Danas, 12. travnja u prijepodnevnim satima u prostorijama sjedišta Policijske uprave međimurske u Čakovcu, održan je radni sastanak kojem su prisustvovali saborski zastupnik g. Veljko Kajtazi sa suradnicima, predsjednicom Saveza Roma u Republici Hrvatskoj gđom Suzanom Krčmar, predsjednikom Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije g. Matjašom Oršušem i ostalim predstavnicima romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji te predstavnici Policijske međimurske na čelu s načelnikom Ivanom Sokačem, savjetnikom ministra unutarnjih poslova Vladimirom Faberom i zamjenikom načelnika Policijske uprave međimurske Danijelom Mikulićem sa svojim najbližim suradnicima.

Tijekom sastanka analizirano je stanje sigurnosti na području Međimurske županije s posebnim osvrtom na stanje javnog reda u romskim naseljima i bližoj okolici.

Na kraju sastanka donijet je zajednički zaključak kako je potrebno unaprijediti komunikaciju između policije i legitimnih predstavnika romske nacionalne manjine te predstavnika pojedinih romskih naselja.

Ujedno, naglašeno je kako će se ovakvi sastanci održavati svaka tri mjeseca s ciljem rješavanja problema i unaprjeđenja stanja sigurnosti.

Prije tjedan dana je  u Srednjoj školi Čakovec odžana 11. Županijska smotra učeničkih projekata iz područja Građanskog odgoja i drugih međupredmetnih tema iz nastavnog programa osnovnih i srednjih škola. Na njoj su sudjelovali učenici razredne i predmetne nastave s dvije zanimljive teme. Učenici razredne nastave  su izabrali, odnosno obradili projekt, „Biram ljubaznost“

Zbog čega?

-Uočili smo da ljubaznost među ljudima polako nestaje te da je jako važno pokazivati ljubav i obzirnost prema svima. Nikad nije kasno okrenuti novi list i biti ljubazan. U školi smo pokrenuli val ljubaznosti od 1. do 8.razreda i odlučili smo da ćemo biti ljubazni jedni prema drugima te se ponašati kao dobri prijatelji svugdje i u bilo koje vrijeme- kažu prezentatori  i iznose da im je bio cilj osvijestiti kod učenika poželjne ljudske vrijednosti i odlučiti da nam ljubaznost postane sastavni dio naših života u razrednom odjelu, cijeloj školi, obitelji i široj društvenoj zajednici (u onome tko ju prima, ali i u onome tko ju daje) uz promicanje dobrih međuljudskih odnosa koji su utemeljeni na poštovanju i toleranciji drugih. 

Jedna od smjernica je bila izreka o ljubazbosti Marka Twaina: “Ljubaznost je jezik kojeg gluhi mogu čuti, a slijepi vidjeti.“ Ili „Čovjek dobrog srca, bez obzira kako izgleda i što ima, najljepši je čovjek na svijetu.“

Predstavljanje je, kao uostalom gotovo svi projekti,  visoko ocijenjeno,a za što su posebno zaslužni učenici: Ana Krušelj  i Ela Orehovec  (1. A) te Nika Gregurec  i Karla Novak  (3. B). 

Voditelji projekta su: Nenad Podgorelec ,diplomirani učitelj razredne nastave, učitelj mentor i Adela Horvat, diplomirana učiteljica razredne nastave, učiteljica mentorica. Na fotografiji su krajne desni i lijevi.

Projekt je, kako i svi prezentirani na smotri, predložen za smotru na državnoj razini pa učenici i njihovi voditelji i dalje proširuju vidike ljubaznosti.

Pretpostavljate zbog čega?

Liste čekanja su jedan od ključnih problema zdravstvenog sustava. Pacijenti su ili očajni ili prisiljeni ići u privatne klinike i poliklinike, piše N1.

Na listama čekanja najveći broj pregleda ikad – više od 1.700.000. Nakon što joj se upalila tetiva, liječnici tvrde zbog terapijskih lijekova koje pije, svoj termin čeka i onkološka pacijentica Ivana.

“Upalila mi se tetiva na ruci, otišla sam kod fizijatra, preporuka je bila napraviti ultrazvuk, rečeno mi je bilo da će trebati šest mjeseci. U trećem mjesecu su mi rekli da naručuju tek za deveti”, kaže nam Ivana Mihaljević.

Da se čeka, čeka se. Nije neka novost, i do godine dana za magnetsku rezonancu ili CT. Ako se pak želite naručiti na ultrazvuk srca, prvi slobodan termin dobit ćete za šest mjeseci, u KBC-u Dubrava puni su i bez slobodnih termina sve do 7. mjeseca 2024.

“Povećavaju se liste čekanja i za dijagnostičke pretrage, a to su radiološke pretrage, UZV dojke i abdomena, dopleri karotida, UZV srca, pretrage koje mi svakodnevno imamo potrebu napraviti, međutim nikako do pravog termina. Pregled lokomotornog aparata čeka se do dva ili tri mjeseca, a prije je to bilo puno kraće”, pojašnjava liječnica Vesna Potočki Rukavina.

Termin za prvi pregled najduže se čeka kod reumatologa, zatim kardiologa i imonologa.

