Na 7. sjednici Općinskog vijeća Orehovice rasprava o gospodarenju otpadom pretvorila se u jednu od najopsežnijih u posljednje vrijeme. Prije usvajanja dnevnog reda vijećnik Želimir Halić zatražio je desetominutnu pauzu, no nakon nje dnevni red je prihvaćen jednoglasno. Uvod u ključne točke dala je direktorica ČAKOM-a Lidija Miše Jalšovec koja je predstavila izvješće o radu te investicijski plan vezan uz odlagalište Totovec.

 “Prostora više nema, moramo reagirati”

– Situacija je vrlo jednostavna i ozbiljna – na Totovcu više nema mjesta za miješani komunalni otpad. Da bismo izbjegli skupe komercijalne usluge, moramo izgraditi novu kazetu – poručila je.

Plan predviđa ulaganje od oko tri milijuna eura kroz prvu fazu, dok bi ukupni investicijski ciklus dosegao i 15 milijuna eura kroz više faza, uključujući zatvaranje postojećih kazeta i izgradnju nove infrastrukture. Fond bi sufinancirao dio projekta u iznosu od 60%, dok bi ostatak snosili suvlasnici, među kojima i Općina Orehovica.

Za općinu bi to značilo da bi sudjelovala s 3,43% udjela, izdvajanje 12.400 eura godišnje tijekom deset godina, odnosno ukupno 124 tisuće eura.

– To je oko 0,43 posto vašeg proračuna. Nije riječ o velikom opterećenju, ali omogućuje kontrolu nad troškovima i izbjegavanje tržišnih cijena koje su višestruko veće – naglasila je.

‘Bez ovoga slijedi poskupljenje’

Direktorica je upozorila kako bi odbijanje prijedloga moglo imati izravne posljedice za građane.

– Ako ne izgradimo infrastrukturu, bit ćemo prisiljeni koristiti komercijalne usluge. U Varaždinu one dosežu i 500 eura po toni. To bi značilo značajno povećanje cijena za korisnike – rekla je.

Dodala je kako se ČAKOM planira zadužiti za realizaciju projekta, dok bi doprinos općina bio raspoređen kroz dulje razdoblje kako bi se ublažio financijski pritisak.

-Lokalne jedinice sa svojim predstavnicima, načelnicima, koje čine Skupštinu društva sa svojim načelnicima kao predstavnicima su zapravo aktivni sudionici, a ne pasivni promatrači i prema zakonu su dužni osigurati na svom području da se usluga obavlja i pruža na zakonit način. Danas imamo situaciju koja je prilično jednostavna, naime, mjesta na Totovcu više nema. Sada je ČAKOM ‘žrtvovao’ azbestnu kazetu iz koje je još dugo mogao dobro živjeti i prenamjenili je za odlaganje miješanog komunalnog otpada – rekla je direktorica i tu podsjetila na situaciju u Varaždinu.

Problem odvajanja otpada

U izlaganju je istaknuto i kako Orehovica značajno zaostaje za zakonskim ciljevima odvajanja otpada.

– Imamo 67 posto miješanog komunalnog otpada i samo 33 posto odvojenog. Cilj je bio 55 posto odvajanja. Ključ je u biootpadu koji još uvijek prečesto završava u miješanom otpadu – upozorila je no i pohvalila romsko naselje u Općini Orehovica gdje je istaknula da ČAKOM s njime ima najbolju suradnju, ali da su kante preteške te bi trebalo educirati korisnike da se smanji miješani komunalni otpad.

Predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Orsag odmah je reagirao na ranije iznesenu tvrdnju o opterećenju proračuna – To nije točno. Imamo jedan dio proračuna koji su izvorna sredstva Općine, a imamo i veliki dio koji su sredstva u tranzitu i još su nam nedostupna. Moramo računati samo izvorne prihode i tada dolazimo do gotovo 2% proračuna – naglasio je.

‘Nedostaje komunikacije’

Vijećnik Želimir Halić upozorio je na dugogodišnji problem komunikacije – To govorim već u više saziva – nedostaje komunikacije između davatelja usluge, vijeća i građana. Previše se oslanjamo na društvene mreže koje mnogi ne prate. Ovo je teška odluka – ako odbijemo, cijena raste, ako prihvatimo, opet će građani platiti – rekao je.

Raspravu je dodatno produbio vijećnik Goran Šestak, koji je otvorio pitanje točnosti izvješća i dostupnosti usluge – U izvješću stoji da je usluga bila dostupna u 100% naselja cijele godine, a znamo da u romskom naselju to nije bio slučaj. Također, nedostaju podaci o količinama odvojenog otpada – upozorio je.

