– Osobno mi je jako žao što se medijski eksponira prestanak rada KLA „Zdrav život“ jer to baca sjenu na rad, ionako stigmatiziranih udruga koje i bez toga teško regrutiraju nove članove- rekla je Diana Uvodić-Đurić, dr. med.specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, a na upit kako komentira rad  jednog od najstarijih KLA u Međimurju.

-Vama zahvaljujem na vašem dosadašnjem praćenju našeg rada, poznati su mi apstinenti koji su se u pojedine klubove javili nakon što su pročitali neke vaše članke o uspješnim slučajevima liječenja. Takve dobronamjerne objave doista pomažu, a potom je iznijela osobni pogled na nastalu situaciju:

– Klub liječenih alkoholičara „Zdrav život“ Sveta Marija djelovao je dugi niz godina i ostavio snažan trag u svojoj općini, ali i puno šire. Kvaliteti rada  i zadovoljstvu uključenih apstinenata značajno je pridonijela terapeutkinja Marija Janković, umirovljena viša medicinska sestra, koja je vođenje kluba preuzela od osnivača Ivana Dolenca, dr. med., a svojom osobnošću i zalaganjem promociji kluba i trijeznog načina života pridonijeli su i mnogi dugogodišnji apstinenti- rekla i još dodala:

– S obzirom na to da je  ovaj KLA djelovao i kao dio Saveza klubova liječenih alkoholičara Međimurja, poznato mi je da su se uključivali u mnoge aktivnosti na općinskom i županijskom nivou. Klubovi liječenih alkoholičara djeluju međutim, kao samostalne udruge, te shodno tome, nitko osim članova kluba nema potpuni uvid  u razloge prestanka rada KLA „Zdrav život“.

Iznijela je još neke probleme kojima su bili izloženi KLA: – Pandemija COVID-19 donijela je brojne poteškoće u radu svih klubova liječenih alkoholičara, te se u mnogima od njih smanjio broj aktivnih članova, kao i redovitost dolaženja na sastanke kluba. Većina je klubova ipak na različite načine uspjela prebroditi ove teškoće i nastaviti s radom. Značajna poteškoća s kojom se svi KLA susreću je i motiviranje novih mladih stručnjaka za rad u klubu, jer se radi o zahtjevnom zadatku koji se obavlja volonterski, a traži od stručnjaka potpunu predanost i kontinuirano odricanje od svog slobodnog vremena. Sve to, uz protek vremena i starenje motiviranih apstinenata i dugogodišnjih terapeuta, može doprinijeti teškoćama u funkcioniranju ovih nadasve potrebnih i korisnih udruga.

S obzirom na njezinu gornju konstataciju, dodat ćemo, istine radi, da se je naš portal o tome pisao jer su to tražili osnivači, odnosno preostali aktivni članovi „Zdravog života“.

Zastupnik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak reagirao je na konferenciju Međimurske županije oko Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Njegovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.

“U petak se u Hrvatskom saboru glasalo o više zakona. Između ostalog o Zakonu o trgovini s kojim se dugogodišnja želja zaposlenih u trgovini i stanovništva da nedjelja bude neradna i  to u kompromisnom obliku i izglasala. Od važnijih stvari na dnevnom redu su bili zakoni koji se tiču četvrtog paketa mjera pomoći prema građanima i gospodarstvu u iznosu od 1,7 milijardi eura, a i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Jedna od izmjena u zakonu je i odredba o osnivačkim pravima, a gdje je predviđeno da nadalje osnivačka prava od županijskih bolnica u cijeloj Hrvatskoj preuzima država i tu Međimurje nije izuzetak niti pak je bilo važno čiji župan vodi koju od županija.

Obzirom što najviše županija vodi HDZ, po toj bi logici onda HDZ zapravo radio protiv županija u kojima obnaša vlast. U Hrvatskom saboru, ministru Berošu, postavio sam pitanje o ciljevima reforme te hoće li tom reformom biti boljitka za pacijente i da li će zbog prijenosa osnivačkih prava biti uskraćeni bilo kakve zdravstvene skrbi ili liječenja. Odgovor je bio da će boljitka biti, a da pacijenti neće biti ničim uskraćeni te da pacijente ne zanima tko je osnivač već kakva je usluga liječenja. Na kraju kad je netko ozbiljnije bolestan ili se sam prosi recimo na zagrebački Rebro ili ga se šalje iz naše bolnice kako bi dobio veći nivo zdravstvenih usluga, a Rebrom ne upravlja Međimurska županija.

