Kavu u nedjeljno jutro ispijali smo na suncu, no već iza podne kreće nestabilno vrijeme. Od ponedjeljak svježije i promjenjivije vrijeme, a sredinom tjedna slijede pljuskovi, kiša i pad temperature, prenosi Jutarnji list.

– Veći dio nedjelje na istoku Hrvatske pretežno sunčano i toplo. Poslijepodne i navečer uz umjeren razvoj oblaka mjestimice su mogući pljuskovi i grmljavina, osobito u zapadnoj Slavoniji. Vjetar većinom slab sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 12 °C, a najviša dnevna između 24 i 26 °C. – rekao je mr. sc. Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a za HRT.

Podjednako toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, gdje će prijepodne prevladavati sunčano, navodi Dragojlović. Poslijepodne uz umjeren i jak razvoj oblaka, mjestimice se mogu očekivati i pljuskovi s grmljavinom, a ponegdje će oni biti jače izraženi. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.

Na sjevernom Jadranu bit će pretežno sunčano. U gorskim krajevima oblačnije, ponegdje uz pljuskove i grmljavinu. Uz obalu će puhati slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura uglavnom je od 22 do 25 °C.

– U Dalmaciji pretežno sunčano i toplo, ponegdje i vrlo toplo. U unutrašnjosti su uz umjeren razvoj oblaka ponegdje mogući pljuskovi. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, prema otvorenom moru jugo, pri čemu će more biti malo i umjereno valovito. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 12 °C, uz obalu između 14 i 16 °C, a najviša dnevna uglavnom od 23 do 27 °C. Na jugu Hrvatske podjednaka temperatura zraka, uz najviše sunčana vremena. Vjetar povremeno umjeren južni i jugozapadni – objasnio je Dragojlović.

Na kopnu od ponedjeljka do srijede promjenjivo i nestabilno te svježije. Povremeno će biti pljuskova i grmljavine, osobito u ponedjeljak i srijedu, dok će u utorak će većim dijelom izostati. Možemo očekivati slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

– Na Jadranu u ponedjeljak i utorak djelomice sunčano te i dalje razmjerno toplo. U ponedjeljak će lokalnih pljuskova biti uglavnom na sjeveru, a u utorak na jugu. U srijedu promjenjivo s pljuskovima i grmljavinom. Vjetar većinom slab jugozapadni, u utorak na sjevernom dijelu prolazno bura, a u srijedu duž obale jugo – prognozirao je za HRT Dragojlović.

Kako je vidljivo na sedmodnevnim modelima predviđanja temperatura DHMZ-a, iza srijede nastavlja se nestabilno vrijeme sa svježijim temperaturama i vjetrom.

U četvrtak će u Zagrebu najviša dnevna temperatura biti 13 stupnjeva te se očekuje kiša. U petak će najviša dnevna biti 15 stupnjeva te se povremeno očekuju pljuskovi. Razvedrenje se očekuje tek krajem subote, no temperature će biti oko 12 stupnjeva.

Sezona berbe jagoda počela je i u Čukovcu pokraj Ludbrega, malom podravskom mjestu kog još nazivaju i selom jagoda, piše HRT.

Ondje gotovo da i nema kuće koja ih ne uzgaja. U Čukovcu živi tristotinjak stanovnika, a čak je trideset OPG-ova s plantažama tog slatkog voća. Nažalost i ondje se zbog skupog uzgoja i repromaterijala pomalo smanjuje broj uzgajivača. Česte su i krađe jagoda pa ljudi nemaju druge nego svoje plantaže nadzirati videokamerama. 

Odmah pokraj pruge Varaždin – Koprivnica imanje je gospođe Štefice Horvat. Desetljećima uzgaja jagode, a uskoro počinje berba.

– Očekujem da bude urod nešto bolji nego je bio lani, a dosta ih je uništio mraz, kiša, nemam plastenike imam krila i s njima pokrivam, ali to je jako velika muka, za HRT emisiju Plodovi zemlje rekla je Štefica. 

Osim lošeg vremena, ova umirovljenica muku muči s lopovima. Samo su preskočili ogradu i pobjegli u noć. Pa im je na kraj stala videonadzorom.

– Zato što su mi jako krali jagode, imate one što su jako pošteni i neće raditi, a imate i one koje platiš da ti pomognu i još ti kradu i onda sam se odlučila za videonadzor, objasnila je Štefica, a piše HRT.

Uložila je u opremu oko tisuću eura i sve nadzire zaštitarska služba. Identičan scenarij i kod Ivana Horvata. Dok su oni prodavali na tržnici lopovi su opustošili plastenike.

– Bila je takva situacija da je jagoda bila prodana, za dva dana je bila prodana na placu u Čakovcu. I još su je reklamirali da je jagoda z Čukovca, a nitko od nas je nije tamo donio, pojasnio je Horvat.  

Poskupjele su im sadnice, repromaterijal, gnojivo, a ono što proizvedu ukradu im. Pa su se zaštitili sami.

– Mi smo to sve stvorili svojim radom i rukama i nikakvom pomoći nitko nas ne prati, samo inspekcije, kazala je Marija Horvat, Čukovec. 

