Posebno izdanje Pikača, ove godine posebno posebno jer je uoči lokalnih izbora, stiže početkom travnja. Uredništvo i ove godine prikuplja zanimljiva i atraktivna štiva, crteže, tj. karikature, sve ono što ne želite reći javno, a rado bi da ipak negdje ostane zapisano. Možete se potpisati punim imenom, možete ostaviti samo inicijale, nadimak ili jednostavno biti anonimni. Ako bilo što oko vas želite i znate prikazati na šaljiv način, javite se! Svoje uratke možete poslati na mail [email protected] ili poštom na Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog, uz napomenu “Za Pikač”. Rok je do četvrtka (ne petka), 13. ožujka. Postoji mogućnost da neke od vaših radova, kandidati za gradonačelnika i gradsko vijeće koriste za predizborne svrhe. U tom slučaju Uredništvo Pikača će angažirati institucije pa neka one rade svoj posao.
Nedelišće i Međimurje općenito su poznati kao mjesto brojnih noviteta i pionirskih projekata, a izuzetak nije ni sport. Ovog puta prvi su u Gimnastičkom klubu Macan Nedelišće koji su krenuli trenirati i natjecati se u novoj gimnastičkoj disciplini. Tako je nakon uspješnog Prvenstva Hrvatske u parkouru 2024. prvo veće natjecanje u ovoj godini opet održano kod nas. Tako je nakon uspješnog Prvenstva Hrvatske u parkouru 2024. prvo veće natjecanje u ovoj godini opet održano kod nas.
Sportska dvorana SPORT HUB Nedelišće u subotu, 8. ožujka 2025., bila je poprište iznimno uspješnog Kupa Hrvatske u parkouru, na kojem je sudjelovalo više od 100 natjecatelja iz osam hrvatskih klubova: GK Macan, PK Zagreb, ZTD Hrvatski Sokol, GK Brezovica, GK Osijek-Žito, GK Zaprešić, GK Sinj i GK Gymsolin.
Organizator natjecanja, osim besprijekornom organizacijom, može se pohvaliti i izvanrednim uspjehom svojih natjecatelja jer su Macanovci osvojili čak 17 pojedinačnih medalja u disciplinama speed i freestyle te 2 ekipna zlata. Natjecanje su otvorili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza Marijo Možnik te predsjednik Zajednice sportskih udruga Općine Nedelišće Davor Berend. Posebno snažan dojam ostavio je Marijo Možnik, koji je istaknuo napredak hrvatskog parkoura i najavio želju za organizacijom natjecanja Svjetskog kupa u parkouru upravo u Hrvatskoj. Te riječi su se izuzetno dojmile organizatore iz GK Macan Nedelišće jer je to potvrda kvalitete rada ne samo njihovog kluba nego cijele hrvatske parkour zajednice.
„Izuzetno smo ponosni na naše natjecatelje i na uspješnu organizaciju ovog spektakularnog događaja. Zahvaljujemo svim sudionicima, roditeljima, trenerima i gledateljima na podršci”, izjavila je predsjednica GK Macan Tanja Mesarić Novak.
Parkour poligon koji je minule subote bio postavljen u SC Sport Hub Nedelišće, u vlasništvu je Macanovaca i jedini je takav poligon u Hrvatskoj izrađen prema standardima Svjetske gimnastičke organizacije, što dodatno doprinosi razvoju ovog atraktivnog sporta u Međimurskoj županiji i Hrvatskoj. Sve to sigurno je pridonijelo i odluci HGS-a da Prvenstvo Hrvatske, opet, organizira Macan u Nedelišću 18. listopada 2025.
