FOTO Mihovljan slavi svoju 820. obljetnicu
Punih 820 godina stara su arhivska vrela u kojima se spominje Mihovljan, mjesto koje je danas sastavni dio Grada Čakovca. Njegovo prvo spominjanje seže u 1203. godinu, u listinu kralja Emerika kojom je crkva sv. Mihovila u današnjem Mihovljanu dobila privilegij, što je zapisao Vladimir Kalšan, profesor povijesti i autor monografije o Mihovljanu iz 2003.
Na povjesnicu mjesta, na sjednici Vijeća Mjesnog odbora Mihovljana, sazvanu u čast Dana mjesta, osvrnuo se u svom govoru predsjednik VMO-a Ivica Novak:„Mihovljan je izuzetno važan za povijest cijelog Međimurja i Čakovca jer je tijekom stoljeća bio sjedište velike rimokatoličke župe koja je obuhvaćala Buzovec, Čakovec, G. Pustakovec, G. Vidovec, Ivanovec, Mačkovec, Martane, Mihovljan, Novo Selo Rok, Pribislavec, Putjane, Savsku Ves i Šenkovec“, naglasio je između ostalog predsjednik te dodao da je razvoj mjesta u novo doba donio mnogo dobrobiti mještanima i da je Mihovljan danas urbana sredina, ugodna za život, nadomak centru grada. Osvrnuo se i na jubilarnih 820 godina mjesta, a ta je brojka označila i velik broj završenih te pokrenutih projekata koje su mještani priželjkivali.
Sjednica MO Mihovljan okupila je u tamošnjem društvenom domu velik broj prijatelja naselja, mještanki i mještana, članove udruga, a u popratnim nastupima oduševili su KUD Mihovljan, zbor Udruge umirovljenika Mihovljan, Dječji zbor I. osnovne škole Čakovec, Čakovečke mažoretkinje, Gradski puhački orkestar Grada Čakovca i KUU “Veseli Međimurci”, dok su samu uvertiru u veliki dan za mjesto mimohodom ulicama Mihovljana i špalirom na ulazu u društveni dom napravile mažoretkinje i čakovečki puhači.
Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je Mihovljančanima njihov dan, naglasivši da imaju razloga biti ponosni na povijest koja o Mihovljanu svjedoči kao o sredini u kojoj se snažno razvijalo gospodarstvo u proteklim stoljećima. Naime građevinska industrija Međimurja svoje začetke bilježi upravo u Mihovljanu, gdje je još 1884. godine Valent Morandini izgradio prvu ciglanu, da bi u drugoj polovici 20. stoljeća Mihovljan postao obrtnički centar. Nasljeđe tih vremena vidljivo je i danas u uspješnim tvrtkama koje djeluju na ovom području.
“Povijest Mihovljana i važnu godinu koju slavimo, vežemo uz povijest samog Međimurja. Iz 1203. imamo prvi pisani dokument o Međimurju i zato nas ta godina spaja, ne samo Mihovljan i Međimurje, već sve gradove, općine i pripadajuća naselja, jer nema razvoja županije bez ravnomjernog razvoja svih njenih dijelova. Svaka općina razvija se na svoj način, sa svojim specifičnostima, vrlinama i kvalitetom. Taj jedan grad, jedno mjesto ili općina ima smisla i ima dušu. Baš kao što je ima i Mihovljan, svim uspjesima i rezultatima“, rekao je župan te dodao da je Mihovljan i rasadnik sportskih talenata našega kraja, te dom nekoliko vrijednih udruga koje okupljaju mještane, među kojima je i stoljetno dobrovoljno vatrogasno društvo, kulturno umjetničko društvo koje ime Međimurja prenosi diljem svijeta i druge.
Razvojne planove Mjesnog odbora Mihovljan prati rukovodstvo Grada Čakovca te je pritom predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga istaknuo kako se u svakom mjesnom odboru koji je u sastavu Grada radi na ravnomjernom razvoju te kako su ljetni mjeseci iza nas već tradicionalno bili iznimno radni u svakom dijelu grada, pa tako i Mihovljanu, a neki radovi tek kreću.
