Malo je žena koje danas rade ručno rađene, ukrasne stolnjake, za koje treba puno volje i truda. Svaki takav stolnjak od oko 1,5 metara dužine zahtijeva oko mjesec dana vezenja te još oko mjesec dana heklanja, a umirovljenica iz Svete Marije Zdravka Orehovec (61), za taj hobi već desetak godina velikodušno odvaja svoje vrijeme, volju i strpljenje.

– Stolnjake radim od lana i damasta, domaćeg platna koje se prvo opere, opegla i reže na željenu dimenziju, a zatim na njega vezem, najčešće cvijeće, ali i uskrsne i božićne motive, te heklam rubove – kaže Zdravka i pokazuje nam mnogobrojne stolnjake koje je napravila, a na kojima se na prvi pogled vidi da zahtijevaju puno truda.

Zdravka je kao kuharica po struci radila u „Bratstvu“ u Kotoribi i u Dječjem vrtiću „Kockavica“ u Svetoj Mariji, a počela se aktivno baviti ovim hobijem kad je jedno vrijeme ostala bez posla. Vezenje i heklanje naučila je još u osnovnoj školi, a zatim kao izvannastavnu aktivnost u školi za kuharice koju je pohađala u Ljubljani.

– Taj me hobi opušta i smiruje, uz njega zaboravim na sve brige. Volim to raditi uz TV, pa malo pratim TV, malo vezem ili heklam… Radim stolnjake s ljubavlju i voljom i kad god sjednem i radim to, to mi dođe kao As na desetku, uživam u tome! – kaže Zdravka.

Nažalost, konci za vezenje i heklanje ne padaju s neba.

– Ovaj hobi inače nije baš jeftin. Za jedan veći stolnjak treba mi oko tri bale konaca za heklanje i raznobojni konci za našivavanje… Platno sam nekad nabavljala u Mađarskoj, a danas na domaćem terenu. Predloške za cvijeće vadim iz časopisa i razmjenjujem sa ženama iz drugih sela.

Rezultate svog truda, lijepe stolnjake s izvezenim cvijećem i heklanim rubovima, Zdravka od srca daruje rodbini i prijateljicama.

– Imam dva sina, tri unuka i unuku. Snahe imaju punu kuću mojih stolnjaka. Stolnjake radim sebi za dušu i darujem ih rodbini i prijateljicama – kaže Zdravka, koja voli i kuhati i peči kolače za obitelj.

U našoj fotogaleriji pogledajte što je sve lijepoga napravila s puno truda i ljubavi!

Mateja Balent (33) iz Draškovca u životu je probala razne sportove (košarku, odbojku, nogomet, tenis, stolni tenis, badminton, trčanje, rolanje, romobil…) no od svega njezino srce pripalo je biciklizmu i, zimi, nordijskom hodanju. Prošle godine propješačila je gotovo 2000 km i na biciklu prešla gotovo 3000 km!

Impresivne su to brojke ove strastvene biciklistice i ljubiteljice fotografije, koja će i vas inspirirati da sjednete na bicikl i vozite se!

U biciklizam se Mateja zaljubila još kao mala. Sve je počelo vožnjom po selu, do škole, pa do prijateljice… Danas, tjedno odvozi 100-200 kilometara, a samo ovog ljeta s biciklom je prošla već više od 2000 kilometara! Zimi svakodnevno prakticira nordijsko hodanje na ruti Draškovec – Hemuševec (6 km).

TO JE AKTIVNI ODMOR!

Svoju ljubav prema bicikliranju Mateja najbolje opisuje kroz citata Robina Williamsa: „Najviše volim voziti bicikl. Za mene je to meditacija u pokretu“. Bicikliranje je, kaže, opušta. A to je vrlo motivirajuće.

– Jednostavno, spakiram stvari i krenem, sama. U zadnje vrijeme znam na duže rute ići s prijateljem ili prijateljicom. Prošli tjedan otišla sam s prijateljem na kavicu u Čakovec (tamo i nazad to je 62 km) – kaže Mateja, koja itekako cijeni to što može biciklirati i zahvalna je na svakom trenutku svog života kojeg provede na biciklu.

SVE JE PROŠLA BICIKLOM…

– Nažalost, zbog zdravstvenih razloga od 2016. do 2019. godine nisam mogla voziti bicikl, a zatim sam počela polako, veselila se prvoj prijeđenoj ruti od 20 km, zatim sam bila ponosna na rute od 40 km, dok mi se danas ni 100 km ne čini puno, a zapravo je. No ako to voliš, obožavaš, onda je svaki kilometar koji prođeš s biciklom poseban, ljubav! – opisuje Mateja.

S biciklom je prošla već cijelo gornje Međimurje na ruti od 114 km (s pauzama to je trajalo od 7 ujutro do 7 navečer), a uzduž i poprijeko prošla je i donje Međimurje, bila je na BIMEP-u, ČAK bajku, otišla je i do Varaždina autom pa odande biciklom do Ormoža u Sloveniji te do Vinice i Marčana (ruta od oko 70 km), prošla je i Podravinu – Koprivnicu, Đurđevačke pijeske… Jedne nedjelje otišla je na rutu kroz tri države (Hrvatska- Slovenija – Mađarska, oko 80 km) itd.