S prvim zrakama proljetnog sunca u Međimurju i široj okolici već 24. godinu zaredom postavlja se isto pitanje – kad je Sajam cvijeća u Prelogu? Sajam koji ima dugu tradiciju održat će se po 24. put i ove godine na prostoru iza Gradske uprave Grada Prelogaod 25. do 27. travnja. Pripreme za Sajam već su u punom jeku, a Turistička zajednica Grada Preloga kao organizator svoju inspiraciju ove godine traži po svim vrtovima i cvjetnjacima Grada Preloga pa čak i na prostoru naše predivne rijeke Drave.
Nit vodilja Sajma cvijeća u Prelogu oduvijek je bila poticaj na uređenje dvorišta, ali i naših predivnih vrtića i škola. Također, nastoji se ohrabriti sve nas na isprobavanje novih trendova u florističkom svijetu kako bi naša dvorišta zasjala u što ljepšem izdanju. Počevši od vlastitih okućnica i pobuđivanjem svijesti o estetici i pojmu lijepog u kontekstu flore, stvara se kultura uređivanja svih naših predivnih međimurskih sela i gradova. U tri dana trajanja Sajma cvijeća, na pozornici ćete moći uživati u bogatom kulturno-umjetničkom programu, nastupu domaćih i gostujućih udruga, a zona za odmaranje postat će jedan veliki otvoreni prostor za odvijanje radionica.
Rekordan broj izlagača od prošle godine i ove je godine premašen. Na Sajmu će se predstaviti izlagači iz Međimurja, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, a prostor Sajma dodatno će krasiti cvjetne kreacije Martine i Tomislava iz varaždinske agencije PR Lady Weddings&Events uz veliku pomoć profesorice Karmele Radošević i Renate Komes-Sušec iz Gospodarske škole, Čakovec.
Vidimo se od 25. do 27. travnja u šarenilu Sajma cvijeća u Prelogu!
Zahvaljujući iznimnom odazivu roditelja i zajednice, Didasko je kroz inicijativu “Svako dijete ima priliku” uspio upisati veliki broj djece u ALOHA program mentalne aritmetike. Time je ostvaren cilj kampanje – omogućiti besplatnu edukaciju za petero djece iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, kojima bi ovakav program inače bio nedostupan.
Ova inicijativa ne bi bila moguća bez roditelja koji su prepoznali vrijednost ALOHA programa i podijelili preporuku s drugima. Svakom preporukom i upisom, Didasko je izdvajao 40 eura u poseban fond, čime je osigurana edukacija onima kojima je najpotrebnija.
“Neizmjerno smo zahvalni roditeljima koji su se uključili, jer ova akcija ne bi bila moguća bez njih. Pokazali smo da zajedništvom možemo stvoriti bolje obrazovne prilike za svu djecu,” izjavila je Lidija Buljan, suvlasnik Didaska.
Zahvala partnerima i institucijama
U provedbi inicijative veliku podršku pružili su Grad Čakovec i Crveni križ Čakovec, koji su pomogli da informacija o ovoj prilici dođe do što većeg broja obitelji. Kroz njihovu podršku i distribuciju informacija u školama i vrtićima, osiguralo se da što više roditelja sazna za program i sudjeluje u stvaranju fonda za besplatne upise.
“Grad Čakovec podržava projekte koji omogućuju djeci jednak pristup obrazovanju. Ova inicijativa je odličan primjer kako suradnja institucija, privatnog sektora i roditelja može donijeti konkretne rezultate,” istaknula je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini
Djeca su sada dio ALOHA programa
Zahvaljujući prikupljenim sredstvima, petero djece kojima je edukacija bila nedostupna sada će moći sudjelovati u ALOHA programu, razvijajući koncentraciju, logičko razmišljanje i matematičke vještine kroz inovativne metode učenja. Didasko nastavlja s misijom pružanja kvalitetne edukacije svim mališanima, a upisi u ALOHA program i dalje su otvoreni.
Još jednom, hvala svima koji su dali preporuku i omogućili ovoj djeci priliku za bolju budućnost!
Na području Općine Sveta Marija, odnosno njezinim naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec, u tijeku su radovi na uređenju poljskih puteva – njihovom struganju i izravnavanju gredeljom te dovozom i sipanjem šljunka na poljske puteve uz njegovo poravnavanje.
