Home Blog Page 2129

Gordan Tudor je dobitnik Nagrade Grada Čakovca ‘Josip Štolcer Slavenski’ za 2022. godinu

0

Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Senka Bašek, Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović i Mladen Tarbuk, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi četvero autora – Sugarcoating #4 i Pure Bliss Sare Glojnarić, Stage dimmed Borisa Jakopovića, Dvanaest kratkih sjećanja Krešimira Seletkovića i Politics (not according to Aristotle) Gordana Tudora. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda odlučeno je da je laureat Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za prošlu godinu saksofonist i skladatelj Gordan Tudor.

U okviru 50. Majskog muzičkog memorijala, gradonačelnica Cividini uručila nagradu vodećem glazbeniku svoje generacije

Nagradu za najbolje glazbeno ostvarenje u Republici Hrvatskoj, laureatu je u okviru svečanosti zatvaranja jubilarnog 50. Majskog muzičkog memorijala “Josip Štolcer Slavenski” u Centru za kulturu Čakovec, uručila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini uz čestitke na novom velikom postignuću.

“Hvala Gradu Čakovcu i Centru za kulturu što ustraju u organizaciji Majskog muzičkog memorijala te tako omogućuju afirmaciju glazbenika koji se bave klasičnom glazbom”, rekao je pritom dobitnik.

Gordan Tudor (1982.) jedan je od vodećih glazbenika svoje generacije, aktivan kao solist, skladatelj, komorni glazbenik i pedagog. Višestruki je pobjednik državnih i međunarodnih natjecanja saksofonista i skladatelja te dobitnik najviših umjetničkih te diskografskih nagrada. Školovao se u Splitu, Zagrebu, Amsterdamu i Parizu. Kao reproduktivni umjetnik praizveo je 50-ak skladbi hrvatskih i stranih autora, a kao skladatelj okušao se u raznim žanrovima i kombinacijama instrumenata te su mu skladbe izvedene na svim kontinentima. Spomenimo kako je nagrađeno djelo “Politics” praizveo Papandopulo kvartet 12. studenog 2022. godine u Osijeku, u sklopu programa 59. glazbene tribine, koja je djelo i naručila.

Čakovec je protekla tri dana bio središte glazbe u Hrvatskoj

“U pola stoljeća koliko traje ova manifestacija, čakovečkim pozornicama prošli su najeminentniji hrvatski skladatelji, a u programima su nastupili brojni priznati domaći i strani umjetnici. U vremenima u kojima se glazba i umjetnost često trivijalizira, važnost ovakvih manifestacija je vrlo velika, jer, bez obzira na to što je publike manje nego ranije, pokazuje da još uvijek postoji čvrsta jezgra ljudi u društvu koja cijeni umjetnost i doprinos pojedinca nacionalnoj, ali i svjetskoj kulturi. Ponosna sam što je Čakovec na, na žalost, kratkoj listi hrvatskih gradova, koje imaju manifestacije ovakvog ranga. No, vjerujem da će za kulturu u Hrvatskoj uskoro doći bolja vremena te da će i tada ovaj memorijal, koji nosi ime Čakovčanina Josipa Štolcera Slavenskog, za ljubitelje klasične glazbe u Hrvatskoj biti događaj koji se ne propušta. Ponosna sam što je naš grad 50. put središte glazbe u Hrvatskoj”, rekla je u prigodnom obraćanju čakovečka gradonačelnica i uz ovogodišnjeg laureata, čestitala ocjenjivačkom sudu na odrađenom zahtjevnom poslu i Centru za kulturu na organizaciji.

Ova impozantna čakovečka manifestacija održava se u spomen na Josipa Štolcera Slavenskog, velikog skladatelja i glazbenog pedagoga koji je rođen upravo na današnji dan (11.5.) prije 127 godina u Čakovcu.

Osim Večeri laureata na kojoj su se uz Gordana Tudora predstavili, kao dio Papandopulo kvarteta, još i Nikola Fabijanić, Goran Jurković i Tomislav Žužak, međimurskoj publici Majski muzički memorijal ponudio je likovni postav i nastup akademskog slikara, likovnog pedagoga i glazbenika Bojana Miljančića, izvedbe Gorana Končara i Šimuna Matišića te studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

ČAKOM preuzeo vozilo za skupljanje otpada s javnih površina

0

Ovih dana GKP ČAKOM je od dobavljača EOL-EKOS d.o.o. iz Jurdana, preuzeo novo nabavljeno vozilo – kamion za skupljanje otpada N1 na električni pogon, proizvođača vozila GOUPIL, tip/model G4L, godina proizvodnje 2023. Novo vozilo opremljeno je sandukom za skupljanje otpada zapremine 3 m³ i koristiti će se za transport otpada prikupljenog na javnim površinama.

