Mažoretkinje Male Subotice slave svoj 5. rođendan prigodnim programom koji će se održati u subotu, 15. travnja u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica s početkom u 17 sati. Mažoretkinje djeluju kao sekcija u okviru KUU Zvon Mala Subotica, a svojih prvih pet godina djelovanja proslavit će kako drugačije nego pjesmom i plesom.
Simbolično će za 5. rođendan zaplesati s 5 gostiju – prijateljskim mažoret timovima iz Međimurja te Puhačkim orkestrom Općine Mala Subotica s kojima redovito surađuju i zajedno nastupaju na raznim manifestacijama.
Program se održava u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, a posjetitelji će moći zaigrati i tombolu koju su pripremile velike i male mažoretkinje.
Ekipa u plavom poziva sve da im se pridružite u subotu te da zajedno s njima obilježite njihovih prvih pet godina djelovanja tijekom kojih su postale nezaobilazan simbol Općine Mala Subotica!
U Noći knjige 2023. iz preloške knjižnice vas pozivaju da propitate fenomen umjetne inteligencije.
– U tome vam može pomoći književnost, u kojoj je ljudska mašta razvila nebrojene scenarije susreta čovjeka i stroja. Tu su i ostale umjetnosti, jer su iz svijeta knjige roboti i ostali strojevi hrabro zakoračili na kazališne daske, u strip, a osobito plodna je za njih bila sedma umjetnost.
No prije svega ne zaboravimo znanost, zahvaljujući kojoj se koncept umjetne inteligencije razvija i promišlja, i to ne samo iz aspekta računalne znanosti, već i iz društveno-humanističkog kuta, osobito psihologije, jezičnih znanosti i filozofije.
Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost? U vjeri da tehnološki napredak emociju i mudrost nikad neće moći zamijeniti algoritmom, ovogodišnja Noć knjige nada se, uz vašu kreativnu pomoć, iznjedriti prava pitanja i poneki zanimljiv odgovor u vezi s ovim fenomenom – stoji u najavi.
PROGRAM MANIFESTACIJE NOĆ KNJIGE 2023. U KNJIŽNICI I ČITAONICI GRADA PRELOGA
BESPLATNA ČLANARINA 21.04.2023.
Mogućnost ostvarivanja besplatne članarine (novi članovi i obnova) za vrijeme radnog vremena knjižnice.
KVIZEVI AI KVIZ
21.04.2023. 08:00 – 23.04.2023. 20:00
Online kviz s pitanjima koja je generirao Chat GPT dotičući se teme umjetne inteligencije u filmovima i knjigama.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva priopćio je kako je završio je projekte Informatizaciju procesa i uspostave cjelovite e-usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove i Uspostavu platforme s e-uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat, piše Hina, a prenosi HRT.
– Korištenjem usluge e-Upisi na portalu e-Građani klikom miša roditelji upisuju dijete u željenu odgojno-obrazovnu ustanovu, a digitalno potpisivanje čini još jedan korak u digitalnoj transformaciji Hrvatske, izjavio je državni tajnik Bernard Gršić.
Za prijavu djeteta u vrtić, školu i đački dom kao i za prijave u programe obrazovanja odraslih, te za prijave na visokoškolske ustanove – više neće biti potrebno donositi bilo kakve potvrde, nego će sustav sve podatke sam izvlačiti iz odgovarajućih registara nadležnih državnih tijela, koja su dosad građanima te potvrde izdavali na svojim šalterima, objasnio je Gršić.
Rezultat je to projekta Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove kojeg je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva uspješno završio u ožujku.
Nakon prijave preko portala e-Građani i odabira usluge e-Upisi, lako se pretraže sve ustanove koje provode upise. Tim projektom digitalizirao se proces upisa u cjelokupnu vertikalu odgojnih i obrazovnih ustanova.
Njegovom provedbom i korištenjem u cijelosti digitalnog procesa upisa, bit će olakšan rad povjerenstava za upis u 2.200 ustanova, te smanjeno administrativno opterećenje za 155.200 učenika, odnosno, za oko 248.000 roditelja/staratelja na godišnjoj razini.
