Uobičajeni radni tjedan za osobe starosti od 20 do 64 godine u Europskoj uniji iznosio je u prošloj godini u prosjeku 37,5 sati, piše Poslovni dnevnik.

Podaci su to Eurostata koji je objavio i prosječne podatke za države članice. Prema njima se, kako ističe, mogu vidjeti značajne razlike među zemljama Europske unije.

Hrvatska se u ovoj kategoriji nalazi iznad prosjeka. Naime, Eurostat je objavio da uobičajeni radni tjedan kod nas iznosi 39,6 sati.

Najduži radni tjedan zabilježen je u Grčkoj gdje iznosi 41 sat. Slijedi Poljska s 40,4 sata te potom Rumunjska i Bugarska s 40,2 sata.

Nasuprot tome, Nizozemska je imala najkraći radni tjedan, od 33,2 sata. Slijede Njemačka s 35,3 i Danska s 35,4 sata, javlja Poslovni dnevnik.

Međuvršnjačko nasilje, konzumacija alkohola, mentalni poremećaji i problemi, prijave kriznih situacija u školama – sve ovo je u porastu u odnosu na godine prije, pišu 24 sata.

Na tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport posvećenoj prevenciji nasilja među djecom i mladima te mentalnom zdravlju djece i mladih objavljeno je da 13 posto učenika pokazuje razinu rizičnog ponašanja.

– Određeni periodi u godini su rizičniji, primjećujemo više vršnjačkog nasilja u rujnu, listopadu, travnju, svibnju i lipnju. Djeca koja pokazuju neprilagođeno ponašanje su sve mlađa – rekla je Irena Petrijevčanin, državna tajnica u MUP-u, naglašavajući kako je vršnjačko nasilje najčešće u osnovnim školama i da je većina počinitelja mlađa od 14 godina.

Podaci nakon situacije u Beogradu upućuju na tzv. “copycat” ponašanje u slučaju ovakvih tragedija, stoga je bila neophodna reakcija svih institucija. Nakon tragedije u Beogradu došlo je i do porasta prijava kriznih situacija u školama – 2017./2018. su bile 163 prijave, 2021./2022. njih 198, a 2022./2023. – 355 slučajeva.

– Nema tolerancije, kad se utvrdi bilo kakav propust u sustavu, Ministarstvo reagira. Nemamo milosti prema onome tko je napravio štetu na račun djeteta – rekao je Momir Karin, ravnatelj uprave u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Kako kaže, iako se stalno spominje nulta tolerancija na nasilje u školama, razina okrutnosti u osnovnim školama je viša nego u srednjim školama.

Stručnjaci tvrde da je dodatan problem i zataškavanje problematičnih slučajeva u školama, što su činili neki ravnatelji. Porastao je i broj hospitalizacije djece zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Naime, 2021. je hospitalizirano 1873 djece do 18 godina, dok je 2022. godine u bolnice primljeno čak 2185 djece, i to gotovo dvostruko više djevojčica nego dječaka. Rizična ponašanja povezana su i s ovisničkim navikama. Istraživanje iz 2022. pokazuje kako dječaci počinju pušiti već s 11 godina te ih u dobi od 15 godina puši ili je probalo cigarete već 20%. Djevojčice slijede taj trend.

– S alkoholom je još veći problem. Čak 12% dječaka je alkohol probalo već s 11 godina, a čak 51,8% dječaka od 15 godina izjavilo je da je pilo alkohol. I marihuana je veliki problem, više od 10% mladih u dobi od 15 godina izjavilo je da je probalo marihuanu – istaknula je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, a prenose 24 sata.

Ministar financija Marko Primorac ustvrdio je u četvrtak predstavljajući saborskim zastupnicima paket poreznih zakonskih izmjena kako su njima svi podjednako nezadovoljni odnos zadovoljni što je jako dobar pokazatelj, piše Poslovni dnevnik.

Jedni kažu da se radi o ogromnim promjenama i da će im to jako utjecati na prihode, a drugi da je ovo pretakanje iz šupljeg u prazno. Jedni kažu da osnovni osobni odbitak treba biti veći, a drugi da je predloženo povećanje previše značajno i da gradovi i općine gube previše novaca. Jedni žele veću progresivnost u sustavu i više stopa poreza na dohodak, a drugi da se uvede jedinstvena stopa. Jedni tvrde da je plaća mala, a onda da je majstor skup, naveo je.

„Mišljenja su podijeljena i svi su podjednako nezadovoljni odnosno zadovoljni, a to je onda cilj i jako dobar pokazatelj”, ustvrdio je Primorac u Saboru.

Podsjetio je da snižavanje stope PDV-a prošle godine nije prouzročilo smanjenje cijena te se stoga Vlada odlučila na povećanje neto primanja građana kroz porezni sustav.

Porezno rasterećenje, dodao je, ide od iduće godine kada se očekuje usporavanje gospodarskog rasta. Ove godine očekuje se rast BDP-a od 2,2 posto uz nadu da će se revidirati naviše, što je značajno usporavanje u odnosu na prethodne godine, rekao je.

Potvrdio je da se proračun dobro puni i da rastu prihodi, ali i naglasio da rastu i rashodi. Najavio je za otprilike mjesec i pol rebalans proračuna kojim će se povećavati rashodi, za oko 200 milijuna za plaće, za oko 100 milijuna eura za mirovine zbog indeksacije, za paket pomoći.

„Ne ostvaruje državni proračun nekakve uštede pa ih onda sprema sa strane na uštrb hrvatskih građana nego se radi redistribucija”, poručio je.

Najavio je da će od 1. siječnja vlada ponovno „značajno” povećati minimalnu plaću ne precizirajući na koji iznos. To je izjavio na prijedlog Milana Vrkljana (PH) da bi vlada minimalnu plaću trebala podignuti na 800 eura i usklađivati je dva puta, a ne jednom u godini dana, javlja Poslovni dnevnik.

Čak 25 učenika 2., 3. i 4. razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, pristupilo je prošle školske godine DSD I ispitu. Tim ispitom učenici stječu znanje na jezičnoj razini A2/B1.

Ovoga su im tjedna svečano uručene DSD I diplome. U sklopu fakultativne nastave za ispit su ih pripremale profesorice Andreja Antolić Petak i Mateja Mesarić Peras.

Čestitamo učenicima na postignutom uspjehu.