Ugovor o nabavi vozila sklopljen je sredinom 2022. godine s rokom isporuke od 14 mjeseci. Na zadovoljstvo GKP ČAKOM vozilo je isporučeno četiri mjeseca prije ugovorenog roka isporuke te će se ovih dana pojaviti na ulicama Grada Čakovca.

Vrijednost nabavljenog vozila iznosi 46.187,54 € bez PDV-a, odnosno 57.734,42 € s PDV-om. Nabavu vozila Čakomu sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to subvencijom od 40% procijenjenih i Fondu prihvatljivih troškova komunalnog vozila, a maksimalno sa 15.097,22 €.

Nabavkom ovog vozila, olakšat će se sustav prikupljanja otpada s javnih površina, osobito u centru Grada Čakovca.

Izložba Vino na granici/Vino na meji otkriva kako se nekad stvaralo vino!

0

U sklopu ovogodišnjeg Urbanova bit će otvorena zanimljiva izložba: Vino na granici/Vino na meji. Otvorenje je zakazano za petak, 12. svibnja 2023. godine, u 16 sati u Državnom arhivu za Međimurje, Štrigova 102.

Skupina od šest arhiva iz Slovenije i Hrvatske, radno nazvana SIHeR, jedinstveni je primjer suradnje arhiva u široj regiji. Projektom Vino na granici /Vino na meji Državni arhiv za Međimurje, Zgodovinski arhiv na Ptuju, Državni arhiv u Varaždinu, Pokrajinski arhiv Maribor, Državni arhiv u Zagrebu i Zgodovinski arhiv Celje predstavljaju svoj treći projekt. Izložbu je na nedavnom predstavljanju programa Urbanova najavio Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi.

– Inovativan pristup izložbe prepoznaje se u konceptu da se arhivsko gradivo smjesti u kontekst jedinstvenoga pograničnog prostora.

Jurica Cesar

Projekt Vino na granici / Vino na meji posvećen je vinu, koje je kulturološki snažno povezano sa zemljom i ljudima navedenog područja. Unatoč činjenici da su označavanje i potrošnja vina danas uglavnom svedeni na ograničene nacionalne okvire, na terenu lako možemo ustanoviti da proizvodimo i trošimo vrlo slično vino i na slovenskoj i na hrvatskoj strani granice što je sigurno rezultat zajedničke povijesne tradicije i suvremenih trendova. Postoji nekoliko primjera udruživanja proizvoda i znanja s obje strane granice, ali oni su jedva uočljivi u postupku promocije pojedinih vinskih sorti ili regija. Baš naprotiv, prosječni posjetitelj pograničnih krajeva već će na puškomet od granice steći utisak koji će se uvijek vezati na izmišljenu predodžbu o slovenskim ili hrvatskim vinima.

Upravo zato u projektu Vino na granici / Vino na meji područje nadležnosti javne arhivske službe svih šest partnerskih arhiva predstavljamo u naraciji kao jednu cjelinu – kao jednu zamišljenu vinsku regiju. Ona je, kao što se to odražava u narativu arhivskoga gradiva, vrlo raznolika, a istovremeno isprepletena, usporediva i, ako želite, nadopunjujuća i nadahnjujuća. Skupine arhivskoga gradiva nižu se po temama od obrade zemlje, vinogradarstva, podrumarstva do prodaje i potrošnje vina, ističe Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi.

I za kraj ponovimo: izložba se otvara u petak, 12. svibnja, u 16 sati. U subota i nedjelja, 13. i 14. svibnja, izložba se može razgledati od 13 do 18 sati u Državnom arhivu za Međimurje, Štrigova 102.

Skupio 16.000 djeteline s 4 lista: ‘Nisam srećković, ali to me opušta!’

0

Dragutin Antonović (61), rodom iz Čakovca, a danas, kako za sebe kaže, „detepenec“ u Prelogu, već 20 godina ima jedan pomalo neobičan hobi – skuplja djetelinu s četiri lista te radi herbarij! I to ne samo s četiri, već i s pet, šest, a čak i više listova!

Kako se odlučio za taj neobičan hobi?

