Home Blog Page 1838

Uzgajivači svinja: Cijene svinjetine će zbog uvoza rasti i do 20%

0

Pojava afričke svinjske kuge na istoku Hrvatske, gdje je gotovo 70 posto domaće proizvodnje svinjetine, dodatno je u velike probleme stavila svinjogojce.

Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, a iako bismo u potpunosti mogli pokrivati domaće potrebe, danas uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Istodobno, cijene svinjetine nikada nisu bile više.

Trenutnu situaciju za HTV Dnevnik komentirao je Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, za Dnevnik HTV-a rekao je da je prošle godine bila enormno visoka cijena žitarica, a enormno niska cijena svinjskog mesa.

– Uslijed tih poremećaja došlo je do velikog uništavanja stočnog fonda, posebice krmača i sada imamo takav rezultat kakav imamo. Hrvatska se bazirala na veliki uvoz odojaka za tov, Europa se isto bori s manjkom svinjetine jer su uništili svoj stočni fond, negdje oko milijun krmača. Mi sudjelujemo s manje od 1% u europskoj proizvodnji i na cijenu ne možemo utjecati. Velikim dijelom utjecat će uvozna svinjetina, a nažalost cijena ide gore.

Povećanje cijene

Jagić je istaknuo da bi se cijene mogle povećati za 20-tak posto i dodao da ako nije sređeno tržište postoji mogućnost za lov u mutnom.

– Treba što prije stati na noge s obzirom na ovo što se događa na istoku Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede i veterinarske službe dobro rade svoj posao, to što prije treba završiti i početi normalno funkcionirati, rekao je.

Jagić je objasnio da su se zemlje u okruženju s afričkom svinjskom kugom susrele mnogo prije pa u zemlji sve normalno funkcionira i dodaje da će i Hrvatska to morati prihvatiti.

– Apeliram na sve proizvođače svinjetine da se pridržavaju svih mjera, sigurnosnih, ali virus je takav da ga ne vidimo i uvijek može doći do nekog stada, dodao je.

Domaća proizvodnja

Domaća proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj u stalnom je padu, Jagić objašnjava da je do toga došlo jer se Hrvatska bazirala na kupnju viška europske svinjetine.

– Naša zdrava proizvodnja cjenovno to nije mogla pratiti i mi smo iz dana u dan propadali da bi došli na brojku ispod 50 posto samodostatnosti. Govorili smo uvijek da je hrana strateška, nismo si to smjeli dozvoliti, ali jesmo. Možda je krajnje vrijeme da se otrijeznimo i da probamo dići tu proizvodnju na samodostatnost pa da svjetski i tržišni poremećaji, ratovi ne utječu na građane RH, rekao je Jagić.

Jagić je rekao da se onaj tko ima veću kupovnu moć ne mora bojati nestašice svinjetine. Dodao je da je svinjetina glavni prehrambeni proizvod u Europi kada govorimo o mesu pa tako i u Hrvatskoj.

– Možda nam je u Hrvatskoj manja kupovna moć i zato ispada da je svinjetina skupa, dodao je za HRT.

Hostel Industrial u Čakovcu povoljno može ugostiti 64 osobe

0

Široj javnosti danas je predstavljen novi čakovečki hostel Industrial. Smješten na prostoru carinskog odvojka, nedaleko glavnog željezničkog kolodvora, raspolaže sa 64 ležaja, kao i određenim kapacitetima za duži boravak gostiju. Uz 24 klimatizirane i moderno namještene sobe s čajnom kuhinjom i vlastitom kupaonicom, gostima su na raspolaganju i blagovaonica, zajednička prostorija za igru i boravak, praonica rublja otvorena i javnosti, radni prostor, spremište za bicikle i terasa.

Vlasnik hostela Jerko Rajher koji stoji i iza restorana Stari grad, rekao je da u sklopu firme trenutno radi desetak ljudi, a planiraju i zapošljavanje putem studentskih ugovora.