Uređenje poljskih puteva u Svetoj Mariji
Radove izvode najpovoljniji ponuđači na javnoj nabavi, struganje i izravnavanje tla gredeljom Prijevoz Varga iz Miklavca, u vrijednosti od ukupno 6000 eura s PDV-om, a nabavu, dovoz, sipanje i poravnavanje šljunka Kompanija Janković iz Svete Marije, u vrijednosti od 12.500 eura s PDV-om.
– S obzirom na to da nemamo komunalnog radnika, za analizu i puteve koji se obnavljaju angažirali smo lovca Josipa Mihalca iz Donjeg Mihaljevca, koji se puno kreće po prirodi naše općine i poznaje poljske puteve te mu iskreno zahvaljujemo na trudu! – poručila je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, a uputila je i apel mještanima:
– Pozivam sve mještane koji imaju zemljišta uz poljske puteve, a granje im prelazi na poljski put, da ga uklone ili orežu jer je to njihova obveza!
Danas oko 16:10 sati u Pribislavcu, kod skretanja za Štefanec, dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila. Srećom, nesreća je rezultirala samo materijalnom štetom, bez ozlijeđenih osoba.
Policija je izašla na teren i obavlja očevid, a više informacija bit će poznato kasnije.
“U utorak, 11. ožujka 2025., održano je Županijsko natjecanje u futsalu za učenike 5. i 6. razredea na kojem je sudjelovalo 5 ekipa: OŠ Jože Horvata Kotoriba, OŠ Donja Dubrava, OŠ Sveta Marija, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica i OŠ Goričan. Domaćin je i ovaj put bila kotoripska škola.
Nakon izvlačenja, naši učenici svrstani su u skupinu s ekipom iz Male Subotice od koje su poraženi te Donje Dubrave koju su u napetoj utakmici uspjeli pobijediti. Tom pobjedom osigurali su utakmicu za 3. mjesto s ekipom domaćina koja je bila neizvjesna i čvrsta do samoga kraja, ali je našoj ekipi nedostajalo koncentracije i malo sportske sreće te su poraženi minimalnom razlikom.
Valja napomenuti da su učenici 5. razreda na ovom natjecanju pokazali kvalitetu i motivaciju za igru, što daje optimizam za sljedeću školsku godinu.
Za našu školu nastupili su: Ivan Horvat, Josip Šercer i Gregor Vražić iz 5. r. te Sebastian Posedi, David Šarić, Dino Vičar, Stjepan Vugrinec i Karlo Žvorc iz 6.r.
Danas je župan Međimurske županije Matija Posavec sa zajednicom ponuditelja za izvođenje radova potpisao ugovore o uređenju novih zelenih površina i parkova vrijedan 677.671,70 eura, no s nadzorom te pripremnim poslovima, ovaj dio projekta doseže 718.271,70 eura.
Novi radovi obavit će se u okviru velikog, već započetog, ciklusa koji će nabolje promijenit ilice našega kraja i u kojem će ukupno biti zasađeno više od 940 stabala. U upravo ugovorenom dijelu ciklusa radi o krajobraznom uređenju te sadnji stabala i ukrasnog zelenila na čak 21 lokaciji uz naše javne ustanove, interpretacijske centre, te na dječjim igralištima i u postojećim parkovima. Radove će izvesti tvrtke TEAM građenje i Ambijenti , uz suradnju s Gradskim komunalnim poduzećem Čakomom. „I ovaj je korak koji dokazuje ravnomjernost i svestranost Međimurske županije kada je o razvoju riječ. U ovom velikom ulaganju bavimo se održivošću, okolišem i podizanjem kvalitete života naših građana. Stvaramo zeleno Međimurje s težnjom da Međimurska županija – perjanica po očuvanju prirodnih ljepota i potencijala – takva i ostane. Dosad smo mnogo uložili u krajobrazno uređenje, a novi ugovori su nastavak toga velikog posla“, rekao je župan, pojasnivši da cjelokupni projektni ciklus, u kojem se već kraju privodi uređenje zelenih površina u krugu zdravstvenih ustanova, na Matulovom gruntu u Frkanovcu, zatim parka kod Doma za starije i nemoćne osobe te u Sajmišnoj ulici u Čakovcu i kod Gimnazije – doseže ukupnu vrijednost od 2.354.992 eura.