– Na to me potakla jedna starija gospođa koja je skupljala djeteline s četiri lista i prešala ih te radila herbarije, što je bilo još 2002. godine, nakon moje rastave braka. Taj mi se hobi jako dopao pa sam ih i ja počeo tražiti, većinom po livadama u Čakovcu, gdje sam tada živio, a posljednjih 9 godina, kako živim ovdje, po Prelogu – priča Dragutin.

Otkriva i da je u početku trebalo strpljenja. Kao dijete, kaže, nikad nije ni tražio niti našao djetelinu s četiri lista niti ga je to tada zanimalo. Svakako, trebalo mu je vremena da je pronađe, prvi put eto nakon 40-te.

– Da nađem prvu djetelinu s četiri lista, trebalo mi je oko pola sata. Nastavio sam s time i sve me više privlačilo. Da, oduzima vremena i zahtijeva koncentraciju i zapažanje, ali me to opušta i to je glavni razlog zašto ovo radim već 20 godina – rekao je.

Pitali smo ga i zna li koliki je okvirni postotak „neobičnih“ među običnim djetelinama na jednoj livadi i je li, s obzirom na toliko pronađenih djetelina s četiri lista, srećković.

– Koliko je djetelina s četiri lista ne bih znao procijeniti, ovisi kako nabasaš… Našao sam i djeteline s pet i šest lista, a jednu čak s osam listova! Dosad sam skupio oko 16.000 komada djetelina – iznenadio nas je te dodao kako je u životu imao mnoge bitke i ne smatra se srećkovićem.

Dragutin je radio kao skladištar i vrtlar za MTČ. Prije 21 godinu se rastao te ima sina s posebnim potrebama koji stanuje s majkom. Od 2009. godine Dragutin je u prijevremenoj mirovini zbog zdravstvenih razloga, a doživio je i dvije ozlijede kao aktivan sportaš – nogometaš i kuglaš. Danas je zato u mirnijim vodama pa je voditelj viseće kuglane u Sportskoj sekciji Udruge umirovljenika Prelog, a član je i Plesno-scenske sekcije te udruge. Do korone je više od 35 godina bio aktivan darivatelj krvi, no zbog zdravstvenog stanja morao je prestati s tim plemenitim činom.

U Prelog ga je iz Čakovca dovela ljubav. Kao rastavljen čovjek, sa 52 godine upoznao je svoju sadašnju partnericu Anicu, s kojom stanuje u Prelogu, a njezina dva odrasla sina, njihove snahe i pet unučadi, dobro su ga prihvatili.

Vezano uz hobi – sakupljanje djeteline – rekao je da bi volio upoznati osobu koja se također time bavi te čak razmišlja o tome da svoje zbirke djeteline nekome pokloni jer što je stariji, taj mu je hobi ipak sve naporniji.

– I Anica je malo zagrizla za to, znamo zajedno tražiti djetelinu – otkrio je. Djetelinu je Dragutin, osim po međimurskim livadama, tražio i na putovanjima na kojima je bio, primjerice, u Makedoniji.

Osim sakupljanja djeteline, što mu je glavni hobi, Dragutinov se bavi i kunićarstvom te smatra da je u životu najvažnije jedno:

– Zdravlje je najvažnije, jer bolestan ima samo jednu želju – biti zdrav!

Ako već neće djetelina, Medjimurski.hr želi Dragutinu puno zdravlja i sreće!

Uskoro moderno dječje igralište na preloškom Jugu!

0

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek, potpisao je, u četvrtak 11. svibnja, Ugovor o javnoj nabavi radova na izgradnji dječjeg igrališta u Prelogu – Jug. Ugovor je potpisan sa tvrtkom Redox d.o.o., koja će biti izvođač radova, a ispred te tvrtke Ugovor je potpisao direktor Vjekoslav Lovrić.

Ukupna vrijednost radova predviđenih Ugovorom iznosi 359.381,25 eura sa uključenim PDV – om. Rok završetka radova koji su predmet ovoga Ugovora je najkasnije do 15.07.2023. godine. Kompletni radovi izvodit će se prema građevinskom i elektrotehničkom projektu kojeg su izradile tvrtke NORD-ING d.o.o. iz Čakovca te BITEL d.o.o. iz Kotoribe.

Uz predstavnike tvrtke Redox d.o.o., potpisivanju Ugovora nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Preloga Željko Poredoš.