– Naš hostel nešto je većeg kapaciteta od dosada otvorenih u Međimurju i otvorili smo ga prepoznavši potrebu za upravo ovakvom vrstom smještaja, posebice kod mlađe populacije. Uz 64 ležaja u četverokrevetnim sobama imamo i prostore za duži boravak radnika koji su u našem kraju na privremenom radu te im, u suradnji s lokalnim firmama, želimo osigurati boravak u kojem će se ugodno osjećati. U svakoj sobi su 4 ležaja, odnosno 2 kreveta na kat, svaka posjeduje mali rešo, sudoper i frižider, opremljena je stolom za 4 osobe, a u kupaonici se nalaze tuš kabina, umivaonik, wc i bojler za toplu vodu. Svim našim gostima na raspolaganju je i praonica rublja koja je, po samoposlužnom principu uz plaćanje kovanicama, dostupna i vanjskim korisnicima. Radimo već nekoliko tjedana i funkcioniramo preko poznatih platformi za smještaj gostiju te želimo u što kraćem vremenu osigurati prepoznatljivost i vidljivost našeg hostela. U ovo kratko vrijeme imali smo već nekoliko školskih i sportskih grupa i nadamo se nastaviti tim putem, rekao je Rajher.

Zadovoljstvo viđenim izrazio je i međimurski župan Matija Posavec, jer streloviti rast turističkih brojki u našem kraju traži i odgovarajuću infrastrukturu.

– Zbog brzog razvoja turizma u Međimurju mi vapimo za smještajnim kapacitetima. Pogledamo li brojke i rast koji imamo iz mjeseca u mjesec jasno je da nam fale smještajni kapaciteti i svaka poduzetnička inicijativa u tom smjeru, bez obzira radilo se o kućama za odmor, hotelima, hostelima ili kampovima, imat će podršku Međimurske županije i županijske Turističke zajednice. Ove godine smo već premašili rezultate iz 2019.godine koja je, u turističkom smislu bila rekordna, pa očekujem da ćemo do kraja godine probiti brojku od 200.000 noćenja. Posebice uzmemo li u obzir veliki broj manifestacija koje se održavaju u našem kraju, a neke od najvećih poput Forestlanda i Porcijunkulova tek slijede i naš je cilj da takvih događanja bude što više. Dosada se u pojedinim situacijama znalo desiti da kod nas ne bude dovoljno mjesta, pa su gosti znali noćiti izvan naše županije i naravno da ćemo intenzivno raditi na tome da se osiguraju dovoljni smještajni kapaciteti. Uzme li se u obzir i podatak da je u tranzitu preko naše županije godišnje oko 9 milijuna turista svakako im treba ponuditi sadržaje koji će ih ovdje zadržati barem dan-dva i osigurati potrebnu infrastrukturu za boravak u našem kraju, poručio je župan.

S njim se složio i direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

– Ovakva ponuda Međimurju treba, jer su najčešći posjetitelji tematskih parkova i muzeja poput našeg Ekomuzeja Međimurje upravo mladi kojima ovakva vrsta smještaja najviše odgovara. Objekt koji u startu nudi nešto nižu cijenu, ali ništa manji komfor smještaja od drugih prvi je odabir za mlade backpackere te školskih i sportskih grupa mlađih uzrasta. Uvjeren sam da će ovaj hostel jako dobro raditi, rekao je Grula.

Ljubomir Kolarek: ‘Kroz mjesec-dva, a možda i prije, kreće izgradnja obilaznice’

0
DCIM100MEDIADJI_0012.JPG

Na posljednjoj sjednici vijeća Grada Preloga, održanoj krajem lipnja 2023. u Prelogu, na Aktualnom satu se ponovno poteglo pitanje izgradnje dugoočekivane obilaznice Prelog. Vijećnik Zdravko Kvakan postavio je pitanje:

Zdravko Kvakan

– Kad možemo očekivati početak gradnje obilaznice Prelog?

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek dao je nadu:

– Obilaznica je dobila građevinsku dozvolu. Teškom mukom otkupljeno je 94 posto zemljišta. Tih 6 posto će se izvlastiti. Napravljena su arheološka ispitivanja i obavljeni razgovori s pojedinim izvođačima radova. Neću reći hoće li to biti mjesec ili dva, možda i prije, kad će krenuti radovi. Obilaznica nam ne može pobjeći i sigurno je da je ona tu!

Ljubomir Kolarek

Podsjećamo, izgradnja sjeverne obilaznice Grada Preloga, dužine nešto manje od 7 km, koja bi rasteretila grad od prometa kamiona i teretnih vozila najavljena je još 2021. godine, a početak radova bio je u planu 2022. godine. No, sve se odužilo zbog neriješenih vlasničkih pitanja.

FOTO Nastavak suradnje s Pomurskim Hrvatima, ali i mađarskim svećenicima

0

U ponedjeljak, 3. srpnja 2023., uoči “ljetnog Martina”, tj. dana kada je sv. Martin izabran za biskupa Toursa (4.7.) blagoslovljen je drveni kip sv. Martina u vrtu Doma za starije i nemoćne osobe u Letenyu.