Do kraja travnja bit će završeni spomenuti radovi koji su u tijeku, a s danas ugovorenim dijelom posla Međimurje će postati bogatije za dodatnih 420 stabala.
„Zadovoljstvo mi je što je Međimurska županija i u ovom području ostvarila sjajan rezultat dosegnuvši visok postotak sufinanciranja iz europskih fondova, pa će u ovom dijelu ciklusa Županija vlastitim sredstvima sudjelovati sa 134.534 eura, od ukupnih 677.671,70 eura“, naglasio je župan Posavec.
Nastavak projekta podrazumijeva krajobrazno uređenje prostora kod depadanse Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, te Doma za odrasle osobe u Orehovici, kao i sadnju vegetacije na sedam lokacija ambulanti i škola: kod ambulanti u Domašinec, Svetoj Mariji, Goričanu, Murskom Središću i Donjem Kraljevcu, te kod škola u Pribislavcu i Kotoribi. Uredit će se i park uzGraditeljsku i Tehničku školu u Čakovcu, te posaditi vegetacija na dodatnih 12 lokacija i to: kod osnovnih škola u Donjem Kraljevcu, Donjoj Dubravi, Draškovcu, Hodošanu, Orehovici, Pleškovcu, Belici, Goričanu i Štrigovi, kao i uz dječje igralište u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, te kod Mlina na Muri u Žabniku.
Voditeljica projekta Sandra Majsan iz Javne ustanove za razvoj REDEA ističe da je riječ o projektima koji će u značajnoj mjeri pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama, odnosno ublažavanju njihovih posljedica na ljude: „Na svim lokacijama se sade stabla, a na većini će se urediti i staze, postaviti pergole, i izvori pitke vode kao i druga urbana oprema“, kaže Sandra Majsan.
U ime zajednice ponuditelja izabranih za ovaj posao ugovor je potpisao Igor Hoblaj iz tvrtke TEAM građenje, a potpisivanju su prisustvovali i direktorica Gradskog komunalnog poduzeća Čakom Lidija Miše Jalšovec, Pero Vidović, direktor tvrtke Amijenti, ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicije dr. sc. Anita Perešin i pročelnica Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu Anita Strniščak.
Izvođači su istaknuli da su rokovi realni i dostižni, te da će Međimurje uskoro biti bogatije za niz suvremeno opremljenih parkova i novoga raslinja.
Proteklih dana iz Cannesa je u Međimursku županiju stigla nova potvrda vrijednosti i ispravnoga razvojnog pravca kojim brodimo u budućnost – župan Matija Posavec, preuzeo je na svečanosti u Francuskoj priznanje kojim je Međimurje ponovo – po peti put – proglašeno regijom budućnosti. Podsjetimo, riječ je o rezultatu istraživanja specijalističkog odjela prestižnog Financial Timesa, a ove godine Međimurska županija našla se među deset najboljih u konkurenciji od čak 150 europskih gradova i regija.
Župan Matija Posavec danas je sa suradnicima i predstavnicima županijskih razvojnih ustanova, poduzeća i agencija predstavio dosege razvojnog puta Međimurja, na konferenciji za medije u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje: „Ovdje, u Centru znanja, danas svjedočimo novim investicijama, odnosno gradnji infrastrukture jer Centar svojim rastom to zahtijeva. Preostale su nam još samo četiri zgrade bivšeg vojnog kompleksa koje ćemo također revitalizirati i pretvoriti ih u poduzetničke inkubatore“, rekao je uvodno župan, izrazivši ponos što je Financial Times ponovo prepoznao Međimurje kao regiju budućnosti jer je riječ o velikom uspjehu za naš kraj, ali i cijelu Hrvatsku.
