Tetu spremačicu Biserku učenici 4. a Osnovne škole Podturen iznenadili su povodom odlaska u mirovinu. Snimku simpatičnog ispraćaja objavio je njihov učitelj Vanja.
“Odlazak naše spremačice Biserke u mirovinu. Učenici 4.a odlučili su iznenaditi našu omiljenu spremačicu tako da su izmislili polivenu tintu koju je trebalo obrisati”, otkrio je. Teta Biserka je morala sjesti i zatvoriti oči, a učenici su joj zatim donijeli čokolade i bombonijere te je tako razveselili, piše Index.hr.
“Kad te djeca tako vole, znaš da si divno biće”
Kad je otvorila oči, dočekao ju je pljesak, a čitava situacija ju je dovela i do suza.
“Kad te djeca tako vole, znaš da si divno biće!”, “Nešto najdivnije što sam vidjela danas. I na koncu, nije bit u poklonu, bit je u tom osjećaju, u tom zagrljaju, tom znaku pažnje koji ti pokazuje i dokazuje da si čovjek vrijedan istinske….”, “Bravo za roditelje koji su odgojili ovako finu djecu”, “Tete čistačice i kuharice su bile najposebnija bića u osnovnoj školi…”, pisali su oduševljeni korisnici TikToka u komentarima.
Jučer, 25. veljače 2025. godine u restoranu Terbotz održana je godišnja skupština Društva vinogradara i vinara Međimurja „Hortus Croatiae“ Štrigova. Skupštinu je otvorio predsjednik Društva, Robert Horvat, koji je pozdravio prisutne članove i goste nakon čega je zajedno s direktoricom Društva, Marinom Srša, predstavio Izvještaj o radu za proteklu godinu, naglasivši ključne aktivnosti i uspjehe te financijsko izvješće.
Tijekom skupštine stručni suradnik Turističke zajednice Općine Štrigova, Josip Mikec, predstavio je projekt Centra Pušipela koji se uređuje u Domu kulture Štrigova s planiranim otvaranjem do Urbanovog, a čiji je cilj predstaviti bogatu vinogradarsku baštinu Međimurja i Međimurske vinske ceste. Centar će prikazivati povijest vinogradarstva i vinarstva u Međimurju, običaje te predstaviti međimurske vinare. Osim toga, u Centru je planiran i prodajni kutak u kojem će posjetitelji moći kupiti međimurska vina i druge lokalne proizvode.
Načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik, koji je također prisustvovao skupštini pohvalio je rad Društva te istaknuo važnost njegovog doprinosa razvoju vinogradarstva i vinske kulture. Naglasio je da će Općina i dalje financijski podržavati manifestaciju Urbanovo, te je najavio 9. Međunarodno ocjenjivanje vina koje će se održati 29. i 30. travnja 2025. godine. Na kraju, poželio je mnogo uspjeha Društvu u daljnjem radu i podvukao da je Općina tu kako bi zajedno s nastavili promovirati vinsku priču koja obilježava naš kraj.
Skupštini je prisustvovao i međimurski župan Matija Posavec koji je čestitao Društvu na dosadašnjem uspješnom radu, pohvalio iznimnu međusobnu suradnju te poželio mnogo sreće i uspjeha u daljnjim aktivnostima. Također se osvrnuo na nadolazeće Urbanovo te rekao:
“Ruka suradnje s naše strane bit će dodatno pružena prema Društvu „Hortus Croatiae“ što se tiče manifestacije Urbanovo. Županija će organizacijski i financijski snažnije podržati ovaj događaj.” – izjavio je međimurski župan.
Na skupštini su također primljeni novi članovi Društva: Edvard Brezovački (Vina Brezovački), Ivan Pokrivač (OPG Ivan Pokrivač) te Lidija Matulin (Vinarija Munđarov breg) čije će članstvo dodatno obogatiti Društvo i doprinijeti razvoju međimurske vinske scene.
Prošlog tjedna u Varaždinu, u Kuli stražarnici, otvorena je izložba skulptura pod nazivom „Poetika divljine“ akademskog kipara Ivana Mladenovića, koja se može pogledati do 8. ožujka 2025. godine.