Na poziv župnika župe Presvetog Trojstva u Letenyu vlč. Geze Aignera, na blagoslovu su sudjelovali vlč. Josip Pivar, župnik u Podturnu i dekan Preloškog dekanata, te Josip Drvoderić, župnik u Goričanu.

Održan je i mali igrokaz o Martinu koji se sakrio među guske. Zato i skulptura prikazuje sv. Martina s tri guske, koje su ga otkrile.

U međuvremenu su dogovorili nastavak suradnje, tj. postavljanje izložbe goblena župnika iz Goričana Josipa

Drvoderića početkom rujna u Domu za starije i nemoćne osobe u Letenyu.

Umro Đuro Horvat, vlasnik “Tehnixa” iz Donjeg Kraljevca!

0

Jutros je u Županijskoj bolnici Čakovec umro Đuro Horvat (80) jedan od najvećih međimurskih poduzetnika, vlasnik tvrtke “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca.

Bolovao je duže vrijeme, ali mu se stanje pogoršalo nakon nedavnog privođenja, za koje je do smrti govorio da je lažirano i nepravedno prema njemu.

U njegovoj biografiji stoji na je Đuro Horvat rođen je u Draškovcu 1943. godine, gospodarstvenik je i inovator, osnivač i vlasnik tvrtke „Tehnix“. Diplomirani je ekonomista. Do osnutka tvrtke „Tehnix“ dvadeset i pet godina bio je voditelj proizvodnje u tvornici „Rade Končar“ u Donjem Kraljevcu. „Tehnix“ se od 1991.godine do danas razvio u vodeću eko industriju u Europi i svijetu na području projektiranja, proizvodnje i servisiranja strojeva, opreme i tehnologija za zaštitu okoliša te gospodarenje otpadom. Kao gospodarstvenik, poduzetnik, inovator i izumitelj, g. Horvat je primio niz nagrada i priznanja za svoj inovativni rad i djelovanje na području zaštite okoliša.

Đuro Horvat je 2016.godine proglašen poduzetnikom godine u Hrvatskoj. Odmah zatim izabran je za najgospodarstvenika u Europi i nominiran je u uži izbor 4 najbolja svjetska EY poduzetnika. Konačni izbor je održan u Monacu u lipnju 2016.godine. U nominaciji su bili predstavnici iz pedeset zemalja. Sjajan je uspjeh bio da je međimurska, hrvatska tvrtka „Tehnix“ svrstana među četiri najbolje zajedno s predstavnicima iz Njemačke, Australije i SAD. Među nominiranim međunarodnim tvrtkama samo je „Tehnix“ bio iz područja zaštite okoliša.

Gospodarski uspon „Tehnix-a“ iskonski je vezan uz gospodina Đuru Horvata, vlasnika, inovatora kompanije „Tehnix“. Međutim, on uvijek s ponosom ističe da je za snagu i uspjeh kompanije zaslužno više od petsto zaposlenika koji su dobro plaćeni za svoj rad u kompaniji. Đuro Horvat, kao direktor kompanije uveo je u tvrtku moralni kapitalizam, pomirio je privatni interes i javno dobro. O tome je rekao: „Mnogi govore da su moralni kapitalisti „obični demagozi“ i „prodavači magle“ i sl. no ja se s tim ne slažem. Upravo suprotno, uvjeren sam da svatko od nas, na svakome mjestu može svojim društveno odgovornim ponašanjem i osobnim doprinosom uvelike potaknuti rast općeg dobra i stanja društva.

S poduzetničkog stajališta, moralni kapitalizam, preporučujem svima kojima je stalo do koncepcije dugoročno održivog razvoja.“ Možemo reći da je takav pristup gospodina Horvata prema ljudskim resursima više nego ispravan i pravedan, jer danas u vrijeme kada svima nedostaju kvalitetni i stručni zaposlenici, on nema tu nikakvih problema. Zaposlenici svih struka i obrazovanja natječu se tko će raditi i zarađivati „svoj kruh“ u kompaniji „Tehnix“. A na takav dobar glas danas nije lako doći u Hrvatskoj.

