Danas istječe rok za podizanje tužbi protiv banaka vezano za kredite u švicarskim francima, javlja HRT.
U Hrvatskoj je kredit u toj valuti imalo 125 tisuća građana. Oko 30 tisuća tužbi odnosi se na kredite koji su konvertirani. Upravo se korisnici takvih kredita osjećaju izigranima jer u njihovu slučaju Vrhovni sud nije zauzeo jedinstveno stajalište, što za mnoge i dalje znači pravnu neizvjesnost. Kad je riječ o korisnicima kredita u kunama i eurima te onih podignutih kod kuća za lizing, pravna bitka ne završava danas jer oni i dalje mogu podnijeti tužbu zbog nezakonito ugovorene kamatne stope.
Igor Metelko, odvjetnik, pojasnio je na koga se odnosi poziv, tko ima pravo na tužbu i obeštećenja kod banaka i po kojim osnovama:
– Prvenstveno korisnici kredita u ‘švicarcima’ koji su te kredite sklapali od 2004. do 2008. godine. Oni imaju pravo potraživati obeštećenje sudskim putem po dvije osnove – po valutnoj klauzuli koja se odnosi na tečajne razlike i po jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi koja se odnosi na kamatne razlike. Povrh njih pravo imaju euro i kunski krediti koji su ugovoreni do 2013. godine, a koji također u sebi sadrže jednostranu promjenjivu kamatnu stopu koja, ukoliko je rasla u odnosu na početno ugovorenu, također je podložna utuženju. Međutim, euro i kunski krediti nisu vezani ovim rokom koji istječe danas u ponoć. U odnosu na njih nema zastare.
U obzir još dolaze ulazne i izlazne naknade u takvim kreditima koje također nisu vezane današnjim rokom jer se o ulaznim i izlaznim naknadama nije odlučivalo u okviru kolektivnog spora od kojeg teče rok zastare.
U periodu od 2004. do 2008. ugovoreno je 125 tisuća kredita u švicarskim francima te još otprilike 200 tisuća kunskih i euro kredita koji imaju ugovorenu jednostrano promjenjivu kamatnu stopu.
Metelko ugrubo procjenjuje da će biti podneseno oko 60 do 70 tisuća tužbi protiv banaka.
Za one koji još razmišljaju o tužbi, najbolje da se obrate odvjetnicima koji se bave tom granom prava. Metelko upozorava na jednu stvar – mnogi potrošači neće na vrijeme dobiti dokumentaciju ako su je tek sada tražili od banke.
– Banke su zatrpane takvim zahtjevima i ne mogu to dostaviti na vrijeme. Ne treba očajavati jer odvjetnici na raspolaganju ima jedan instrument tzv. stupnjevita tužba gdje će sud od banke zatražiti da se dokumentacija naknadno dostavi. Bitno je do ponoći predati tužbu s kakvom god dokumentacijom, poručio je Metelko.
Više pročitajte ovdje.