Ivan Mladenović (34) akademski kipar iz Varaždina, motivaciju za izradu ovih skulptura dobio je u prirodi, na svakodnevnom putovanju autom uz rijeku Dravu, od Varaždina do Donjeg Međimurja, gdje radi. Ivan je naime profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Draškovec i Osnovnoj školi Donji Kraljevec. Bez prethodne skice, izradio je fenomenalne kamene skulpture ptica, sisavaca i gmazova!
Izložbu, na kojoj je izloženo 9 od 14 njegovih skulptura iz tog opusa, otvorilo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, a predgovor izložbi napisao je Srećko Lebinec, koji je, među ostalim, napisao:
„Prožimanje krajolika, divljih životinja koje ga nastanjuju i dolomita iz kojeg su zahvaljujući kiparovom porivu i umijeću izrasle, koncepcijski su sjajno zamišljene i sve to izložbu skulptura „Poetika divljine“ Ivana Mladenovića čini fascinantnom ne samo u lokalnim, ili u Hrvatskim, već i u internacionalnim okvirima“.
Skulpture su izrađene od kamena dolomita manjih dimenzija, a o tome i izboru kamena, Mladenović je napisao:
– Ideja mi je bila da na neki način ovjekovječim životinje „našeg kraja“ i mojeg puta od doma prema poslu pored kanala rijeke Drave… Bila je to impresija, doživljaj osobnog iskustva na mojem putovanju kroz prirodu, te na taj način, samim doživljajem životinje su prenesene u kamen, bez razvijanja prethodnih skica i uz pomoć fotografija radi lakšeg prenašanja motiva u kamen dolomit (vapnenačka stijena).
Ivan je tražio kamen koji će svojom strukturom i bojom podsjećati na životinjsko perje, dlaku, ljuske i kožu.
– Kako bih mogao to postići otišao sam tražiti kamen u prirodi iz koje je zapravo i potekao moj doživljaj životinja kao divljih bića. Otišao sam tražiti različite vrste kamena po kamenolomu u Beli, Kalniku i Paki pored potoka, te dobavio kamen iz Očure i Velebita. Tražio sam kamen za svaki doživljaj jedne ili više životinja, kako bi sam oblik i karakter kamena bio približan obliku određene životinje koja se naknadno izradila – opisao je.
Ivanu je posebno u sjećanju ostao njegov prvi susret s čagljem, a zatim s lisicom:
– Prvi susret bio je sa čagljem, prije dvije godine u šumi pored rijeke Drave koji je bio tri metra od mene kada sam naletio na njega te me samo gledao svojim očima. Mislio sam da je pas te sam mu davao hranu, ali nije bio nikakvog pomaka s njegove strane, te sam se udaljio, a on je otišao na svoju stranu. Tek sam kasnije shvatio da je to bio čagalj…
Tokom jedne večeri kada sam se vraćao iz grada, iz šume u kojoj inače šećem psa, izašla je lisica i prošla pored mene i pogledala me i ja sam nju pogledao, vidio sam da je nezainteresirana za mene, te je produžila dalje, a ja nastavio koracima u svojem smjeru… Prema putu do posla na međimurskoj strani prema Donjem Međimurju, gotovo svaki put vidio sam jastreba škanjca kako leti ili stoji na drvetu ili prometnom znaku, a ujedno sam imao sreću vidjeti ga kako lebdi nad rijekom Dravom i strmoglavljuje se prema plijenu.
Shodno zakonskoj obvezi njezinog donošenja, na sjednici Općinskog vijeća Općine Sveta Marija, održanoj 25. veljače 2025. godine, kao najvažnija i prva točka usvojena je Odluka o općinskim porezima. Donošenje odluke izazvalo je raspravu na vijeću, ali i uznemirilo neke mještane, pa donosimo detalje.
– Dosad nismo imali porez na nekretnine u kojima nitko ne živi ili koje nisu dane na dugoročni najam, kao niti za kuće za odmor, a kod poreza na potrošnju na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima na području Općine Sveta Marija se ništa nije mijenjalo. Predlažemo da porez na nekretnine iznosi 2 eura/m2 korisne površine – obavijestila je pročelnica Ivanka Herc-Kaser, a načelnica Đurđica Slamek je naglasila kako je općina odabrala prvu polovinu sredine predloženog iznosa za porez za nekretnine te je naglasila da ljudi koji stanuju u kući neće trebati plaćati porez.