“Ono na što stavljamo naglasak svakako je prepoznati potrebe mještana, planirati sredstva kako bi pridonijeli mjestu novim investicijama, ali i ulaganjima u održavanje postojeće infrastrukture. Mihovljančanke i Mihovljančani su to itekako zaslužili, a posebno moram pohvaliti udruge građana koje djeluju u mjestu, koje odvajaju svoje vrijeme i unose svoje srce u ono što rade, kako bi dodatno obogatili društveni život mjesta i našeg grada”, naglasio je predsjednik Varga i čestitao svima veliku obljetnicu i Dan mjesta.
Kako je rečeno, u listopadu počinje završna 3. faza sanacije Prvomajske ulice u Mihovljanu, ugovara se projekt dopune javne rasvjete Ulica Josipa Horvata Zdelara i Prvomajske, izgradit će se spremište za potrebe VMO uz zamjenu instalacije u prostorima nogometnog kluba te zamjenu rasvjete na nogometnom igralištu, u planu Grada je i uređenje instalacija i uređenje prostorija u sportskom domu, kao i djelomična sanacija zidova na etaži društvenog doma.
Spomenimo kako su svečanosti prisustvovali i potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Čakovca Renato Slaviček, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Filip Đurđević, načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, predsjednica Mjesnog odbora Ivanovec Melita Kraljić, predsjednik VMO Mačkovec Krunoslav Vidačić, predsjednik VMO Štefanec Ivica Križaić, predsjednik VMO Savska Ves Srećko Vranović, predsjednik VMO Šandorovec Dejan Tomašić, predsjednica Gradskog kotara – zapad Štefanija Damjanović te dakako članovi VMO Mihovljan, a posebno su pozdravljeni i predsjednici iz prijašnjih saziva Mjesnog odbora – August Labazan, Franjo Patafta i Josip Jezernik.
Prilika je poslužila da se dodijele zahvalnice zaslužnim udrugama i skupinama građana koje djeluju na tom području, nagradu je primio i Đuro Bedić za sudjelovanje na svim dosadašnjim akcijama Zelene čistke, a posebne zahvalnice uručene su Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji. Uz svečanost u donjem dijelu društvenog doma, na katu je postavljena izložba mihovljanskih umjetnika Zlatka Hergotić, Stjepana Kerovca, Josipe Flac i Josipe Bratković koju su uzvanici razgledali.
Nakon što je program obilježavanja 820. obljetnice mjesta krenuo pretposljednje subote u rujnu utrkom “Z brega na breg” te je nastavljen sv. misom i sjednicom uz blagdan sv. Mihovila, 30. rujna donosi taktičku pokaznu vježbu DVD-a Mihovljan, sv. misu s blagoslovom obnovljenog pročelja kapelice sv. Mihovila i turnirom u gađanju zračnom puškom 1. listopada te završava 8. listopada obilježavanjem Dana starijih osoba Udruge umirovljenika.
U ponedjeljak dijelovi Čakovca neće imati struje
HEP javlja kako u ponedjeljak, 2. listopada struje neće imati ovi dijelovi Čakovca:
Od 8.30 do 11 sati ulica: TRG SV. ANTUNA PADOVANSKOG 1, ULICA NIKOLE PAVIĆA 2.
Od 8.30 do 10.30 ulica: KALNIČKA 21-61 nep, ULICA DOMOVINSKIH ŽRTAVA 114, ULICA PUTJANE 110, 116.
Dječji vrtić ‘Ružica’ postaje ‘Mura’, a cijene ostaju iste za roditelje – 72 eura i za jaslice i za vrtić!
Ravnateljica privatnog Dječjeg vrtića „Ružica“ Ružica Horvat otišla je u mirovinu, a na mjestu „Ružice“ odsad će biti vrtić u vlasništvu Općine Goričan pod imenom Dječji vrtić Mura. Tako su na sjednici Općinskog vijeća Općine Goričan održane jučer navečer, 29. rujna 2023. godine, jednoglasno usvojene odluke o davanju suglasnosti na Statut, kao i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada tog vrtića te ekonomske cijene boravka djece u vrtiću i koeficijentima za obračun plaća djelatnika vrtića.
– Dosad je Općina Goričan sufinancirala roditeljima cijenu privatnog vrtića, a sada ćemo imati općinski vrtić s prvom ekonomskom cijenom. Kod projekcija ekonomske cijene vrtića radili smo usporedbe sa sedam okolnih vrtića i kako smo dosad imali, imat ćemo i dalje najmanju ekonomsku cijenu, a to će biti 280 eura za jaslice i 230 za redovni program vrtića – rekao je načelnik Goričana Emanuel Sinković.