„Stručnjaci Financial Timesa ocjenjivali su investicijske potencijale, ulogu javne uprave, snagu gospodarskog razvoja po glavi stanovnika, korištenje europskih fondova, produktivnost stanovništva, ravnomjernost u razvoju te – osobito važno – održivost, područje u kojem zadnjih godina također nižemo primjere dobre prakse. Međimurje su prepoznali kao regija potencijala te visoko ocijenili našu aktivnost i efikasnost u privlačenju sredstava EU fondova te njihovo usmjeravanje u osnaživanje infrastrukture u svim područjima. S druge strane promoviramo svoje kulturne i prirodne potencijale što je važno za ukupnu percepciju regije, ali i za naš turizam, a s treće strane čuvamo naše vrijednosti i naš identitet promocijom zavičajne baštine i povijesti. Iza uzleta stoji efikasna javna uprava, kvalitetna i razvojno orijentirana, odnosno županijska administracija koja sve kapacitete usmjerava prema građanima“, rekao je župan Posavec.
Ovo priznanje, dodaje župan, osvjetljava i pozitivne gospodarske pokazatelje naše Županije. U Međimurskoj županiji gospodarstvenici u ovom trenutku ostvaruju 10.280 eura izvoza po glavi stanovnika, što je dvostruko više od hrvatskog prosjeka. „Izvozna orijentiranost i to prema najzahtjevnijim tržištima zapadne Europe – od Italije i Slovenije do Austrije i Njemačke – pokretač je ukupnog razvoja našega kraja. A Međimurska županija – kao regionalna samouprava – nizom poticajnih mjera i programa daje vjetar vjetar u leđa poduzetnicima i obrtnicima. Dokaz vidimo i u ovom Centru znanja, gdje su desetine start-upova započele svoj poslovni razvoj. Danas ovdje posluje 60-ak poduzeća, s više od 180 zaposlenih. U ovom smo Centru povezali našu dohodovnu, metaloprerađivačku industriju edukacijsko-istraživačkim centrom koji je osnovama Županija, s Metalskom jezgrom. Upravo naš koncept Centra znanja, odnosno Poslovnog parka Međimurje, njegovu strategiju i viziju prepoznala je Europska komisija, istaknuvši ga kao izniman primjer dobre prakse koji zaslužuje podršku“, rekao je župan, te dodao: „Među preduvjetima za gospodarski uzlet ne treba zanemariti niti činjenicu da u ovom trenutku niti jedna općina i grad u Međimurju nema prirez. Stručnjaci Financial Timesa visoko su ocijenili i naše rezultati na području održivosti i kvalitete života, a kruna razvojnih dosega u toj domeni je oznaka Green Destination kojom je Međimurska županija ovjenčana kao regija i to prva u Hrvatskoj“ naglasio je župan Posavec, također rekavši da smo i u području gospodarenja otpadom iznad europskog prosjeka koji doseže 54 posto, a mi, u Međimurju bilježimo više od 60 posto selektiranog otpada.
„Trenutno imamo 44.336 zaposlenih osoba na našem području čime ostvarujemo najveći udio radnoaktivnog stanovništva u Hrvatskoj. Nezaposlenost je niska, a ukupni gospodarski prihodi premašuju 3,3 milijarde eura, pri čemu je izvoz veći od milijardu eura. Prošle godine u Međimurju je uvoz smanjen za 6 posto, što je izvrstan rezultat u svjetlu globalne situacije. Uloga Županije u ukupnom razvoju u ovom trenutku ogleda se u više od 70 kapitalnih projekata vrednijih od 150 milijuna eura, što nas čini ponosnima i sigurnima jer smo usred najsnažnijeg razvojnog zamaha ikad. Ulaganje u socijalne programe također nije zanemariv kada govorimo o ulozi Županije. Moramo voditi brigu o svim našim stanovnicima, osobito o ranjivim skupinama, jer sve karike u lancu razvoja moraju biti snažne“, naglašava župan Matija Posavec.