Krunoslav Vuk: ’40 posto stanovnika nije imalo punu uslugu’

Posebno se istaknula rasprava o romskom naselju. Zamjenik načelnika iz redova romske nacionalne manjine Krunoslav Vuk iznio je ozbiljne primjedbe na dostupnost usluge.

– Ako od 2720 stanovnika njih oko 1100 živi u romskom naselju, to je oko 40 posto, a ti ljudi nisu imali potpunu uslugu. Ne može u izvješću pisati da je pokrivenost 100 posto – naglasio je.

Upozorio je i na problem neodvoženja selektiranog i biootpada u tom naselju, što je, kako je rekao, dovelo do preopterećenih kanti. – Kante su teške jer ljudi nisu imali mogućnost odvajanja. Sad kad je usluga uvedena, očekujemo bolje rezultate – dodao je.

Direktorica ČAKOM-a odgovorila je kako je od veljače uvedena potpuna usluga te da je cilj uključiti sve korisnike. – Naš je interes da svi koriste uslugu. Građani imaju pravo na vreće, reciklažna dvorišta i odvoz glomaznog otpada. Sad je važno da se uključe – rekla je.

Hoće li cijene rasti?

Vijećnike je zanimalo i zašto se planira rušenje postojeće sortirnice. – Zašto ne graditi novu kazetu na drugoj lokaciji? – bilo je jedno od pitanja.

Odgovoreno je kako zakonski uvjeti ne dopuštaju izgradnju bliže naselju te da je postojeća lokacija jedina moguća. 

Vijećnik Želimir Halić osvrnuo se i na pitanje cijena komunalne usluge, istaknuvši kako je problem mogao biti ublažen da su se korekcije provodile postupno, a ne odjednom.

– Mislim da je ljude najviše pogodilo to što se dogodilo povećanje od gotovo 60 posto. Da se išlo postupno, malo po malo, danas bi se o tome možda lakše razgovaralo i ne bi bilo ovakvog otpora – poručio je Halić, dodajući kako ga kao vijećnika takav skok cijene zabrinjava, bez obzira na vlasničku strukturu i okolnosti poslovanja.

Na to je direktorica istaknula kako je ČAKOM godinama imao cijene koje su bile ispod razine većine drugih koncesionara, što je u konačnici dovelo do potrebe za usklađivanjem.

Naglašeno je i kako su ranije razlike u cijenama bile značajne, dok se sada sustav postupno izjednačava s ostalim komunalnim poduzećima u okruženju, uz napomenu da su istodobno rasli i operativni troškovi te obujam usluge.

Jedno od ključnih pitanja bilo je može li se jamčiti stabilnost cijena.

– Ne možemo obećati da cijene neće rasti, ali s vlastitom infrastrukturom imamo kontrolu i možemo izbjeći nagle skokove – poručila je direktorica.

Odluka: nema podrške

Otvorena su i pitanja same investicije. Vuk je problematizirao rušenje postojeće infrastrukture i potrebu za kreditom, dok je vijećnica Mihaljković pitala kako će se osigurati kontinuitet usluge tijekom gradnje. Naglašeno je kako će se radovi odvijati fazno, uz pokušaj da korisnici ne osjete prijelazno razdoblje.

Komunalni redar Neven Kreslin upozorio je na širu financijsku sliku – Investicija je podijeljena u tri faze, ukupno oko 15 milijuna eura. Ako sudjelujemo u prvoj, moramo razmišljati i o drugoj i trećoj – rekao je, otvarajući pitanje dugoročnog zaduživanja.

Načelnik Ladislav Požgaj dodao je kako Općina nema zakonsku obvezu sudjelovanja u kreditiranju – Predlaže se bespovratni zajam, a zauzvrat ne dobivamo ništa. Imamo tek 1% udjela i ne možemo utjecati na odluke, tako možemo biti suvlasnici i drugog koncesionara – rekao je.

Dotaknuto je i pitanje eventualnog uzimanja drugog koncesionara te je istaknuto kako bi u tom slučaju prilagodba trajala 90 dana. 

Na kraju sjednice vijećnici su pristupili glasanju. Izvješće ČAKOM-a nije dobilo potrebnu podršku – svi su vijećnici bili suzdržani. Još odlučniji stav zauzet je kod ključne odluke o sufinanciranju investicije i kredita.

Odluka o davanju suglasnosti na poslovni plan i kredit nije prošla – 9 vijećnika glasalo je protiv, dok je jedan bio suzdržan.