Naglasio je i kako Općina pokriva povećanje cijena pa roditelji neće osjetiti ništa. Općina sada sufinancira roditeljima iznos jaslica 74 posto, te vrtića 68 posto, pa oni plaćaju mjesečno 72 eura i za jaslice i za vrtić. Cifre su to koje spadaju među najmanje cijene za roditelje, a Općina Goričan je vjerojatno jedina međimurska općina koja ima iste cijene i jaslica i vrtića!
– Uredbom Vlade RH, Vlada će sufinancirati općinama cijene vrtića, a za našu općinu to bi bilo oko 30 posto – dodao je također načelnik. Shodne ovim pozitivnim novostima, Općina Goričan stoga uvodi još jednu novost za roditelje: za svako drugo dijete u vrtiću roditelji su dosad plaćali 15 posto manje, a sada će plaćati 20 posto manje za drugo dijete te 40 posto manje za svako treće i sljedeće dijete.
Statut i pravilnik o ustrojstvu vrtića doneseni su, istaknuto je na sjednici, u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju, a Odlukom o koeficijentima plaća za djelatnike vrtića, bruto osnovica za obračun plaće iznosit će 902 eura.
– Prema projekcijama, Općina Goričan će godišnje za vrtić potrošiti oko 1.180.000 kuna – rekao je načelnik Sinković. Dječji vrtić Mura uskoro bi trebao krenuti i u veliku rekonstrukciju i nadogradnju radi povećanja kapaciteta.
Na sjednici je usvojena i odluka koja se tiče povećanja cijena GKP Pre-koma koja stupa na snagu od 1. siječnja 2024. godine, pri čemu je bio prisutan direktor Pre-koma Siniša Radiković, objašnjavajući kako je sve poskupjelo, od cijena energenata i troškova rada do cijena zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, koja je 2021. godine iznosila 46,50 eura po toni, 2023. 82,20 eura po toni, dok će 2024. iznositi 86 eura po toni. A kad se izgradi Regionalni centar Piškornica 2027., cijene će biti još veće.
Zbog uvrštavanja Dječjeg vrtića Mura u proračun, usvojen je i rebalans proračuna za 2023. godinu. Na sjednici su osvojene i odluke o usvajanju: Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za razdoblje od 2024-2027., Procjene rizika od velikih nesreća za općinu Goričan 2023-2026., Plana upravljanja imovinom u vlasništvu općine Goričan za 2024., Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda u 2024. te Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području općine Goričan za 2024. godinu.
Povodom Dana policije nagrađeni interventni policajci iz PU međimurske
U novoj konferencijskoj dvorani sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, uz moto “Zajedno gradimo siguran svijet”, svečano je obilježen Dan hrvatske policije i blagdan njenog zaštitnika sv. Mihovila.
Domaćini svečanosti bili su izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Tijekom današnje (29. rujna) svečane akademije, pojedincima i skupinama koji su se u proteklih godinu dana ostvarili iznimne radne rezultate uručene su nagrade, priznanja i zahvalnice Ministarstva unutarnjih poslova.
Ove godine iz redova međimurskih policajaca zahvalnice su primili policijski službenici Interventne jedinice policije. Zahvalnica se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva koji su nesebično pomažući ostvarenju prava građana te na sličan način djelujući u njihovu korist, doprinijeli ugledu policije ili na drugi način dali dodatni doprinos policijskom djelovanju u zajednici.
Krajem lipnja ove godine četvorica policijskih službenika iz Interventne jedinice policije sudjelovali su u spašavanju trojice brodolomaca tijekom pružanja ispomoći kolegama iz Policijske postaje Novalja na otoku Pagu. Radilo se iznimno zahtjevnom pothvatu, pošto su temperature bile vrlo visoke, a teren iznimno nepristupačan. Njemački državljani nakon brodoloma bili su fizički i emocionalno iscrpljeni te se bosi nisu mogli kretati po oštrim stijenama i škarpama. Ujedno, za jednim od brodolomaca morali su dodatno tragati jer se odvojio od ostale dvojice. Kako bi im pomogli i time spasili živote, požrtvovni interventnih policajci nosili su ih, čak i na ramenima, te ih uspješno prenijeli na sigurno.