„Jug našega Preloga raste iz dana u dan posljednjih nekoliko godina, a ovo će dječje igralište itekako podići kvalitetu života na ovom prostoru. Uvijek se ponosimo gospodarstvom, a ne smijemo zaboraviti ni sve ono što je ljudima potrebno da bi mogli živjeti u našem Prelogu sretno i zadovoljno sa svojim obiteljima“, istakao je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Udruga ‘Pomoć neizlječivima’ Međimurske županije održala godišnju skupštinu

0

5. svibnja u Prelogu je održana redovna godišnja Skupština Udruge „Pomoć neizlječivima“ MŽ za 2023. godinu. Skupština se održala na „Marini“, u prostorima Nautičkog kluba Labud iz Preloga kojem ovim putem članstvo zahvaljuje na ustupljenom prostoru.

Uz uobičajeno prihvaćanje zapisnika s prošle Skupštine i izvještaja o radu Udruge za 2022. godinu, predsjednica Udruge Renata Bermanec se fokusirala na provođenje plana rada u 2023. godini. Posebni naglasak stavljen je provođenje projekata financiranih od strane općina, gradova i županije te 2 projekta koji se provode u suradnji s Udrugom „La Verna“ iz Zagreba. Iako Udruga provodi velik broj projekata, oni pojedinačno financijski i sadržajno nisu u velikom opsegu, ali su realni za provedbu te zajednički omogućuju Udruzi da kontinuirano jača svoje djelovanje.

– Na taj način Udruga sve više pomaže teško bolesnim ljudima i njihovim obiteljima, doprinosi razvoju palijativne skrbi u Međimurju te daje mogućnost lokalnim zajednicama u cijeloj Županiji da sudjeluju u tom razvoju. Uz stalno djelovanje naše besplatne posudionice pomagala za palijativne bolesnike koja broji preko 1000 pomagala i postoji od 2010. godine, projekti su Udruzi pomogli da se pokrenu aktivnosti supervizije za volontere, zapošljavanje administratora da dio radnog vremena, edukaciju volontera i nabavku edukativnih materijala, povezivanje s drugim sudionicima palijativne skrbi na nacionalnoj razini i u Europi, radionice vezane za palijativnu skrb s nastavnicima u školi i srodnim udrugama u Međimurju, psihosocijalnu podršku građanima u žalovanju nakon epidemije Covid 19 i drugo – istaknula je predsjednica.

Ona je pozvala sve članove Udruge da se uključe u nova područja koja Udruga „Pomoć neizlječivima“ razvija, ovisno o interesu volontera te znanjima i vještinama koje posjeduju. Stav Udruge „Pomoć neizlječivima“ je da ne postoji osoba koja na neki svoj način ne može doprinijeti razvoju palijativne skrbi.

Kako bi i dalje nastavili pružati ljubav, dobrotu i slobodno vrijeme, volonterima također treba snaga. Stoga je Udruga zamolila gospođu Sonju Tošić Grlač da s njima podijeli iskustva hodočasničkog putovanja „Budi svoj Camino“ koja potvrđuju da vjera i upornost, ali i prijateljstva te međusobna pomoć i podrška predstavljaju naš život!

Kad susjedi otkriju ono što što nisu znali ranije…

0

Život piše mnoge zanimljive priče i dogodovštine, a jednu nam je danas ispričao Robert Miletić (57) iz Štrigove. Rodom je iz Gorjeg Hrašćana gdje je živio do pred koju godinu, a onda preselio u središte Štrigove, preko puta kafića Đeki bar, kamo je često zalazio.

Vlasnik Đeki bara u Štrigovi pak je Stanko Kamerlin Đek (57), koji je Robiju redovito pravio društvo. I tako riječ po riječ i saznaju da isti dan imaju rođendan, a to je danas, 11. svibnja. I ne samo to, nego su i rođeni iste godine – 1966.

Zato su odlučili danas zajedno proslaviti rođendan među prijateljima, a gdje drugdje nego u Đeki baru. Svi čestitari su dobro došli. Dobrim željama Robiju i Stanku pridružuje se i naš portal.

Rumunj vozio u suprotnom smjeru na A4! Evo što o svemu kažu iz PU varaždinske

0

Varaždinska policija je objavila detalje o vozaču kamiona koji je jučer vozio zabranjenim smjerom na autocesti A4.

– Na autocesti A4, kod čvora Breznički Hum, 37-godišnji rumunjski državljanin upravljao je teretnim vozilom. Isti se iz smjera naplatne postaje Breznički Hum uključio u promet na zapadnu kolničku traku u smjeru Varaždina u zabranjenom smjeru pri čemu je na autocesti s fizički odvojenim kolničkim trakama za promet vozila, iako nije smio kretao na dijelu kolnika namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera u suprotnom ili zabranjenom smjeru.

