjecanja određuje koji će se rod odnosno vrsta gljiva brati, te o tome izvješćuje gljivare, gljivarske udruge i javnost…

Natjecati se mogu svi članovi gljivarskih udruga iz Hrvatske i inozemstva, ukoliko članstvo potvrde ispravnom gljivarskom iskaznicom.

Natjecateljska ekipa broji 3-6 članova, prijavljuje se komisiji, upisuje u natjecateljsku listu, te dobiva natjecateljski broj i bon za pristup gljivarskom druženju. Jedan od natjecatelja je voditelj, te zastupa i predstavlja ekipu.

Gljive se beru u prozračne, čvrste i čiste posude: košarice od pruća, drvene sanduke, kartonske kutije i sl. S gljiva mora biti odstranjena sva nečistoća. Gljive moraju biti svježe i zdrave, ne smiju biti pljesnive, trule, smrdljive, crvljive, zdrobljene, premočene kišom ili vodom.

Startna kotizacija za članove gljivarskih udruga je 8 eura, a tri najveća smrčka bit će i nagrađena!

Da su studiji na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu studiji budućnosti najbolje potvrđuju iskustva bivših i sadašnjih studenata koji znaju zašto nakon završetka Održivog razvoja, Računarstva ili Menadžmenta turizma i sporta straha za pronalazak posla nema.

I studentica druge godine studija Održivog razvoja Ena Loborec koja je MEV upisala nakon završetka Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole u Varaždinu kaže kako im smjer Održive gradnje nudi mogućnost izrade bilo kakvih projekata što je odlično iskustvo za budući posao.

S obzirom da studenti na ovom smjeru rade u jednom od najboljih softvera na tržištu koji je sadašnjost i budućnost arhitekture, građevine i ostalih srodnih zanimanja, nakon završetka studija bit će itekako konkurentni na tržištu rada.

-Iako mi se na početku bilo malo teže priviknuti na novi softver, shvatila sam da oduzima puno manje vremena, puno je brži i napredniji te nudi puno više mogućnosti od ostalih. Kuće se u njemu rade puno jednostavnije, a pošto velik broj tvrtki traži znanje rada u ovom programu, sigurno ću biti konkurentnija na tržištu i mislim da mi je to korak više u odnosu na druge studente – rekla je Ena.

Uz zanimljive kolegije, vrhunske predavače i tehnologiju, mnoštvo praktičnog iskustva i mogućnost sudjelovanja na raznim projektima, MEV svojim studentima nudi i rad u softverima budućnosti po čemu je jedinstven na sjeveru Hrvatske.

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) pozvala je građane da ne spaljuju biljni otpad jer to često uzrokuje požare, te savjetuje da ga zbrinu na ekološki način, kompostiraju ili odlože u reciklažna dvorišta, čime se i pomaže u održivom gospodarenju otpadom, prenosi Poslovni.hr.

“Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom”, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).

U HVZ-u kažu kako dolazak sve ljepšeg vremena za vatrogasce znači povećan broj intervencija na požarima otvorenog prostora. Naime, proljetno je razdoblje doba u kojem građani počinju s poljoprivrednim radovima koji uključuju spaljivanje biljnog otpada: od trave, lišća i orezanog granja, koji često postaju uzrokom požara. Vjetar, nepripremljenost za moguće širenje požara ili ostavljanje otvorenog plamena bez nadzora, samo su neki od razloga za nastanak požara velikih razmjera, upozoravaju vatrogasci.

Objašnjavaju kako je spaljivanje biljnog otpada zastarjela i vrlo opasna radnja koja utječe na sigurnost građana jer se plamen lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje te dovesti u opasnost ljudske živote. Također, spaljivanje uzrokuje i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu. Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre.

Nerijetko je ugrožena i cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost.

Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1.990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ukoliko su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.

Više pročitajte ovdje.