Gradovi Čakovec, Mursko Središće i Prelog su sredine u kojima se danas vrši kinoprikazivačka djelatnost, uskoro će se ona odvijati i u općini Kotoriba, najavljeno je na posljednoj sjednici OV Kotoriba uskoro će otvoriti kino u sklopu Doma kulture! Kino je nekad ovdje bilo prije nešto manje od 30 godina, točnije od prosinca 2005. godine.
Tim povodom smo razgovarli s posljednjim kino operaterom, jedinim živućim, Dobrišom Habušem koji danas živi u Donjem Kraljevcu, a tamo je zet, no na dužnost u kino redovito je dolazio. Čuvši za tu novinu, on ju je prokomentirao:
Dobriša Habuš
– Veselim se ideji o ponovnom vraćanju sedme umjetnosti u Kotoribu, i želim da se to ostvari. Meni se nekad ta ideja o otvaranju kina u Kotoribi i ostvarila. I već se vidim na prvoj projekciji u dvorani kina Iskra. a uskoro stanovnike Kotoribe i susjednih donjomeđimurskih općina ponovno očekuju filmske projekcije u Kotoribi – rekao je 51-godišnji Dobriša koji nam je podastrodosta fotografija o kinu jučer.
Dobriša s projektorima
Jedan od iniciatora toga projekta je i Mario Fiščić, mjesni knjižničar koji kaže: – Potpisan je ugovor s Ministarstvom kulture i medija RH, te je kontaktiran i izvođač radova koji je opremao kino u Murskom Središću i čeka se njegova ponuda pa bi se krenulo s opremanjem i ostalom procedurom. To je za sada poznato, a više detalja ne znam. Odluka o imenu kina mi još nije poznata, kao ni početak njegova rada, o tome više zna načelnik, ali mislim da početak ovisi o izvođaču, tj. vremenu opremanja.
Mario Friščić
A kada i kako je počela kino prikazivačka djeltnost u Kotoribi ?
Listajući Ljetopis kina nailazimo na podatak: Kino »Iskra« Kotoriba osnovano je odlukom Mjesnog narodnog odbora Kotoriba 24. travnja 1948. godine pod brojem 547/1948. Rješenjem Izvršnog odbora Kotarskog narodnog odbora u Prelogu, 27. travnja 1948. godine, upisano je u registar državnih privrednih poduzeća pod brojem 16. Kino u Kotoribi sastojala se od dvorane i pozornice za kazališne i druge priredbe.Osnovna djelatnost kina »Iskra« bila je prikazivanje filmova.
Kinoaparaturu je iz Australije donio Ivan Matotek vrativši se u domovinu. On je u Australiji od naših iseljenih Kotoripčana prikupio 37.000 ondašnjih dinara za kupnju kinoaparature. Iseljenici iz Argentine, na inicijativu Đure Maltara, skupili su novčane priloge od preko 18.000 ondašnjih dinara za izgradnju kina. Pavao Radmanić je iz Kanade poslao zastor za pozornicu, koji je bio vrijedan oko 20.000 ondašnjih dinara.
Prvi film?
Svoju prikazivačku djelatnost počelo je domaćim filmom »Mladost naše domovine« koji je bio izuzetno osjećajan. Prvi film je prikazan na 2 kinopredstave na kojima je bilo 1.073 gledalaca. Cijena kino ulaznica je iznosila 8, 6 i 4 dinara.
Filmska traka je u to vrijeme bila izrađena od eksplozivnog materijala, što je predstavljalo veliku opasnost za slučaj zapaljenja. Zbog toga je na svakoj predstavi morao biti prisutan član DVD-a.