Zahvalnice su iz ruku ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije primili:
NENAD VESELKO, zapovjednik tima interventne policije,
DALIBOR TURK, vođa grupe interventne policije,
DRAGUTIN HORVAT, policijski službenik interventne policije i
MARKO JAGIĆ, policijski službenik interventne policije.
Svim nagrađenima upućujemo iskrene čestitke.
Vatrogasci Donjeg Vidovca uskoro dobivaju novo vatrogasno spremište
Općinska načelnica Općine Donji Vidovec, Bojana Petrić, dana 25. rujna 2023. godine potpisala je ugovor s izvođačem radova za izgradnju vatrogasnog spremišta uz Vatrogasni dom u Donjem Vidovcu.
Vrijednost radova planirana je u iznosu od 22.744,95 EURA bez PDV-a, odnosno 28.431,19 EURA s PDV-om od čega će se dio u iznosu od 15.936,75 EURA sufinancirati iz LAG Mura Drava natječaja koji je bio raspisan unutar mjere 2P1-M1 ” Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture “.
Cilj projekta je izgradnja spremišta sa sjeverne strane postojeće građevine Vatrogasnog doma u Donjem Vidovcu, u kojem će na kvalitetan i pristupačan način biti smještena vatrogasna oprema udruge civilnog društva Općine Donji Vidovec, odnosno Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donji Vidovec.
Planirani završetak radova je 30. listopada 2023. godine. Za najprihvatljivijeg izvođača putem javnog natječaja odabrano je poduzeće JAH j.d.o.o.
Lovrecov mirisavi traminac, biser je izborne berbe!
Kada pomislite kako ste već popili najbolja međimurska vina i o tome se hvalite gdje stignete, dođe trenutak kada vam netko veli kako ipak niste popili najbolje od najboljih.
Nama je to rekao Krešo Lovrec, voditelj vinogradarstva i podrumarstva na obiteljskom imanju u Svetom Urbanu, na kako kaže njegov otac profesor Franjo, najsvetijem tlu za vinograde. – Evo, probajte ovo vino i recite što mislite i kako vam se sviđa ili ne sviđa, rekao i ponudo nas je Krešo, natočivši iz boce od 0.375 litara vino koje nam je na početku sličilo medu od kestena ili hajdine.
Prvo ocijenimo boju, pomirišemo vrh čaše i onda gutljaj. Sve je neopisivo, kaže Rudi Grula, bajkovito, divljenju kraja nema. Ostaje božanstven okus u ustima, tijelo se uzveseli, obrazi zarumene, a mozak pamti kako je zabilježio savršenstvo. Etiketa je okrenuta prema Kreši koji postavlja pitanje. Kakvo ste vino pili sada? Odgovaram kako sam siguran da je traminac mirisan, jer sam o njemu naučio kod Petra Kocijana, ali drugo ne znam. – Je, riječ je o mirisavom tramincu, izborna berba bobica 2018. i u berbi je grožđe imalo visokih 186 oechsla.
Temperatura zraka je kod berbe bila 38 Celzijevih stupnjeva. U naravi, vino je poput ledene berbe, samo što je pobrano u ranu i vruću jesen. Ledena berba je sama po sebi atraktivna, jer je mraz, snijeg i inje i temperatura ispod -7 C stupnjeva najmanje tri dana, podučio nas je Krešo, dodajući kako je ovo ino dobilo srebrni Decanter u Londonu.
Ne pitasmo sa čime ili kojim jelom se sljubljuje. Ali pitasmo za cijenu i doznajemo kako butelja od 0,375 litara stoji ravnih 100 eura. E, sada pak pitamo, je li to netko kupi jer to je 750 naših dragih kuna. Kaže Krešo, sve je prodamo, ostalo je samo za degustacije. Svaka čast Lovrecu ali i kupcima.
Sinove je dobilo 6 obitelji, i to: Krznar, Horvat, Borko, Horvat, Vibovec i Vršić, a kćeri 7! Koje?
Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je 13 beba: 7 djevojčica i 6 dječaka. Vjenčano je 9 parova. Preminule su 23 osoba.
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.