Đuro Horvat pomaže svojim djelatnicima i u svim svakodnevnim problemima koje imaju, odnosno izlazi im u susret u svim obiteljskim svečanostima koje mogu organizirati u njegovom hotelu „Kralj“ s mnogim pogodnostima u plaćanju. Također svojim djelatnicima pomaže i oko financiranja općinskog odbora. U svojoj općini Donji Kraljevec tvrtka „Tehnix“ sufinancirala gradnju dječjeg vrtića kako bi njegovi djelatnici imali siguran smještaj i organizirani boravak za svoju djecu i tako mogli biti koncentrirani samo na radne zadatke koje obavljaju u tvrtki. Koliko vidimo tvrtka „Tehnix“ brine za svoje djelatnike i njihove obitelji na svakom koraku. Također, kompanija Tehnix izgradila je sportsku dvoranu u Draškovcu te time doprinijela razvoju sportskog u kulturnog života mještana Draškovca i okolnih sela.

„Tehnix“ danas proizvodi opremu za odgovorno postupanje s otpadom kao resursom koji ne trpi odlaganje. Već na mjestu nastanka treba otpad odvojeno prikupiti.

Način na koji radi Đuro Horvat, tim njegovih odabranih ljudi i kompanija „Tehnix“ s petstotinjak zadovoljnih djelatnika garancija je da će nagrade za inovacije, kao i za poslovanje, i dalje redovito dolaziti u Donji Kraljevec. Ove godine kompanija „Tehnix“ obilježava 30 godina postojanja i svakim danom napreduje u gospodarenju otpadom i očuvanju čovjekove okoline, piše u njegovoj biografiji.

Tko je za ‘bežanje po štrigovskim bregima’? Uskoro 3. ‘Stridon run’!

0

Treća po redu utrka „Stridon run“, u organizaciji Općine Štrigova i Turističke zajednica Općine Štrigova u suradnji s Atletskim klubom Međimurje iz Čakovca, održat će se u subotu, 22. srpnja 2023. godine. U ponudi su: dječje utrke sa startom u 18.30 sati, te utrka građana 2,3 km te glavna utrka od 11 km sa startom u 19 sati.

Start i cilj utrke je kod Vatrogasnog doma u Štrigovi, a parkiranje i okupljanje kod novog Doma kulture u Štrigovi. Startnina iznosi 15 eura i plaća se online ili u gotovini prilikom podizanja startnih brojeva. Sudjelovanje za djecu je besplatno!

Prijave se moguće online ovdje ili uoči utrke od 16.30 sati. Prva tri natjecatelja u ukupnom poretku u glavnoj utrci dobivaju pehare, a prva tri natjecatelja po kategorijama medalje. Za najbolje u dječjoj utrci također su osigurane medalje.

Podjela nagrada za glavnu utrku održat će se u 20.30 sati kod Doma kulture, dok će se podjela medalja za djecu održati odmah nakon starta glavne utrke. Osim promoviranja zdravog načina života i poticanja sportsko-rekreativnih aktivnosti, cilj ove utrke je i promocija prekrasnih krajolika štrigovskih brega.

Utrka se održava bez obzira na vremenske uvjete. Sve detalje pronađite ovdje.

Mladić (18) vozio motocikl bez dozvole, izletio je s ceste i udario u metalnu ogradu

0

Proteklog vikenda, osim prometne nesreće u kojoj je nažalost smrtno stradao 37-godišnji motociklist, dogodila se i nesreća u kojoj je ozlijeđen 18-godišnji motociklist, javljaju iz Policijske uprave međimurske.

– Nesreća se dogodila u petak, 30. lipnja oko 20:30 sati u Donjoj Dubravi. Upravljajući motociklom, čakovečke registarske oznake, kolnikom Podravske ulice, 18-godišnji vozač brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste zbog čega je u zavoju izletio izvan kolnika, gdje je bočnim dijelom motocikla udario u metalnu zaštitnu ogradu. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena medicinska pomoć, dok će se težina zadobivenih ozljeda naknadno okvalificirati. Provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 18-godišnjak upravljao motociklom A2 kategorije, a koja nije upisana u njegovu vozačku dozvolu, odnosno nije položio vozački ispit za tu kategoriju vozila. Vozač motocikla zbog počinjenja nekoliko prometnih prekršaja sankcionirat će se sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama – stoji u priopćenju.

Kako bi se smanjio broj stradavanja motociklista i mopedista te povećala njihova sigurnost u cestovnom prometu, iz policije upozoravaju sve sudionike da se pridržavaju prometnih propisa.