– Svako mjesto ima svoje čari, a obožavam dok vidim nešto novo. Zato u zadnje vrijeme stavim bicikl u auto, odvezem se na neku destinaciju i dalje vozim bicikl – priča Mateja. Sljedeće u planu joj je odvesti se biciklom do Varaždinskih Toplica, pa Klenovnika i Kalnika.

IZBJEGAVA PROMETNE CESTE TJEDNOM

Za vožnju po glavnim cestama Mateja preferira subotu i nedjelju, kad je manja gužva, a preko tjedna makadam, gdje nije tako prometno. To su joj više adrenalinske rute, kaže, za opuštanje. Misli na sigurnost pa uvijek nosi biciklističku kacigu. Prije vožnje koristi karte i napravi si rutu te se služi mobitelom kojeg ima na stalku na biciklu. Sa sobom uvijek nosi mini alat i zračnicu, a svojima kaže da budu pri telefonu u slučaju potrebe.

VELIKA JE LJUBITELJICA I FOTOGRAFIJE

A isto kao i vožnja biciklom, Mateja je oduvijek voljela i fotografirati.

– Gdje dođem, stanem i fotografiram. Vele mi da imam oko za to. To mi je dragi hobi – kaže Mateja, koja je na Instagramu objavila već više od 1000 fotografija, najčešće s motovima prirode, koje najviše voli.

Fotografije objavljuje i na Facebook grupi „Lepo naše Međimurje“, na raznim internet portalima te na aplikaciji Agora.

Na pitanje što je najluđe što je ikad fotografirala, kaže:

– Moja mačka Dela, u svim pozama!

Matejine lijepe fotografije možda ste vidjeli i na Facebook stranicama Medjimurski.hr, a možda je, volite li guštati na biciklu kao ona, sretnete uz neko polje ili na nekom međimurskom brdu. Ili u Sloveniji, Mađarskoj i… tko zna gdje!

Pogledajte neke od fotografija s njezina putovanja u fotogaleriji!

U Poduzetničkom centru Prelog danas je održana iznimno uspješna Culmenina radionica “Projektiranje Pametne tvornice” u sklopu inicijative 100 Pametnih tvornica. Okupljeni sudionici su s oduševljenjem i pozitivnom energijom sudjelovali u kreiranju koncepta pametne tvornice te su dobili smjernice za daljnje korake u transformaciji industrijske automatizacije.

Projekt 100 Pametnih tvornica inicijativa je tvrtke Culmena i pozicionirao se kao vodeći i jedini ovakve vrste na ovim prostorima. Projekt nudi transformaciju poduzeća, primarno proizvodnih, u pametna poduzeća, a sama transformacija odvija se uz pomoć Partnera na projektu, stručnjaka u raznim poljima. Jedan od partnera na projektu upravo je PROEL Grupa, vodeća tvrtka za automatizaciju i distribuciju opreme za industrijsku automatizaciju.

Radionica je započela u 10:00 sati, a prostor je bio ispunjen uzbuđenim i znatiželjnim sudionicima. Među prisutnima su bili predstavnici različitih tvrtki, od malih do velikih, koji su pokazali veliki interes za implementaciju pametnih rješenja u svoje proizvodne procese.

Podizanje tvornica na viši nivo

Direktor PROEL Grupe, gospodin Dario Novak, s ponosom je istaknuo važnost Projekta 100 Pametnih tvornica i podršku koju PROEL Grupa pruža transformaciji industrijske automatizacije. “Naša tvrtka ima veliko zadovoljstvo biti dio ove inicijative koja ima potencijal revolucionirati način na koji tvornice posluju. Kroz stručnost našeg tima i vrhunsku opremu koju nudimo, vjerujemo da možemo pomoći tvrtkama da postanu pametne tvornice i ostvare konkurentske prednosti”, izjavio je gospodin Novak.

Tijekom radionice, sudionici su uživali u interaktivnom okruženju, gdje su imali priliku surađivati i razmjenjivati ideje. Pod stručnim vodstvom, sudionici su postavili temelje koncepta pametne tvornice, uzimajući u obzir specifičnosti svojih tvrtki i industrija. Bilo je upečatljivo vidjeti kako su tvrtke različitih veličina i industrija zajedno radile na kreiranju inovativnih rješenja.

Industrija 4.0 donosi mnogo prednosti

Sudionici su izrazili svoje zadovoljstvo i optimizam glede implementacije pametnih rješenja u svoje tvornice.

Bila je to prilika da razmijene iskustva i ideje s kolegama iz industrije te steknu uvid u najnovije trendove i prakse u području pametnih tvornica.

Ovaj događaj u Prelogu samo je jedan od mnogih koraka prema ostvarenju ciljeva Projekta 100 Pametnih tvornica. Sudionici su ohrabreni da nastave s transformacijom i koriste prednosti Industrije 4.0 kako bi povećali konkurentnost i ostvarili održivi rast.

Ovaj uspješan događaj u Prelogu svjedoči o velikom potencijalu i snazi inicijative 100 Pametnih tvornica u stvaranju industrijske transformacije. Kroz suradnju i razmjenu znanja, tvrtke su na dobrom putu da postanu lideri u svojim industrijskim sektorima i ostvare konkurentske prednosti u globalnom tržištu.

Za kraj valja istaknuti kako je cijeli događaj imao humanitarni karakter, s obzirom da će se sav prihod od radionice u Prelogu usmjeriti u humanitarne svrhe. Nastavak inicijative 100 Pametnih tvornica donosi nadu za budućnost industrijske automatizacije, gdje će pametne tvornice biti standard.