MATIČNI URED ČAKOVEC
ROĐENI:
Jakov Krznar, sin Petre i Marka
Elba Lisjak, kći Amande i Luke
Matej Horvat, sin Martine i Daria
Mia Paragi, kći Kateryne i Ante
Santino Horvat, sin Mirele i Marka
Lota Madžar, kći Marije i Marka
Lukas Borko, sin Bijanke i Luke
Mauro Vibovec, sin Nikoline i Miše
Maria Oršuš, kći Rosane i Nenada
Eva Horvat, kći Kristine i Hrvoja
Leo Vršić, sin Lane i Patrika
Tia Ignac, kći Višnje i Joze
Ria Bočkaj, kći Doroteje i Stivena
VJENČANI:
Melita Horvat i Goran Topličanec
Antonija Kranjec i Robert Kolarić
Nikolina Kralj i Filip Tomašić
Tatjana Tisaj i Aleksandar Kramar
UMRLI:
Marija Turk r. Žganec r. 1932.
Antun Kolarić r. 1944.
Franjo Kocijan r. 1942.
Nada Levačić r. Radiković r. 1955.
Ivan Ciglarić r. 1944.
Tomislav Marjanec r. 1950.
Jelena Jambrović r. Posavec r. 1928.
Josip Šopar r. 1957.
Ivan Horvat r. 1943.
Franciska Dominik r. Markač r. 1941.
Dragutin Labazan r. 1968.
Antun Treska r. 1939.
Ivan Novak r. 1942.
Julijana Hat r. Novak r. 1927.
Rozina Maček r. Horvat r. 1933.
Magda Domjanić r. Sitar r. 1965.
MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE
VJENČANI:
Lucija Horvat i Jurica Hoblaj
UMRLI:
Branko Perčić r. 1970.
Jaroslav Weiser r. 1938.
Slavica Novak r. Novak r. 1936.
Sabina Vurušić r. Varga r. 1949.
MATIČNI URED NEDELIŠĆE
VJENČANI:
Martina Kofjač i Szilveszter Gyergyák
UMRLI:
Marija Krajner r. Novak r. 1938.
Slađana Dvojak r. 1978.
Marijan Pintarić r. 1953.
MATIČNI URED PRELOG:
VJENČANI:
Silvia Hlubucek i Branko Potočnik
Katrina Jakšić i Nikola Pavlic
Suzana Sabol i Marko Opačak
Elvis Kralj: Pozivam Veljka Kajtazija na otvorenu debatu u središtu Čakovca!
Prije nekoliko mjeseci prvi smo pisali o tome kako je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske i još deset drugih nacionalnih manjina “otkazao suradnju” do tada najboljim suradnicima s područja Međimurske županije. Zbog neposlušnosti ne želi više u svojoj blizini Matijaša Oršuša iz Trnovca, predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju te Elvisa Kralja iz Totovca, njegovog zamjenika.
Tada je bilo raznih interpretacija i nagađanja oko toga s obzirom da su i jedan i drugi bili dugogodišnji najbliži suradnici Veljka Kajtazija. Sad kad se situacija u javnosti malo smirila, Matijaš Oršuš i Elvis Kralj odlučili su pojasniti zbog čega je došlo do prekida suradnje.
– U Međimurju ima najviše Roma u Hrvatskoj i ako je želio ući u Sabor, Veljko je znao da mora dobiti naše glasove. Ja sam mu pomagao u dvije kampanje, a u zadnjoj prije tri godine i Elvis. Rekli smo našim ljudima za koga bi trebalo glasati i tako je bilo. Mi smo svoj dio posla obavili, ali on svoja obećanja nije izvršio. Uoči svakih parlamentarnih izbora dogovorili smo s njim sve prioritete za poboljšanje života u romskim naseljima u Međimurju. No, umjesto da se riješe važnija pitanja (poplave, komunalije, asfalt, društveni domovi…), on je ovamo dovozio po nekoliko strojeva za pranje rublja, nešto stolarije, dijelio svoje knjige… Ništa konkretno i značajno za naše Rome. I prije godišnjih odmora, godinu dana do izbora iduće godine, pozvao nas je na sastanak u Zagreb da nam da smjernice što ćemo i kako raditi, jer želi novi mandat u Saboru. No, naša ekipa iz Međimurja zatražila je susret jedan sat ranije s Kajtazijem na kojem smo ga htjeli podsjetili na sve ono što je obećao. Primio nas je, ali nam nije dao govoriti, čak ni glasno disati (“Što uzdišeš?”). Ipak, zatražili smo neke odgovore i podsjetili ga da je nekim naseljima tek s nekoliko kuća u Baranji davao ogroman novac za uređenje, kao i onim u Slavonskom Brodu. Za naša naselja ništa! Ništa nije odgovorio, jer on nas Bajaše katolike u Međimurju smatra nedoraslima, nepismenima, prljavima… Dobrima tek kad treba dati svoj glas na izborima. Najvažniji su mu njegovi Romi muslimanske vjeroispovijesti i koji govore nama nerazuma jezik romani čhib. I kad nam više nije dao govoriti, mi smo napustili sastanak, a onda je on objavio kako s nama prekida suradnju – ispričao nam je Matijaš Oršuš, poznatiji kao Dido.
