Iz HEP-a javljaju kako u srijedu, 12. travnja struje neće imati Domašinec i Turčišće.

Ulica: DOMAŠINEC: AUGUSTA CESARCA 2-4 par, 6/B, 8-12 par, 1, 1/A, 3-21 nep, 25-31 nep, GLAVNA 34/A, I. G. KOVAČIĆA 4-12 par, 1-11 nep, MATIJE GUPCA 2-6 par, 10-26 par, 26/A, 1-3 nep, PERE PINTARA 2, 2/1, 2/A, 8-14 par, 18-36 par, 1-19 nep, 21/A, 23-27 nep, 33-35 nep, VRTNA ULICA 12, TURČIŠĆE: TURČIŠĆE 42-46 par, 50, 54, 60-64 par, 64/A, 64/B, 66, 66/A, 68-80 par, 80/A, 82-88 par, 88/A, 90-106 par, 106/C, 106/E, 108-110 par, 1/A, 43-47 nep, 51, 55, 59, 63, 63/A, 63/B, 65-69 nep, 69/A, 71-81 nep, 81/2,81/A,81/C, 81/D, 83, 83/4, 83/A, 83/D, 83/F, 83/G, 83/I, 85-111 nep.

Očekivano trajanje radova na dalekovodu je od 9.30 do 11 sati.

Udruga žena Palinovec i Mjesni odbor Palinovec u nedjelju, 9. travnja 2023. godine, na Uskrs, potrudili su se da donesu duh Uskrsa u naselje Palinovec (općina Donji Kraljevec), uz tradicionalnu potragu za čokoladnim jajima humanitarnog karaktera u parku uz Dom kulture na ulazu u Palinovec iz Svetog Jurja i Trnju.

Napravili su košaru i velike pisanice, koje su u pratnji uskrsnih zečića dočekale djecu koja su u parku veselo tražila i sakuplja čokoladne pisanice. Također, sakupljao se dobrovoljni prilog, koji će biti darovan za liječenje malenog, teško bolesnog Petra Špoljarića iz Goričana.

– Hvala svima koji su se odazvali pozivu za humanitarnu pomoć malom Petru iz Goričana! – poručila je Udruga žena Palinovec.

U Hrvatskoj je spomenuta cijena radnog sata 2,5 puta niža od prosjeka Europske Unije. Na vrhu tog popisa su Luksemburg, Danska, Belgija i Francuska, piše Danas.hr.

Već smo naviknuti da Hrvati govore kako je puno lakše zaraditi za život vani u inozemstvu nego li ‘kod kuće’.

Brojni su svoju sreću probali potražiti u zemljama poput Njemačke, Austrije, Irske jer ipak iako su troškovi života tamo možda skuplji, ali je i cijena radnog sata puno veća.

Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, Hrvatska je na četvrtom mjestu, ali od kraja, po prosječnoj cijeni radnog sata u EU. Iza nas su samo susjedi Mađari te Rumunjska i Bugarska.

U Hrvatskoj je spomenuta cijena radnog sata 2,5 puta niža od prosjeka Europske Unije. Na vrhu tog popisa su Luksemburg, Danska, Belgija i Francuska.

Ipak, najviše se volimo uspoređivati sa susjedima pa je Slovenija nešto ispod prosjeka, ali i dalje za više od deset mjesta iznad nas.

Što se tiče porasta cijene radnog sata od 2021. do 2022. godine, u Hrvatskoj je ona porasla za osam posto, a najviše je rasla u Bugarskoj, za 15 posto.

Odlazak u crkvu većini je Hrvata vrlo važan čin. Prema posljednjem popisu stanovništva gotovo 79 posto žitelja Hrvatske su katolici, piše portal Mirovina.hr.

S oltara u televizijskom prijenosu misa često propovijedaju stariji svećenici, koji bi po regularnim propisima već trebali biti u mirovini. Uostalom nadbiskup Josip Bozanić je nedavno navršio 74 godine, a papa Franjo ima 86 godina.

Pitanje je ide li svećenstvo uopće u mirovinu? Ako ide, koji su uvjeti, kako im se mirovina isplaćuje i kako izgleda život u mirovini?

Svećenici u mirovinu idu na normalan način, kad napune godine mirovinskog staža i dob kad idu u mirovinu. Onda idu u mirovinu po izrečenom stanju, o čemu ovisi idu li u invalidsku, u dom za svećenike ili primaju mirovinu ako imaju drugačiji smještaj. Tako da nema velikih razlika. S obzirom da su svećenici u istoj situaciji u Hrvatskoj kao javni i privatni sektor, jer im nedostaje kadra, manjak je svećeničkih zvanja, a presušio je i izvor svećenika za Hrvatsku koji su dolazili iz BiH, jer i tamo nedostaje svećenika, onda ih se ovisno o zdravstvenom stanju zadržava da obavljaju dužnost, objasnio je bivši hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko za portal Mirovina.hr, dodavši da postoje kriteriji umirovljenja svećenstva, ali se postupa po stanju na terenu.

Kanonsko pravo je podosta drugačije od svjetovnih zakona i propisa pa odlazak u mirovinu može biti i jedan oblik kazne. Ako neki župnik prekrši kanon i zgriješi, biskup ga može prisilno poslati u mirovinu, ako župnik ispunjava uvjete za nju.

“To su disciplinske mjere, odnosno mjere zbog propusta, grešaka i raznih stvari. Biskup može uvijek zbog situacije i veličine grijeha, ako ga ima, svećenika prenijeti iz župe u župu, može ga i umiroviti; ovisi u kojoj je dobi i koliko ima ostvarenog staža. Biskup ima na području svoje župe, bez obzira na druge, pa i na Hrvatsku biskupsku konferenciju, glavnu riječ i može poduzimati mjere u okviru propisa kanonskog prava. Osim umirovljenja ili slanja iz župe u župu, može to rješavati sudskim putem, može mu izreći zabranu dijeljenja pričesti ili služenja misa na određeno razdoblje ili za stalno, ovisno o grijehu”, govori Maštruko za portal Mirovina.

Očekuje se da će povrat poreza na dohodak za 2022. godinu dobiti oko 670 tisuća građana, poreznih obveznika, među kojima će biti oko 150 tisuća mladih, piše u petak Večernji list.

Zaposlenima mlađima od 25 godina, a njih je oko 55 tisuća, država će vratiti sav naplaćeni porez u 2022., a oko 97 tisuća zaposlenih mladih ljudi u dobi od 25 do 30 godina dobit će polovinu plaćenog poreza na dohodak i prirez.

Ukupno bi to moglo biti oko 90 milijuna eura, odnosno u prosjeku oko 600 eura po osobi, a koliki će biti stvarni povrat najviše ovisi o visini plaća.

Mladi ljudi čije su bruto plaće lani bile 5000 kuna neće dobiti ništa, ali 24-godišnji mladić koji je zarađivao 10.000 kuna bruto na mjesec (1333 eura) može računati na oko 1250 eura povrata.

Njegov dvije godine stariji radni kolega za ista će primanja i uvjete dobiti 625 eura povrata.

Vrijednost ukupno preplaćenog poreza za prošlu godinu mogla bi se kretati oko 230 milijuna eura, a isplata povrata počinje u svibnju, piše novinarka Večerneg lista Ljubica Gatarić.