Tom je prilikom vožnjom unatrag započeo radnju vozilom polukružnog okretanja, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti po druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o smjeru kretanja i položaju svog vozila, iz kojeg razloga je zadnjim dijelom priključnog vozila udario u zaštitnu odbojnu ogradu. Nakon prometne nesreće vozač je navedenim teretnim vozilom, napustio mjesto prometne nesreće, a da oštećenom vlasniku odbojne ograde, nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. 37-godišnjak je naknadno pronađen kojom prilikom je odbio alkotestiranje. Priveden je u prostorije PPRP Varaždin, te je 10. svibnja doveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Varaždinu – stoji u priopćenju PU varaždinske.

Kako doznaje RTL Danas, Rumunj je išao je po piliće u Međimurje.

Pušten je na slobodu, dok su mu izrečene sljedeće kazne: uvjetna osuda, te se izrečena kazna zatvora od 60 dana neće izvršiti ako okrivljeni u roku od jedne godine, ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, novčana kazna u iznosu od 2.100 eura i zaštitna mjera zabrane korištenja strane vozačke dozvole na području RH u trajanju od 12 mjeseci.

FOTO Nova velika ulaganja u škole na području Međimurske županije! Potpisani sporazumi vrijedni 450.000 eura

0

Potpisani su sporazumi – ukupne vrijednosti 450.000 eura – za energetsku obnovu zgrade područnog školskog odjela u Gardinovcu, zatim dogradnju područnog odjela u Zasadbregu, te o sufinanciranju projektne dokumentacije za rekonstrukciju Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec i gradnju sportske dvorane.

Danas je u maloj vijećnici Međimurske županije održana konferencija za novinare na kojoj je potpisan niz sporazuma iz novog ulagačkog ciklusa u obrazovanje Međimurske županije. Potpisani su sporazumi o energetskoj obnovi zgrade područnog školskog odjela u Gardinovcu, zatim o dogradnji područnog odjela u Zasadbregu, te o sufinanciranju projektne dokumentacije za rekonstrukciju Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec i gradnju sportske dvorane.

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da su tri nova sporazuma još jedan dokaz da je obrazovanje u fokusu interesa Županije:

„Na pragu smo novog investicijskog ciklusa, direktno iz proračuna usmjerenog obrazovanju s ciljem stvaranja boljih uvjeta u okviru naše, te vrijednih ukupno 450.000 eura. Potpisujemo sporazume za obnovu područnih škola u Gardinovcu i Zasadbregu te sporazuma projektnu dokumentaciju dogradnje Osnovne škole u Šenkovcu te gradnju sportske dvorane. Riječ je o projektima koje izvodimo u suradnji s općinama Belica, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec“, rekao je župan te dodao:

„U planu nam je i dogradnja područnog odjela u Gornjem Hrašćanu koji bi trebao prerasti u matičnu ustanovu da rasteretimo školu u Macincu, potom ćemo u Vratišincu i Draškovcu opremiti školske kuhinje, uredit ćemo ulaz u školu u Maloj Subotici, obaviti vanjsko uređenje u školi u Donjoj Dubravi, te postaviti nadzor pred Osnovnom školom u Murskom Središću. Uredit ćemo i školske odjele u Palinovcu i Sivici, a u gornjomihaljevečkoj školi obnoviti i opremiti kuhinju. Pripremamo projekt obnove Gospodarske škole Čakovec. Uglavnom, za 15 osnovnih škola, dvije srednje te pet sportskih dvorana projekti su spremni za natječaje“, kazao je župan te zahvalio načelnicima i ravnateljima na suradnji.

Sporazume su uz župana potpisali ravnatelj OŠ Petar Zrinski Šenkovec Vladimir Novak te načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, zatim ravnatelj OŠ Belica Antun Žulić i načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi te ravnatelj OŠ Ivana Gorana Kovačića Sv. Juraj na Bregu Mladen Beuk i načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović.

Ravnatelj Beuk istaknuo je zahvalnost Županiji i Općini Sv. Juraj na Bregu na projektu dogradnje područnog odjela u Zasadbregu koji pohađaju 44 učenika koji će nakon građevinskih radova imati jednake uvjete kao matična škola, a ravnatelj OŠ Belica Žulić dodao da je kontinuirana podrška Županije neizmjerno važna jer je škola važan faktor u zajednici te je čini atraktivnijom za život. Novi ulagački ciklus pohvalio je ravnatelj šenkovečke Osnovne škole Vladimir Novak nazvavši ga sjajnim primjerom sinergije osnivača te općina i rukovodstava obrazovnih ustanova.