Ivica Mustač.
Vijećnik Ivica Mustač odmah se javio za raspravu te predložio da se s porezom na nekretnine starta s najmanjim zakonskim iznosom, odnosno 0,60 eura/m2 te da se porez na potrošnju smanji sa 3 na 2 posto.
Načelnica Slamek mu je odgovorila:
– Puno ljudi pita ima li na prodaju nekretnina na području Svete Marije i Donjeg Mihaljevca i nažalost moram im reći da nemamo, a nekretnine koje jesu za stanovanje stoje prazne. Osobno, stavila bih još veći iznos poreza baš iz razloga da se te nekretnine prodaju, kako bismo omogućili demografsku obnovu i omogućili stambeno pitanje mladim obiteljima s djecom. Te kuće stoje prazne već godinama. Postoji i opcija da ukoliko netko pokušava prodati nekretninu a ne može, on je na određeno vrijeme oslobođen plaćanja poreza na nekretnine.
Načelnica Đurđica Slamek
Vijećnik Mustač je spočitao da općina nije dovoljno napravila po pitanju omogućavanja novih stambenih zemljišta, na što mu je načelnica Slamek rekla da se maksimalno potrudila po tom pitanju i napravila sve što se moglo. Velik problem je neprovedba ostavinskih rasprava i vlasničke zavrzlame.
Vijećnik Dražen Šulj istaknuo je kako ima puno vlasnika koji uopće ne brinu o nekretninama, zapustili su ih i stvaraju probleme susjedima.
Na kraju rasprave vijećnici su glasali prvo za prijedlog Ivice Mustača, koji je odbačen zbog nedovoljno glasova za, a zatim za prvobitni prijedlog (2 eura/m2 poreza na nekretnine i 3 posto poreza na potrošnju), koji je prihvaćen.
Stara kuća na Glavnoj ulici u Svetoj MarijiZgrada stare škole u Svetoj Mariji, danas u privatnom vlasništvuJedna od kuća koje stoje zapostavljene u Svetoj Mariji
Općina Sveti Martin na Muri kao organizator pokreće humanitarnu akciju u svrhu prikupljanja novčanih sredstava kao pomoć za obitelj Štefanić čija je kuća stradala u požaru 22.02.2025. Humanitarna akcija održat će se od 26.02.2025. do 26.05.2025. godine.
Humanitarnu akciju podržavaju i uključuju se kao aktivni sudionici poduzetnici, obrtnici i žitelji Općine Sveti Martin na Muri i Međimurske županije.
Zakonito i pravilno obavljanje poslova iz članka osigurava općinski načelnik.
Novčana sredstva prikupljati će se na poseban račun otvoren u svrhu provođenja humanitarne akcije IBAN broj: HR85 2340 0091 5113 1612 3 otvoren kod Privredne banke Zagreb, koji jeotvoren za period trajanja humanitarne akcije.
Općina će javno objaviti iznos prikupljenih novčanih sredstava i kako su isti utrošeni. U slučaju da nakon okončanja humanitarne akcije na računu otvorenom za humanitarnu akciju ostanu neutrošena sredstva ista će se rasporediti za socijalno ugrožene stanovnike i obitelji s područja Općine ili uplatiti na račun humanitarne udruge/akcije sukladno posebnoj odluci općinskog načelnika.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se na mrežnim stranicama Općine
Ni ova kiša danas nije spriječila radnike tvtke “Blažon” iz Murskog Središća. Koji intenzivno saniraju veliko klizište kod “Monike” u Železnoj Gori. Naime, Općina Štrigova na bregovitom je području i ima stalne probleme s klizištima. Tek što jedno sanira, pojave se dva nova. Za te potrebe troše se ogromna sredstva iz proračuna općine o čemu nam je načelnik Stanislav Rebernik rekao:
Stanislav Rebernik
-Redovno saniramo manja klizišta, pogotovo uz prometnice, a početkom prošle godine završili smo saniranje velikog klizišta u Trnovčaku, u Železnoj Gori, gdje je postojala opasnost da kuća obitelji Bogdan odskliže u dolinu. Onda se pojavilo veliko i opasno klizište kod restorana “Monika”, također u Železnoj Gori. Obavili smo sve pripremne radnje i sada je sanacija i tog klizišta u tijeku. Riječ je o velikom zahvatu. Napravili smo projekt sanacije, proveli javnu nabavu i izabrali izvođača radova. Tu se kasnilo s radovima, jer “Elektra” Čakovec svoj dio nije odradila na vrijeme. Čekalo se izmještanje jednog stupa niskonaponske električne mreže, kako bi strojevi mogli započeti predviđene radove – kaže Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove.
