Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je statističke informacije o mirovinama isplaćenima u rujnu nakon ljetnog usklađivanja. Istražili smo najzanimljivije trendove o kretanju broja osiguranika i umirovljenika te visini mirovina različitih kategorija korisnika. – piše tportal

Prosječna mirovina za kolovoz isplaćena u rujnu iznosila je 446,69 eura te je nakon periodičnog usklađivanja od 8,42 posto porasla za 31,72 eura u odnosu na prosječnu mirovinu za srpanj. Udio mirovine u odnosu na plaću dosegnuo je 39,15 posto.

Kada se izuzmu mirovine prema međunarodnim ugovorima, osobama koje su dio radnog vijeka provele u inozemstvu, a dio u Hrvatskoj, prosječna mirovina iznosila je 504,76 eura. Nakon rujanske povišice udio prosječne mirovine bez međunarodnih ugovora u odnosu na plaću iznosi 44,24 posto.

Većina umirovljenika prima ispod 450 eura

Umirovljenici koji su otišli u punu starosnu mirovinu, kojih je krajem kolovoza bilo 627.321, u prosjeku primaju 478,64 eura. Prijevremenu mirovinu prima 210.884 korisnika, a ona u prosjeku iznosi 458,24 eura. Korisnika invalidske mirovine ima 94.799 s prosjekom od 357,21 euro. Prosječna obiteljska mirovina za 197.047 korisnika isplaćena u kolovozu iznosila je 375,56 eura.

Krajem kolovoza mirovinu je primalo milijun i 225.000 korisnika, a prosječni umirovljenik bio je u dobi od 72 godine i imao je 31 godinu staža. Struktura isplaćenih mirovina pokazuje da više od polovice umirovljenika, umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prima mirovinu nižu od 450 eura.

Zaštićenu najnižu mirovinu u kolovozu je primilo ukupno 306.259 osoba, a ona prosječno iznosi 315,86 eura, 24,40 eura više nego u srpnju.

S druge strane, znatno je manji broj umirovljenika s pristojnim mirovinama. Tako mirovinu višu od 700 eura dobiva tek nešto više od 180.000 korisnika, odnosno 19 posto umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zakonski najvišu mirovinu uživa 1695 osoba, a ona u prosjeku iznosi 1285,49 eura.

Broj umirovljenika se smanjuje, osiguranika sve više

Dobra vijest za održivost mirovinskog sustava je da je u ovoj godini nastavljen rast broja osiguranika, a broj korisnika mirovina je u blagom padu.

U 2023. je broj osoba koje plaćaju mirovinski doprinos porastao za 11.080, dostigavši milijun i 682.000. Zahvaljujući pozitivnom trendu broj osiguranika premašio je vrhunac dostignut prije financijske krize 2008. godine.

Uslijed navedenih trendova izrazito nepovoljan omjer umirovljenika i osiguranika donekle je popravljen i trenutno iznosi 1:1,37.

Mirovine bivših zastupnika blizu 2000 eura

Porasle su i mirovine ostvarene po posebnim propisima. Nominalno najveću povišicu dobili su bivši saborski zastupnici i državni dužnosnici.

Mirovina koju prima 678 bivših zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora u kolovozu je u prosjeku iznosila 1844,12 eura, što je za 120,81 euro više nego prošlog mjeseca.

Umirovljeni redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, njih 120, primili su u prosjeku 1682,02 eura mirovine, što je 97,62 eura više nego u srpnju. Nakon ljetne povišice, za više od 71.000 umirovljenih branitelja mirovina je prvi put prešla prosječni iznos od tisuću eura. Točnije, ona sada iznosi prosječnih 1044 eura, uz rast od 76 eura.

Najslabije ‘povlaštene’ mirovine imaju umirovljeni pomorci jer u prosjeku primaju svega 362,35 eura.

Sve više slučajeva dugotrajnog kašlja koji je proteklih dana zabrinuo regiju pojavljuje se i u Hrvatskoj.

Sada se kašalj koji ne prolazi pojavio i među hrvatskim pacijentima. Iako HZJZ na upite portala N1info odgovara kako nema nikakvih saznanja ni dojava o kašlju koji se širi Hrvatskom, a ni o onome u našem susjedstvu i preporučuju da se za sva pitanja o kašlju treba obratiti pulmologu, u razgovoru sa specijalistom obiteljske medicine, dr. Anom Knap Vojković, dobili smo potvrdu da zaista kašlju i brojni pacijenti u Hrvatskoj.

Uzrok je nepoznat, a dr. Knap Vojković kaže kako pretpostavlja da je riječ o virusnoj zarazi. Navodi i kako pacijenti kašlju tjednima, a ne pomažu im uobičajene terapije ni lijekovi koji potiču iskašljavanje. Zbog toga, kaže, pacijente liječi i antitusicima, lijekovima koji suzbijaju kašalj. Liječnica kaže kako ove lijekove mogu piti i odrasli i djeca, ali u manjim dozama i u obliku sirupa, i to isključivo, naglašava, prema uputama liječnika.

Dr. Knap Vojković kaže kako je kašalj vrlo vjerojatno posljedica nepoznatog respiratornog infekta te da uobičajeno počinje blagom grloboljom ili blagom temperaturom. Kako ti početni simptomi brzo prođu, većina ljudi na njih niti ne obraća pažnju, a kada nastupi kašalj, liječnici se suočavaju s pomalo neobičnim problemom. Dr. Knap Vojvkoić kaže da je tada najveći problem uvjeriti pacijente da kašalj nije ništa ozbiljno pa tako mnogi, osobito stariji pacijenti, inzistiraju na opsežnim pretragama i kontrolama kako bi se uvjerili da kašalj nije simptom neke ozbiljne bolesti.

Na naše pitanje je li moguće da je kašalj povezan s koronavirusom, dr. Knap Vojković odgovara kako sve svoje pacijente testira na koronavirus i da zasad ne vidi poveznicu između te dvije stvari. Koronavirus, podsjeća ima karakteristične simptome poput visoke temperature praćene bolovima u kostima i mišićima, a ovaj kašalj nije praćen nikakvim sličnim tegobama.

Obratite pažnju!

Kako vidimo, ovaj kašalj zasad ne zabrinjava liječnike pretjerano, a HZJZ ni ne zna da se pojavio. Ipak, nije zgorega podsjetiti na uobičajene preporuke liječnika kada je u pitanju oporavak od zaraznih bolesti.

Ako vas kašalj iscrpljuje ili imate i neke druge simptome koji prate ovaj kašalj, odmarajte koliko god možete i pijte dovoljno tekućine.

Virusne infekcije ne liječe se antibioticima pa ih nemojte ni uzimati bez da se prethodno konzultirate s liječnicima. Uzimanje lijekova na svoju ruku može biti opasno i dovesti do različitih komplikacija bolesti.

Kad god možete, ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakte s drugim ljudima, osobito ako se osjećate bolesno ili imate visoku temperaturu. Ako je moguće i ako ste u stanju, radite od kuće. Obavijestite ljude s kojima ste bili u kontaktu, a ako vam se stanje pogorša, obvezno se javite svom liječniku.

Imate li već dogovoren termin za pregled kod liječnika ili zubara, prije dolaska ih obavijestite o tome kakve simptome imate i provjerite postoji li potreba da termin otkažete ili prolongirate posjet ordinaciji. – piše N1