Prvih 5 godina rada kino je koristilo kinoaparaturu koja je bila privatno vlasništvo Matotek Ivana, a sastojala se od dva projektora marke PYROX za 35 mm film standardnog formata sa pripadajućim uređajima. Ovo je kino počelo i nastavilo sa poslovanjem bez prave materijalne podloge tj. bez prikladnih prostorija. Prikazivanje filmova se vršilo u staroj-ruševnoj zgradi , kao i na otvorenom prostoru ispred Željezničke stanice. Sretniji-aktivniji gledaoci su sjedili na običnim drvenim klupama, a oni drugi morali su se zadovoljiti praćenjem filma u stojećem stavu. Zbog nedostatka zgrade u Kotoribi se gradi nova kino zgrada koja je završena 27.11.1949. godine.Nakon izvršene montaže stolica, od sredine 1950. godine zgrada se koristi prvenstveno za prikazivanje filmova , a pored toga i za druge kulturno-zabavne priredbe, masovne sastanke, zborove birača i za druge potrebe mještana.
Dana 8. listopada 1956. godine dolazi do privremenog rada kina zbog rušenja lokalne el. Mreže. Taj prekid je trajao sve do izgradnje nove el. mreže, točnije do 1. veljače 1958. kada je nastavljeno sa redovnim prikazivanjem filmova. 29. studenoga 1959. godine prikazan je film na novoj aparaturi (projektor “ISKRA” NP-21) pod nazivom „Trka za suncem“ snimljen u cinematoskop tehnici čime je filmska publika bila vrlo oduševljena.
Od 1959 do 1986. godine filmska slika na ekranu je osvjetljavana visokointenzitetnim ugljenim elektrodama, a njihovim izgaranjem električni luk je bio promjenjiv,sto je utjecalo na slabiju osvjetljenost slike na ekranu. Intenzivnije i jednolično osvjetljenje postiže se sa XENON sijalicama koje su 10.02.1987. godine ugrađene u projektore. Zbog oslabljene tonske linije kroz 29 godišnji rad aparature izvršena je kompletna zamjena tonske linije i to: pojačalom CSC-200 i zvučnicima, a u projektore se ugradile suvremene tonske sijalice.
Do 1960. godine, prikazivan je po jedan film tjedno. U najplodnijem razdoblju za kino i kinopredstave, između 1960. i 1968. godine, tjedno su prikazana po dva filma različitih žanrova.
Najuspješnija od svih bila je 1961. godina, kada je bilo čak 56.503 gledatelja. S obzirom na broj stanovnika, proizlazi da je svaki stanovnik 15 puta posjetio kinopredstavu. U tom vremenu najposjećeniji filmovi su bili o „Tarzanu“ s preko 1469 gledatelja po filmu i filmovi »Deset zapovijedi«, I. i II. dio, s 1.449 gledaoca.
Kako je pojava TV utjecala na gledanje filmova u kinu ?
Pojavom televizora, broj kinoposjetitelja naglo pada, pa kino ostvaruje gubitke. Unatoč svemu, ono uz financijsku Habuš.pomoć Mjesne zajednice, djeluje do 1992. godine, kada prestaje s radom.Kino “Iskra” Kotoriba ponovo otvara svoja vrata 24. veljače 1995. godine i radilo je do 12. mj 2005. godine.
Posljednji kinooprateri u kinu “Iskra” su bili Ivan Sabol (pokojni) i Dobriša Habuš, dok je prodavačica ulaznica bila Ivana Lončarić( djevojački Horvat.
Ivan Sabol je bio zadužen za pripremu tj. montažu filma te za samo prikazivanje. Dobriša je bio zadužen za nabavku filmova , marketing i radio je kao kinooperater. Općina Kotoriba je obavljala financijsko knjigovodstvene poslove.
Red i čistoću u prostorijama kina je održavala AnaCmrečki.
Zadnji prikazani film u kino “Iskra” Kotoriba bio je nastavak filma o Harry Potteru, i to samo nekoliko dana poslije svjetske premijere, koji nije privukao gledatelje. Došlo ih je svega 87. Zbog neisplativosti i nezainteresiranosti publike Kino “Iskra” Kotoriba zatvorila je svoja vrata očekujući neka bolja vremena.