Klizište je moglo u dolinu povući i zgradu restorana Monika
Zemljane radove, drenažu i potporni zid kod “Monike” privode kraju djelatnici tvrtke Blažon – usluge građevinskom mehanizacijom Stanislava Blažona iz Murskog Središća. Vrijednost radova je 82 tisuće eura.
Dječaci Ivano Đurkin i Lovro Lehkec, članovi ŠRD-a Linjak iz Palovca odlučili su školske praznike provesti u ribičiji na jezeru u Palovcu. Osim što se zabavljaju na svježem zraku, odlučili su o tome i snimati videe. Iza kamere je njihov prijatelj Marko Palašek, a prvi video zove se “Isprobavanje volje”.
– Došli smo loviti ribe jer smo na praznicima i da vidimo kako se šaran ponaša zimi. Sljedeći video bit će vjerojatno objavljen u subotu ili petak – rekao je Ivano.
Na ribičkim štapovima, koje nazivaju Multivitamin, Limun i Jagoda u početku imaju kukuruz i nadaju se da će uhvatiti puno ribe. Otkrivaju i tajne dobre smjese za mamac od crvića. Uspjeli su zakačiti udicu na kamen, ali nešto su i ulovili. Dečki su se, u svakom slučaju, dobro proveli, samo su se požalili da im ni jedan restoran ni pizzerija ne želi dostaviti pizzu na jezero.
Pred kraj je bilo malo i dječjeg natezanja i smijeha, a pogledajte što su ulovili i što su sve snimili! Ivano i Lovro poručuju da se, ako vam se video sviđa i volite ribolov, pretplatite na njihov YouTube kanal „Ribiči iz Belice“, lajkajte i šerajte video.
Tijekom 2025. godine vjetruša i sova djelovat će u suradnji. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode nastavit će objavljivati video dokumentaristički serijal Što je vjetruša vidjela?, a ponovo se vraća prvi serijal videozapisa prepoznatljiv pod nazivom “Što je sova vidjela?“
Kamere Međimurske prirode vrlo su vrijedne i svakotjedno donose nove videozapise s područja Međimurja. Život glavnih glumaca, divljih životinja, uvijek je iznova zanimljiv. U trideset i prvoj epizodi glavnu ulogu ima radišni jazavac. Što radi? Sakuplja lišće za brlog. Pogledajte ga!
Međimurski čuvari prirode nastavljaju njuškati po terenu, stoga pratite mrežnu stranicu i You Tube kanal Međimurske prirode gdje možete pogledati sve dosadašnje epizode serijala Što je sova vidjela?, zatim serijala Što je vjetruša vidjela?, ali i druge videozapise na temu zaštite prirode. Niste se još pretplatili na kanal Međimurske prirode. Učinite to jednim klikom. Besplatan je!
Imate li vlastita opažanja dojavite ih putem rubrike Dojava čuvarima prirode ili Fotografija mjeseca na mrežnoj stranici www.medjimurska-priroda.info
Jučer je u Zagrebu, Hilton Garden Inn održana VII. po redu konferencija iz područja sigurnosti cestovnog prometa s temom Sigurnost prometa u urbanim područjima-izazovi i rješenja u organizaciji Jutarnjeg lista te glavnog partnera konferencije Ministarstva unutarnjih poslova. Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova gosp. Davor Božinović sve ove godine podupire ovakav oblik suradnje medija, ministarstva i drugih organizacija i udruga sa svrhom povećanja sigurnosti svih sudionika cestovnog prometa. Naš Dino Posavec, mag.ing. prometa poznat kao autor priručnika za vozače „Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ od samog početka je stručni suradnik konferencije.