A zastarjela operatura i nedostatak ljudi koji na njoj rade, samo su neki od problema zbog kojih sustav ne funkcionira kako bi trebao.

“Postoji razlog u načinu naplate HZZO-a i u tome što nemamo uvid što se događa u bolničkim ustanovama jer svaka ima svoj informatički sustav i ne postoji objedinjeno praćenje”, napominje Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu.

A liste čekanja dobro su poznate u rječniku svakog hrvatskog pacijenta. I dok pacijenti s jedne strane čekaju, prekovremeni u zdravstvu se gomilaju. Iako je pretraga pola milijuna više no lani, prosječno vrijeme čekanja skratilo se sa 171 dana na 157.

Pozitivna statistika, no ministar Beroš ističe – nije zadovoljan:

“I bit ću zadovoljan jedino s novim Pravilnikom koji će s aspekta struke determinirati optimalno vrijeme čekanja za pojedine specifične preglede ili terapijske opcije. Ovo me za sada veseli jer smo uložili napor, poglavito informatički, u rješavanju liste čekanja”, rekao je Vili Beroš.

Liste čekanja nije uspio urediti ni sadašnji, a nijedan prethodni ministar. Teško će biti uvesti reda u sustav u cijeloj zemlji, Beroš će to pokušati Pravilnikom koji će propisati prihvatljivo vrijeme čekanja.

Onemogućavanje osnivanja poduzeća onima koji imaju nepodmirene obveze bilo je predviđeno i dosadašnjim zakonom o sudskom registru, no ta tema ponovno dolazi na stol, javlja Poslovni dnevnik.

Ministarstvo pravosuđa i uprave u javnu je raspravu dalo prijedlog izmjena zakona o sudskom registru kojim će biti promijenjena praksa da poduzetnik sam mora ispuniti i predati potvrdu da on i tvrtka u kojoj ima poslovne udjele imaju uredno podmirena dugovanja prema državi i radnicima.

Po novome će taj posao obavljati sama država, odnosno u postupku osnivanja tvrtke trgovački sudovi će automatski provjeravati s Poreznom upravom ima li osnivač repova iz postojećih tvrtki.

Iako su poduzetnici do sada takve potvrde predavali uz kaznenu odgovornost, praksa pokazuje da sustav kontrole nije uvijek djelovao, jer su nerijetki slučajevi u kojima su dužnici uspijevali bez problema otvoriti nove tvrtke. Po novome će Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava elektronskim putem davati informaciju o nepodmirenim dugovanjima po osnovi javnih davanja, a Ministarstvu pravosuđa će kvartalno dostavljati podatke o neisplatiteljima plaća.

Provjera urednosti u izvršavanju obveza za poreze i doprinose, s ciljem uvođenja više reda na poslovnoj sceni, uvedena je još 1999., a kasnije su tim odredbama obuhvaćene i neisplate neto plaća radnicima, ali su kontrole i kažnjavanja očito izostale.

Poduzetnici su i unatoč propisu uspijevali osnovati nova poduzeća, ali su vrlo često i zaobilazili zakon pribjegavajući alternativnim rješenjima, najčešće osnivajući tvrtke na ime članova obitelji ili povezanih osoba. A takve mogućnosti neće biti onemogućene niti novim rješenjem kroz izravnu komunikaciju državnih institucija.

Hrvatska udruga poslodavaca o ovim zakonskim promjenama tek će se očitovati kroz javnu raspravu, te izaći s nekim svojim prijedlozima, a iz HGK pozdravljaju “umrežavanje” institucija i razmjenu podataka po službenoj dužnosti. S aspekta poduzetnika to će u svakom slučaju predstavljati rasterećenje.

HGK ukazuje i na još jednu promjenu – uvodi se ovlast suda da provjeri postoje li na strani člana uprave, izvršnog direktora, člana upravnog ili nadzornog odbora ili prokuriste zapreke ograničenja za obavljanje navedenih funkcija.

To obuhvaća neosuđivanost za kaznena djela financiranja terorizma, pranja novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanje vjerovnika, povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Provjere će u slučaju sumnje sudski registar provoditi i povezivanjem s registrima u EU. Potvrdi li se sumnja, sud će odbiti upis imenovanja takvoj osobi.

Nije jedina promjena

Kod provjera ispunjenja obveza sud će, inače, provjeravati osnivača u tvrtkama u kojima je jedini član i u kojima ima vlasnički udjel od najmanje 25 posto, a provjeravat će se i društva brisana u stečajnom postupku.

Provjeravat će se i ispunjenje obveza za društva brisana u stečajnom postupku u kojima je osnivač bio član. Što se rokova za osnivanje tvrtke tiče, oni ostaju nepromijenjeni, odnosno pet dana od predaje prijave za upis u sudski registar.

Ova intervencija u zakon o sudskom registru nije i jedina koju se sprema provesti Ministarstvo pravosuđa. Zakon o sudskom registru uključit će tako i odredbe Direktive 2019/2121, kojima se uređuju pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama, čime bi se trebalo poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU za poduzeća. Zbog implementacije te europske pravne stečevine, javna rasprava o ovom zakonu trajat će kratko, tek 15 dana, javlja Poslovni dnevnik.