VODI NAS VIZIJA, POKREĆU ISKORACI
Na konferenciji je govorio i pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović, istaknuvši da je Međimurje poželjno za strana ulaganja te da su za to najzaslužniji naši poduzetnici: „Međimurska županija je tu da nizom programa podjednako podupre obrtnike, poduzetnike i poljoprivrednike, djelatnike u turizmu, jer samo sustavnom podrškom investitorima osiguravamo konkurentnost regije“, rekao je pročelnik Radanović spomenuvši i Poslovni park Međimurje kao sjajan primjer jer je na tom području zadnjih nekoliko godina poduzetnicima prodano 15 parcela koje se ukupno prostiru 150.000 kvadratnih metara.
Zamjenica ravnateljice REDEA-e Ana Kralj istaknula je da se stručnjaci u ovoj Javnoj ustanovi za razvoj Međimurske županije vode vizijom iz plana razvoja koja Međimurje vidi kao regiju mogućnosti koje prepoznaju svi stanovnici. „U takvom okruženju svi se usuđuju sanjati i težiti napretku. REDEA kao regionalni koordinator uključuje i povezuje sve aktere u zajednici, ali u pripremi projekata teži višim razinama. Tragamo za iskoracima pa ulazimo u međunarodne projekte i učimo dalje. Trenutno radimo na više od deset međunarodnih projekata, a riječ je o najizazovnijoj razini jer se na njoj rađaju projektni iskoraci koji donose vidljive promjene društvu. Jedan od primjera je ovaj Centar znanja na koji smo posebno ponosni. Zato što danas gledamo realizaciju onoga što smo zacrtali još 2007. godine“, rekla je Ana Kralj, dodavši da je taj san Međimurje dosegnulo zahvaljujući partnerstvu te predanim i svestranim ljudima.
Zamjenica direktora TICM-a Sana Migles dodaje da je 13 godina djelovanja Tehnološko-investicijskog centra iznjedrilo novu snagu za poduzetnike: „Naša je misija poticanje poduzetništva inicijativama, te smo fokusirani i na savjetodavne i edukacijske usluge poduzetnicima te godišnje provedemo stotinjak savjetovanja, konferencija, edukativnih radionica i slično, skupova koji su uglavnom besplatni za korisnike“, kaže Sana Migles, dodavši da je projektna aktivnost snažna i u TICM-u.
Konferenciji su prisustvovali i ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović, ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Metalska jezgra Mario Šercer, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, direktor MIN-a Ivan Vinković, pomoćnica direktora Međimurske energetske agencije Danijela Vrtarić, tepročelnica županijskog Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicije Anita Perešin.
Sonja Novak, 55-godišnja umjetnica iz Varaždina, rodom Međimurka s tatine strane, prije 12 godina udomila je „starijeg“ psa iz Skloništa za napuštene životinje „Prijatelji“ iz Čakovca, tada 5-godišnju kujicu Betu. Beta danas ima 17 godina i beskrajno je zahvalna i dobra stara pesica!
– Beta je 20. siječnja 2025. godine imala 17 godina, na dan kad je i moj rođendan! – kaže nam njezina vlasnica Sonja Novak i prisjeća se:
Sonja i Beta
– Udomila sam je 16. siječnja 2013. godine. U azil je stigla stara godinu dana i bila je jako istraumatizirana pa vjerujem da je tamo stigla iz romskog naselja. Bojala se opasnih pasmina pasa te ljudi, posebno bučnih grupa mladih. U azil sam došla pogledati jednog drugog psa, no na kraju sam se ipak odlučila za 5-godišnju Betu, koja je već 4 godine bila u azilu – ispričala nam je Sonja.