Dino Posavec, Davor Božinović, Goran Ogurlić
Svake godine pokušavamo biti inovativni i aktualni s temama koje su itekako važne za sigurnost cestovnog prometa Republike Hrvatske. Ove godine tema konferencije odabrana je zbog složenosti cestovnog prometa u urbanim sredinama te zbog nekoliko ključnih trendova a to su migracije iz ruralnih u urbane sredine, povećanje broja vozila na hrvatskim cestama, posebice u urbanim sredinama te nekim procjenama da će do 2050. oko 80% svjetskog stanovništva živjeti u urbanim sredinama, što dodatno naglašava potrebu za prilagodbom urbanih prometnih sustava.
Konferencija Hilton Zagreb
Hrvatski gradovi suočavaju se s izazovima vezanim uz prometnu infrastrukturu koja nije u potpunosti prilagođena povećanom broju vozila i suvremenim prometnim potrebama. Nedovoljna primjena novih tehnologija, zbunjujuća prometna signalizacija te nedostatak sigurnih zona za pješake, vozače bicikala i osobnih prijevoznih sredstava dodatno ugrožavaju sigurnost sudionika u cestovnom prometu. Cilj konferencije bio je potaknuti interdisciplinarnu raspravu i razmjenu ideja među stručnjacima iz različitih područja kako bi se razvila praktična i inovativna rješenja za sigurnost cestovnog prometa u urbanim sredinama-ističe Dino Posavec.
Goran Buljan, Dino Posavec, Miron Huljak, Josip Mataija, Goran Ogurlić
02.02.2011., Zagreb - Ilustracija na temu prijave poreza na dohodak. r"nPhoto: Davor Puklavec/PIXSELL
Želite li ostvariti poreznu olakšicu, odnosno povrat poreza, možete prijaviti uzdržavanog člana obitelji. Uzdržavani član može biti i vaš supružnik ako mu primanja ne prelaze 3.600 eura godišnje, odnosno 300 eura mjesečno. Osobni odbitak možete povećati i na osnovu invalidnosti, piše Mirovina.hr.
Za predaju porezne prijave imate vremena svega još nekoliko dana, do kraja veljače pa je sada trenutak da to napravite. Ipak, to možete učiniti i bilo kada tijekom godine.
Osobni odbitak od 1. siječnja iznosi 600 eura. To znači da se primanja, primjerice mirovine do toga iznosa, ne oporezuju. Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka namijenjen osnovnim životnim potrebama. Možemo ga povećati uzdržavanjem članova obitelji pod uvjetom da njihovi primici ne prelaze 3.600 eura godišnje. Uzdržavani član može, dakle, biti vaš supružnik koji nema mirovinu ili neki drugi prihod, ili on pak ne prelazi 300 eura mjesečno. Šesterostruki je to iznos osnovnog osobnog odbitka od 600 eura. Lani je on iznosio 3.360 eura, piše Mirovina.hr.
Poreznoj upravi uzdržavanog člana možete prijaviti bilo kada tijekom godine kako biste ostvarili poreznu olakšicu. Ipak, najbolje je da to učinite sada do kraja veljače kako biste dobili povrat poreza. Osobni odbitak može se povećati za uzdržavanog člana i na osnovu invalidnosti za 180 eura mjesečno. Isto tako, na osnovu invalidnosti osobni odbitak se povećava za čak 600 eura prema pravima na osobnu invalidninu, odnosno inkluzivni dodatak te prava na doplatak za pomoć i njegu.
Uzdržavani član obitelji može biti dijete, bračni ili izvanbračni drug i roditelj, kao i maćehe i očusi, djeca nakon prestanka radnog odnosa te punoljetne osobe pod skrbništvom. U primitke uzdržavanih članova uključuju se oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i primici koji se ne smatraju dohotkom.