Naime, vozači i putnici tih vozila često su žrtve nesavjesnih vozača ostalih motornih vozila, koji grubim kršenjem prometnih propisa ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Međutim, često i zbog vlastitog neodgovornog ponašanja i grubog kršenja prometnih propisa i vozači motocikala sudjeluju u teškim prometnim nesrećama, gdje u sudarima s drugim vozilima, izlijetanjima s ceste ili naletima na objekte uz cestu, smrtno stradavaju ili zadobivaju teške tjelesne ozljede.

Najčešće greške vozača motocikala i mopeda zbog kojih stradavaju:
– kreću se neprilagođenom i brzinom većom od dozvoljene,
– ne nose zaštitne kacige,
– kreću se površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila,
– precjenjuju svoje vozačke sposobnosti, dok u isto vrijeme podcjenjuju opasnosti u prometu,
– obavljaju pretjecanje ili obilaženje kolone vozila po dijelu kolnika za vozila iz suprotnog smjera kada to prema prometnim znakovima nije dopušteno ili je rizično uzevši u obzir promet iz suprotnog smjera,
– provlače se između zaustavljenih kolona vozila,
– voze s neupaljenim svjetlima tijekom dana čime su, uzimajući u obzir ionako manju siluetu samog vozila i vozača u odnosu na druga vozila, još manje uočljivi u prometu za druge sudionike,
– upravljaju neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima,
– upravljaju vozilima prije stjecanja prava (bez položenog vozačkog ispita),
– uklanjaju blokade na mopedima čime povećavaju krajnju brzinu vozila, koje je prema tvorničkim konstrukcijskim svojstvima namijenjeno za brzine do 45 km/h.

Najčešće greške vozača automobila u odnosu na motoriste i mopediste:
– oduzimaju im prednost prolaska,
– prilikom prestrojavanja, pretjecanja ili skretanja vozila, ne pridaju dovoljno pozornosti ovoj kategoriji vozača, tako da im se često nađu u tzv. „mrtvom kutu“ bočnog ogledala,
– skretanje ili prestrojavanje obavljaju neoprezno i bez pokazivača smjera,
– prilikom opisanih radnji često ne vode računa da su motocikli vozila koja s obzirom na omjer masa/snaga na kratkim dionicama mogu ostvariti jako velika ubrzanja.

Savjeti i preporuke za vozače motocikala i mopeda:
– prije vožnje očistite vizir, stavite zaštitnu kacigu i pravilno je zategnite,
– uz zaštitnu kacigu, koristite i drugu zaštitnu opremu (jakna, hlače, štitnici, čizme i rukavice),
– zbog ionako manje, a samim time i teže uočljive siluete na cesti, preporuka je nositi svjetliju odjeću i kacigu, „življih“ boja, odnosno s reflektirajućim detaljima,
– poštujte ograničenja dopuštene brzine,
– prilagodite brzinu vožnje uvjetima na cesti (stanju i karakteristikama ceste),
– provjerite tlak u gumama,
– upalite dnevno ili kratko svjetlo,
– ne vozite pod utjecajem alkohola ili droga,
– prilikom vožnje u skupini, vozite u slijedu jedan iza drugoga,
– vozite sredinom prometnog traka, a ne uz središnji dio kolnika jer je to mrtvi kut za vozače ostalih vozila (iznimka je samo situacija kretanja kolnikom koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet – vozila u jednom smjeru, gdje se moped tada treba kretati što bliže desnom rubu kolnika),
– prilikom vožnje kroz lijevi zavoj, odmaknite se dovoljno od središnje crte (vožnjom uz crtu i naginjanjem u – zavoju, glava vozača može se nalaziti čak do 1 metar u prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera),
– ne vozite slalom između vozila,
– izbjegavajte vožnju na dijelovima asfalta na kojima ima pijeska, ulja i sl., posebice u zavojima,
– kontrolirajte svoje ponašanje i strast za vožnjom te ne ispitujte mogućnosti svog mopeda ili motocikla u prometu na cestama,
– predviđajte poteze vozača (drugih) automobila,
– vozite se na dovoljnoj udaljenosti od vozila ispred sebe i
– poduzmite i sve drugo što je u vašoj moći kako biste bili sigurni u prometu.

Kad će konačno krenuti s radom Pučko otvoreno učilište Prelog?