Smatraju da krađu nema smisla prijaviti policiji jer porijeklo jagode, a samim time i počinitelje je teško otkriti. Cijene su minimalno podignuli jer kažu ne žele izgubiti kupce. Mjericu prodaju za tri eura, a trgovačkim lancima ne mogu konkurirati.

– Nekad je iz Čukovca jagoda išla za Zagreb, a sad iz Zagreba za skladišta dolazi u Varaždin. Ja mislim da još tri, četiri godine, maksimalno pet i jagoda tu neće biti, rekao je Ivan Horvat. 

Unatoč nedaćama Čukovec i dalje nosi epitet selo jagoda, iako ih čuvaju kamerama.

Često slušamo priče o odlascima Hrvata u inozemstvo u potrazi za boljim životom, no iz Međimurja stiže obrnuta priča. Par iz Velike Britanije doselio se u Štrigovu i ondje pokrenuo posao.

Vezani uz posao, Mark i Gilly putovali su svijetom, no kažu, znali su da će se smjestiti negdje u Europi. Konačna odluka bila je upravo Hrvatska.

– Primjetio sam vinograde, negdje oko Novog Marofa, mislim. Pomislio sam, ovo bi bilo zanimljivo mjesto za život, kaže Mark Whitfield za HRT. 

– Činilo se kao jako lijepo mjesto, ljudi se brinu za svoja imanja, vrlo je mirno. Pomislili smo da je ovo savršeno mjesto za život, rekla je Gilly Whitefield.

U Štrigovi Mark i Gilly žive tri godine, a prošle godine pokrenuli su posao – glamping, takozvano luksuzno kampiranje. 

– Imamo dva šatora, a ove ćemo godine imati četiri šatora. Posao ide jako dobro, ponosno govori Gilly. 

Usporedba života u Hrvatskoj i Britaniji teško je moguća.

– Iz naše perspektive, željeli smo živjeti na mjestu s ugodnijom klimom. Znali smo da je teško da ćemo se vratiti u Ujedinjeno Kraljevstvo, tamo je jako skupo. Pored toga, sviđaju nam se mir i tišina, hrvatska kultura i činjenica da su Hrvati povezani s prirodom, rade na zemlji, sade svoju hranu. Mislim do je to lijep dio života ovdje, govori Mark.

Pokretanje posla u Hrvatskoj nije jednostavno, no ovaj je par imao svu moguću potporu.

– Imali smo odličnu suradnju s lokalnim načelnikom. Bio je iznimna podrška, kao i ostala lokalna vlast, županija i grad Čakovec, urbanizam , turizam. Također, imali smo samo dobra iskustva s lokalnim majstorima, ističe Mark Whitefield. 

Posjećuju lokalne manifestacije i događanja, druže se s lokalnim ljudima i kažu – lijepo im je. 

A susjedi u blizini, također par iz Britanije. Vinske ceste, toplice Sveti Martin, pitomost i priroda, ovaj kraj Hrvatske, očito, čine sve zanimljivijim i primamljivijim strancima.

Krov zgrade Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode ima dodatnu funkciju. Na njemu se vrlo lako opažaju solarni paneli što znači da se osobito za sunčanih dana proizvodi električna energija za potrebe Ustanove. Time pogon Solarne elektrane Križovec značajno umanjuje račune za struju koji stižu na adresu Ustanove, a time se također utječe i na manje ispuštanje CO2 u atmosferu u odnosu na to kad bi se za proizvodnju potrebne električne energije koristila fosilna goriva.

WWF Svjetski fond za zaštitu prirode i Fronius Gmbh-Austrija kao donatori ovog projekta odabrali su 2014. godine Međimursku prirodu – Javnu ustanovu za zaštitu prirode kao jedan od svega pet primatelja takve donacije u Europi. Od tada do danas je proizvedeno sveukupno 47.60 MWh električne energije.

Solarni paneli trebaju redovit servis odnosno pranje. Ako ih se ne čisti, smanjuje se proizvodnja same elektrane. Dakle, njihovim pranjem se povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora čime se izravno pridonosi brizi za okoliš. Krajem travnja ove godine osiguran je „face lifting‟ solarnih panela Međimurske prirode uz pomoć tvrtke Vislux d.o.o. – visinski radovi. Proizvodnja električne energije za vlastitu potrošnju moći će se i nadalje nesmetano odvijati te će se produžiti vijek trajanja solarnih panela.

Potencijal solarne energije u Hrvatskoj još uvijek je minimalno iskorišten iako je ona jedan od najsigurnijih ekoloških izvora energije. Ne zagađuje okoliš niti ima dugoročne nuspojave kao primjerice fosilna goriva. S ciljem promicanja proizvodnje ekološki prihvatljivije energije, ustanovljen je Međunarodni dan Sunca. Obilježava se upravo na današnji dan – 3. svibnja. Kako bi informirao širu javnost i industriju o solarnim tehnologijama i ukazao na sunčev potencijal u zadovoljavanju američkih energetskih potreba, devedeset peti kongres SAD-a usvojio je zajedničku rezoluciju (HJ 715) kojom se dan 3. svibnja 1978. odredio kao Dan Sunca te se obilježavanje istog proširilo diljem svijeta.