KAJTAZI NE RAZUMIJE NI NAŠ JEZIK, NI OBIČAJE!
– Ja sam ga pokušao podsjetiti na njegova obećanja, ali čim nešto pitaš ti si “izgorio” kod Veljka Kajtazija. A zanimalo me kad će na red doći romska naselja u Međimurju, tko je donio odluku o izgradnji skupog “romskog centra i ljetovališta” u Istri, tko donosi odluke o dodjeli sredstava za naselja u Baranji, Slavonskom Brodu, koliko je utrošeno za izgradnju spomen-područja u Uštici, tko financira Kajtazijeve autobiografije i druge knjige s više stotina stranica, čime plaća ljude koji grade njegov kult ličnosti…? Naravno, ništa nije odgovorio. On je Bog i batina, on raspolaže s milijunima romskog novca, ali mu nitko ništa ne može jer ga podržava premijer Andrej Plenković. Za uzvrat, Kajtazi osigurava romske glasove za HDZ. Mi nikad nismo bili pozvani na izborne skupštine Saveza Roma Hrvatske. Nitko od Bajaša iz Međimurja nije u rukovodstvu Saveza, kao ni radnim tijelima. Tu se puno toga događalo i odlučivalo, ali mi za to nismo bili dovoljno dobri. Kad smo mu skrenuli pozornost i na to, opet nas je ušutkao. Upravo zato sam ja istaknuo kandidaturu za saborskog zastupnika romske nacionalne manjine, jer smatram da u Sabor mora Bajaš, član autohtone romske zajednice, koja od pamtivijeka živi u Međimurju, a ne bivši časnik JNA, rođen negdje na Kosovu, koji apsolutno ne razumije naš govor ni običaje. Mi smo za njega nepismeni i prljavi, a Međimurje zaostalo, selendra – kaže Elvis Kralj.
KAJTAZI OKRENUO PLOČU!
– Sad, kad mu gori pod nogama, jer treba glasove međimurskih Roma, a izbori su za pola godine, Kajtazi je okrenuo ploču i sad traži suradnike. Neke je i našao: upravo one koji su ga dosad najviše kritizirali. Jedan od njih je i u Sitnicama kod Murskog Središća, gdje će ove subote Veljko kuhati predizborni gulaš!? Prije dva tjedna bio je i u Paragu, ali nije naišao na dobar doček. Počeo je govoriti, a onda su ga naši Romi počeli ispitivati o neizvršenim obećanjima, pa i o nedovršenom društvenom domu u kojem je bio sastanak. Počeo se vrpoljiti, nešto izmišljati, a onda sam ga ljubazno otjerao iz naselja. Nema tu što tražiti tako dugo dok ne realizira obećano i ne odgovori na mnoga postavljena pitanja. Tako će proći i u drugim romskim naseljima, jer se zamjerio ljudima – kaže Dido Oršuš.
– Evo, javno pozivam Kajtazija na otvoreni predizborni skup u središtu Čakovca ili nekog drugog većeg mjesta, i da on i ja, kao kandidati za Sabor, odgovaramo na pitanja nazočnih, kao i međusobna pitanja. Tako će naši birači iz odgovora najbolje vidjeti i ocijeniti kome će dati svoj glas: meni ili Kajtaziju! – uputio je Elvis Kralj zanimljiv poziv svom protivniku.
Ako se Veljko Kajtazi usudi prihvatiti bačenu rukavicu i dođe do predizborne debate, Medjimurski.hr će sigurno biti tamo i izvijestiti o tome.