0
DCIM100MEDIADJI_0002.JPG

Još 21. prosinca 2021. godine vijeća Grada Preloga donijelo je odluku o osnivanju Pučkog otvorenog učilišta (POUD) Prelog, na lokaciji Poduzetničkog centra Prelog u Gospodarskoj zoni, a gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek naglašavao je kako je osnivanje te ustanove od izuzetnog značaja za Prelog, gdje radi više od 3600 radnika, od kojih je puno i inozemnih. Međutim, Filipinci i ostali radnici ovdje još ne uče hrvatski jezik niti radnici idu na prekvalifikacije shodno potrebama tržišta…

Na posljednjoj sjednici vijeća Grada Preloga donesena je i Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Statut POU Prelog. Da skratimo priču, najvažniju stvar, odnosno pitanje u svemu tome, postavila je tada vijećnica Snježana Ladić:

Snježana Ladić

– Kada će krenuti rad Pučkog otvorenog učilišta Prelog i koliko je polaznika prijavljeno?

Odgovorio joj je Mladen Križaić, dipl. inf. iz Male Subotice, koji je krajem 2022. godine imenovan privremenim (na godinu dana) ravnateljem POU Prelog:

– Davanjem ove prethodne suglasnosti na Statut, POU Prelog će biti formalno osnovano. To znači da ima sve uvjete za rad i nakon toga treba još upisati u sveučilišni Nacionalni informacijski sustav obrazovanje odraslih, što nam je zakonska obveza. Nakon toga imamo uvjete za početak rada.

Mladen Križaić

– U ovom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanje kad će točno POU Prelog početi s radom, jer to ovisi o gospodarstvu Preloga i okolice. Zajedno s gradonačelnikom obavio sam razgovore sa svim velikim tvrtkama i interes postoji. Zadatak je i na njima i na nama da isprofiliramo ona zanimanja i kvalifikacije koje će se prve odvijati, odnosno s kojima ćemo krenuti – dodao je.

FOTO Izložba maketa brodova u Murskom Središću oduševila posjetitelje

0

Četiri puna dana i večeri u Murskom Središću odvijao se jedinstven izložbeni događaj. Brodomaketar i stanovnik Murskog Središća Branko Srpak predstavljao je dvanaest maketa brodova, a svi koji su na izložbi bili mogli su prepoznati perfekciju i savršenu preciznost izrade, dojmljivo postignuće uma i ljudskih ruku te impresivnu količinu vremena ugrađenu u trupove, pramce, krme, palube, vesla, jedra, užad, koloture, sidra i zastave. Izložba je dodirnula stotine posjetitelja, a na poseban način i autora koji se svojem gradu i publici osobno zahvaljuje ovim riječima:

‘Dragi moji sugrađani, prijatelji, članovi uže i šire obitelji, čelnici i djelatnici grada Mursko Središće. Svi vi bili ste dio moje prve samostalne izložbe pod nazivom „Moji brodovi” u vremenu od 29.6. do 2.7.2023. godine. Neizmjerno sam vam zahvalan na posjeti i dirljivim komentarima kojima ste opisivali moj rad na maketama brodova. Zahvaljujem i Gospodinu što mi je podario talent da ostvarim i uvedem brodsko-maketarsku arhitekturu u sferu umjetnosti. Listajući knjigu utisaka u koju ste upisali svoje dojmove, osjećaje i pregršt prekrasnih komentara, moje srce se punilo srećom i radošću što živim u sredini s tako divnim ljudima. Pet godina danonoćnog rada na maketama mojih brodova nagrađeno je vašim iskrenim divljenjem očitovanim pri razgledavanju eksponata, a upravo je vaše divljenje dovoljna i prevelika plaća za ono što sam stvorio. Bogu hvala na talentu i poticaju da ga ne čuvam samo za sebe već da ga podijelim s vama, jer – samo ono što se dijeli i daje postaje vrijedno i veliko. S iskrenim čuđenjem želim priznati da u 68 godina življenja nisam doživio toliku toplinu, toliko iskrenih pohvala i lijepih riječi. Uzdam se da će mi Bog dati zdravlja i blagoslov da ostvarim nove planove, možda i maketarska djela s povijesnim i arhitektonskim vrijednostima i njima obogatiti zajednicu. Čovjek sam s puno emocija, vjerujem da je Božji dar ako ih primaš i dijeliš s ljudima koji te okružuju.

Hvala na svekolikoj pomoći svima, a posebno gradonačelniku gosp. Draženu Srpaku, djelatnicima grada Mursko Središće te moderatoru moje izložbe gosp. Ivanu Goričancu na tehničkoj i ljudskoj pomoći.

Vaš sugrađanin Branko Srpak.’