Dodala je kako se divila voditeljici azila Aleksandri Hampamer, koja, istaknula je, točno zna za svakog psa u azilu, kako se zove, koliko je star i gdje mu je boks.
Kimi, Joy i Beta
– Čim su pustili Betu iz boksa, kliknule smo i rekla sam Aleksandri da, kad smo je već pustili iz boksa, nećemo je vraćati natrag. Uzela sam je doma probno na dan-dva, jer sam imala dvije mačke, da vidimo kako će se prilagoditi. Sve je prošlo super i eto, postala je Varaždinka! – priča nam Sonja. Pri dolasku u kuću kod Sonje, Beta je prvo vrijeme dosta spavala, a Sonja smatra kako joj je pasao mir i tišina jer je u azilu dosta bučno.
– Prvi put je zalajala tek nakon 10-15 dana. Dugo je bila jako oprezna, no s vremenom se socijalizirala i postala sretan pas te se savršeno uklopila – prisjeća se Sonja, dodajući kako joj je u socijalizaciji puno pomogla njezina druga kujica, Joy. Sonja je u naime međuvremenu nabavila još dva psa.
Joy i Beta
– S nama su još dvije pesice, 12-godišnja Joy, koja je dosta nestašna pa je malo joy (radost), a malo „joj“, koju sam udomila iz azila u Sisku za vrijeme poplava, zatim 9-godišnja Kimi, koju je moja kolegica našla kao bebu, malu, crnu, mokru kao miš na kiši u Zagorju, a imam i dvije mačke, Dašu i Jerryja – otkriva Sonja te naglašava:
– Udomiti starijeg psa iz azila je veliki plus! Psi koje udomite iz azila su beskrajno zahvalni vlasnicima, a k tome Beta, koja iako je imala 5 godina kad sam je udomila, je puno bolja od Joy i Kimi, koje sam udomila kao male. Stariji psi, posebno koji su prošli ružne stvari u životu, su bolji od ovih koje nabavimo kao štenad i često smo skloni previše im popuštati.
– Preporučila bih svim normalnim ljudima da udome psa iz azila, a onim ostalima da ne nabavljaju niti plišanog psa, jer s njega treba povremeno obrisati prašinu! – poručila je Sonja, koja životinje ima i voli otkad zna za sebe.
– Nemam ih jer sam sama već zato jer ih volim. Smatram da ako je nešto prihvaćeno od većine, da to ne znači i da je ispravno. Veganka sam. Ujedno smatram da ljudi često zaborave ponuditi svojim psima voće i povrće, koje moji psi obožavaju, posebno Beta – kaže Sonja, koja se u život bavi izradom nakita, suvenira, keramike i sličnim kreativnim radom.
Nakon prvih manje dobrih 5 godina, Beta posljednjih 12 godina kod Sonje uživa u lijepom psećem životu. Sada, sa svojih 17 godina, bori se sa staračkim psećim tegobama, teže hoda, a od srpnja uzima i sredstva protiv bolova. Sonja ju je vodila i na terapije bioenergijom, što joj je, kaže, puno pomoglo.
– Najbitnije je da lijekovi pomažu i da je Beta vesela, živahna i ne odustaje niti pokazuje da joj je dosta – kaže Sonja.
Beta je tako danas sretna pseća starica koja je, zahvaljujući ovoj dobroj ženi, provela najveći dio svog života u sretnom domu punom ljubavi. Da ju Sonja te davne 2013. godine nije zapazila u azilu, možda bi i do kraja svog života ostala u azilskom boksu, nadajući se da će je netko udomiti i pružiti joj srce puno ljubavi.
Imala je sreće što je naišla Sonja, a nama je drago što smo s čitateljima mogli podijeliti ovu toplu pseću priču.