Na telefonskoj sjednici Vlade RH koja je održana u petak donesena je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Benzinsko gorivo poskupit će za 0,04 eura po litri dok će dizelsko pojeftiniti za 0,01 eura po litri.
Uredba stupa na snagu u utorak, 11. travnja 2023., a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14-dnevno razdoblje.
Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile:
• 1,66 EUR/l (12,51 kn/l) za benzinsko gorivo • 1,56 EUR/l (11,75 kn/l) za dizelsko gorivo • 0,95 EUR/l (7,16 kn/l) za plavi dizel
• 1,54 EUR/kg (11,60 kn/kg) UNP za spremnike • 2,17 EUR/kg (16,35 kn/kg) UNP za boce.
„Podržite naše glumce , dođite i uživajte i pozdravite goste”, stoji u pozivu KUD Žiškovec koje organizira danas na Uskrsni ponedjeljak s početkom u 16 sati.
Priprema se dramsko druženje u Domu kulture Žiškovec. Nastupit će Kazališna družina KUU “Seljačka sloga”Nedelišće s predstavom Ministričin muž i domaća glumačka skupina s predstavom Pijanka Jula i njeni grehi.
Uoči Uskrsa, više od 300 mališana se s roditeljima, bakama i djedovima provezlo Međimurjem, od Čakovca do Donjeg Kraljevca i nazad, uskrsnim vlakom nazvanim Zeko-ekspress. Koliki je interes vladao za vožnju vlakom svjedoči činjenica kako je Međimurska županija osigurala dvije vožnje kako bi svi zainteresirani pošli na ovo veselo putovanje.
U Zeko-ekspressu „glavni kondukter“ je naravno bio uskrsni zeko koji je s mališanima zapjevao i zaplesao te im podijelio poklone.
Kako je bilo na veseloj vožnji pogledajte u fotogaleriji.
U subotu, 8. travnja 2023. godine, Sportsko-ribolovni klub „Klen“ iz Svete Marije u suradnji sa Zajednicom Alpe Adria na drenažnom kanalu kod Svete Marije, tzv. Potkovi, organizirao je tradicionalno međunarodno natjecanje u lovu pastrva varalicom – 16. Kup međimurske pastrve – Alpe Adria.
Na natjecanju je sudjelovala 13 ekipe iz Češke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, a ukupno je ulovljeno 263 komada pastrva. Prva mjesta zauzeli su Mađari, Česi i Kotoripčani, a nagrade najboljima podijelili su suci Dragutin Kedmenec i Dragutin Peter, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek i dopredsjednik Asocijacije Alpe Adria Matiija Panić.
Na natjecanje je stiglo mnogo posjetitelja, a svi su uživali i u bogatoj gastro ponudi pečenih riba.
Pola Orehovice je na sam Uskrs, u svitanje, odzvanjalo pjesmom Breber banda, koji je iz Strahoninca došao čestitati jubilarni 50. rođendan svom bratiću i prijatelju Robertu Vidoviću.
Robi je poznati kulinarski majstor, a mnogi prijatelji i ugostitelji ga često zovu da im ispeče odojka, janjca, peku ili druge mesne finote. Ipak, ovome se nije nadao, pa je bio pomalo zbunjen kad su ga probudili. No, njegova majka Anđelka se nije dala zbuniti, čestitare je uvela u kuću i dobro ugostila: najprije nešto kratkoga, a onda narezak mesara Ivice Vidovića i odlično vino Borisa Novaka.
Nakon čestitki krenula je pjesma, a ženski dio obitelji je i zaplesao uz Breber band, koji je za ovu priliku i pridodanim članovima promijenio ime u Lažna uzbuna. Pjevao je duo Mandula. Sve je trajalo do 8 sati, kada su se čestitari razišli svojim kućama na obiteljski uskršnji doručak.
Prava fešta s oko 50 uzvanika (za svaku godinu po jedan) zakazana je za ovaj petak, 14. travnja, u “Kameliji” u Strahonincu.