Iz toga je jasno vidljivo da pacijente zanima nivo zdravstvene usluge a ne tko je osnivač iako pri tom naravno ne mislim da u našoj bolnici nije dobro. Uz to, RH dobila je ozbiljne novce iz EU fondova za zdravstvenu reformu, a jedan od uvjeta je reforma zdravstva kakva se upravo događa te za opravdanje tih sredstava treba ispuniti indikatore. Međimurska županija uz to  uvrštena je  kao jedna od pet u pilot projekt ministarstva zdravstva gdje će određene skupine građane biti pozivane na preventivne preglede u cilju prevencije od ozbiljnih bolesti.

Ja sam glasao ZA proračun RH za 2023. godinu a u njemu je mnogo toga što se tiče Međimurja. Kada bi Vlada bilo koji moj amandman prihvatila i on bi postao sastavni dio proračuna, pritom mislim na amandman zastupnice Boške Ban Vlahek u svrhu osiguranja sredstva za gradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu ja bih glasao za takav proračun. Pogotovo da sam ga dao kao oporbena zastupnica Boška Ban Vlahek a vlada mi ga prihvati a on je postao sastavni dio proračuna za 2023. g. A ona nije.

Toliko o stranačkoj stegi. Kad pa govorimo o amandmanima koje su dale zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, a govore o tome da se osnivačka prava isključivo za našu bolnicu ostave Međimurskoj županiji, moram konstatirati da ni one nisu za taj amandman glasale pa stoga prozivati mene za to nema nikakvog smisla. Kad bi netko bolnicu i sve što je u njoj Međimurskoj županiji htio uzeti i negdje preseliti ja bih dignuo dvije ruke za to da se to ne desi. Bolnica i sve što je u njoj ostaje gdje je a o financijama i mogućim dugovima koji su stalno egzistirali u poslovanju brinut će država umjesto županije”, naveo je Dražen Srpak.

Da Međimurec Dražen Srpak (HDZ), gradonačelnik Murskog Središća te Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine, nisu u petak u Saboru glasali za novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti (77 ruku ZA), Županijska bolnica Čakovec ostala bi u rukama Međimurske županije. Ovako, njena osnivačka prava prelaze u ruke države, a o svemu će odlučivati ministar zdravstva, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare Boška Ban Vlahek, saborska zastupnica SDP-a.

Konferencija za novinare sazvana je jutros (utorak) povodom izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a koje je usvojila vladajuća većina u Hrvatskom saboru.

Okupljenima se obratio župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, vijećnik u županijskoj skupštini Željko Pavlic, te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač, ujedno i predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.

-Novi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine i do onda, pa i dalje, borit ćemo se da osnivačka prava, uz ona vlasnička, ostanu Međimurskoj županiji. Nikad neću potpisati papire kojima se ukidaju pojedini odjel ili nešto drugo što bi išlo na štetu međimurskog zdravstva. Uložili smo jako puno u modernizaciju bolnice i dovođenje liječnika. Zato ćemo Zakon uputiti na ocjenu ustavnosti, jer mislim da su neke odredbe u suprotnosti s Ustavom RH. Razočaran sam što je saborski zastupnik Dražen Srpak glasao za taj Zakon, koji predaje našu bolnicu u državne ruke – naglasio je župan Posavec.

Dragutin Glavina podsjetio je da je Skupština MŽ uputila amandman Saboru s detaljnim popisom razloga zašto Županijska bolnica Čakovec mora ostati “u rukama” Međimurske županije. Bolnicu smo mi gradili i ona je za nas puno više od zdravstva.

Vlada govori o decentralizaciji, a sve želi centralizirati. Ovo s bolnicama to potvrđuje. Opravdana je naša bojazan da će ovo HDZ koristiti samo za kadroviranje i biranje podobnih, a ne sposobnih. To je kočnica razvoju zdravstva, kazao je Željko Pavlic.

Sonja Tošić-Grlač je rekla da smo dosad više nego dobro radili, ojačali kadrovske i prostorne uvjete te da ne vjeruje da će doći do značajnijih pozitivnih pomaka u zdravstvenoj usluzi.

Današnji zdravstveni sustav je nakaradan i on se mora mijenjati, naglasila je Andreja Marić. I dalje ćemo se boriti da svi naši odjeli ostanu u Županijskoj bolnici Čakovec, kako bi pacijentima mogli pružiti adekvatnu skrb. Ne vidim način na koji će to država poboljšati financijsko stanje bolnica, kad su klinički centri, koji su u u njezinom vlasništvu, u najvećem minusu i prave gotovo 75 posto ukupnih dugova bolnica, naglasila je Andreja Marić.