U subotu će u unutrašnjosti prevladavati sunčano no nestabilno vrijeme uz prolazne pljuskove i grmljavinu, a na Jadran će biti vedro uz pokoji pljusak popodne, prognoziraju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda dodajući kako će se temperature kretati od 28 do 33 Celzijeva stupnja.
Vjetar na kopnu puhat će slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu slaba i umjerena bura, podno Velebita s jakim udarima, a sredinom dana će zapuhati sjeverozapadnjak, osobito prema otvorenom moru.
I idućih će dana biti sunčano i vruće, a vrućina će osobito biti izražena na Jadranu te unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Na kopnu vjetar većinom slab.
Duž obale noću i ujutro bura umjerena i jaka, u nedjelju mjestimice na udare olujna i trajat će veći dio dana, a u popodnevnim satima sjeverozapadnjak i jugozapadnjak, javlja N1.
Da, dobro ste pročitali, pogotovo ako ste još i sportski ribolovac. Crni amur (Mylopharyngodon piceus) strana je vrsta slatkovodne ribe iz porodice šaranki. Porijeklom je iz Kine. Može narasti preko 1,5 metara.
Na osnovi prikupljenih informacija sa terena, ovih je dana u rijeci Dravi na području Općine Donja Dubrava, upecan crni amur, i to čak dvije jedinke. Prvi je upecan na dva zrna kukuruza 15. kolovoza i težio je nešo više od dva kilograma, dok je drugi bio upecan 16. kolovoza te je težio oko četiri kilograma. Stoga pretpostavljam da u rijeci Dravi obitava još crnih amura!
Na prvi pogled po samoj boji tijela može se uočiti velika razlika između “našeg“ amura (Ctenopharyngodon idella) i crnog amura. Amur je također strana vrsta, a prisutan je u svim stajaćim te tekućim vodama Međimurske županije, a i šire.
Osim selfija sa trofejnim ulovom i kvalitetnog mesa, amur je i koristan. Po načinu ishrane spada u biljojede, pa ga zato ima po svim ribnjacima, poradi održavanja vodene vegetacije.
Crni amur također je koristan u ribnjačarstvu. On se hrani sa vodenim puževima te raznim vrstama školjki koje prekrivaju cijelo dno korita, među kojima su brojne invazivne vrste. Samim time na taj način ne ugrožava autohtone vrste slatkovodnih riba, a i ne može se prirodno razmnožavati u našim vodama. Rijeka Drava puna je stranih vrsta puževa te školjki.
Već jedno vrijeme postoje zatvorena uzgajališta crnog amura na području Republike Hrvatske koja direktno nisu povezana sa rijekom Dravom. Do sada nisam imao saznanja da je na otvorenim vodama netko upecao crnog amura! – govori Josip Horvat Majzek.
Kako je ta strana vrsta slatkovodne ribe ipak dospjela u rijeku Dravu?
Zahvaljujem se g. Branimiru koji mi je dozvolio preslikati tu ribu sa njegovog mobitela – rekao je Josip Horvat Majzek.
Međimurska županija nastavlja s daljnjim ulaganjima u Županijsku bolnicu Čakovec i obnovu njezinih odjela. Odjel neurologije jedan je od najvažnijih odjela Bolnice, kojim godišnje prođe više od 17.000 pacijenata, stoga je itekako važno djelatnicima i pacijentima omogućiti vrhunske uvjete.
Riječ je zaista o jednoj velikoj i sveobuhvatnoj obnovi odjela koja uključuje zamjenu svih instalacija, unutarnje stolarije, sanaciju podova te rekonstrukciju sanitarnih prostorija i prostorija za djelatnike.
Trenutno se na odjelu razgrađuju pregradni zidovi, mijenjaju postojeće stare instalacije kako bi se krenulo s izgradnjom pregradnih zidova i uvođenjem novih električnih, vodovodnih, kanalizacijskih instalacija, kao i novih instalacija za medicinske plinove koji su na ovom odjelu itekako važni. Zamijenit će se postojeći sustav grijanja, kao i informatička infrastruktura te signalizacija pacijenata radi što bolje komunikacije između pacijenata i medicinskog osoblja. Uklonit će se postojeći stropovi, podovi te urediti sanitarne prostorije, a u pripremi je natječaj za opremanje i nabavku novog namještaja te medicinske i nemedicinske opreme. Vrijednost radova iznosi više od 700 tisuća eura, a očekivan završetak radova je sredina mjeseca rujna.
Umirovljenici općine Donji Kraljevec ljetovanje su proveli u Starigradu paklenici, bilo im je odlično, a njihove dojmove donosimo u nastavku:
”Nezaboravno ljetovanje je iza nas, prelijepih sedam dana ostaju u sjećanju! Izabrali smo provesti odmor između plavetnila mora i ljepota Velebita, izabrali smo hotel Barba u Starigradu Paklenici. Kad bi mogli spomenuti svaki zajednički trenutak našeg ljetovanja ponestalo bi riječi…. Ipak, moramo nekako povezati osjećaje sa stvarnošću koje smo osjetili iskazanom dobrodošlicom i pažnjom kroz sve vrijeme koje smo proveli sa cijelim osobljem u hotelu.”
”Naišli smo navelikodušnost i ljubaznost na svakom koraku. Sve nam je bilo na raspolaganju, blizina plaže, divan smještaj, izvrsna hrana kao i organizirani izleti. Razgled drevnog Zadra, posebnost slapova Zrmanje, osvježenje u njezinoj smaragdnoj ljepoti s nezaboravnim piknikom, posjet Nacionalnom parku Paklenica. Za svakog ponešto, a prisjetit ćemo se i zajedničkih večeri, pjesme i šale.”
”Sve, ali zaista sve bilo je kraljevski. Vrijeme je također bilo na našoj strani, toplo more i sunce. Imamo tu još lijepih uspomena za mozaik sjećanja , ali dopustite da nešto sačuvamo za sebe…Svi koji ćete ovdje skrenuti pogled znajte da se vraćamo i sljedeće godine i još i još. Sad samo još svima velika HVALA!!!! Vesela ekipa umirovljenika iz svih dijelova Međimurja, uz nas dragi ljudi iz Podravine kao i mlade snage koje žele uživati u svim blagodatima koje pruža ljetovanje u Starigradu u hotelu Barba.”
U petak, 18. kolovoza održan je prvi radni sastanak Mihaela Grbavca, načelnika Općine Vratišinec, i Zorana Turka, novoizabranog direktora Turističke zajednice područja Mura i gorice, koja u svoj sastav objedinjava Grad Mursko Središće, i općine Vratišinec, Selnica i Podturen. Cilj sastanka bio je odrediti glavne sadržaje koji bi se razvijali sljedećih godina i diskutirani su različiti potencijalni projekti vezani uz interpretaciju kulturne i prirodne baštine i sportski turizam.
Naglašeno je da svi ti sadržaji moraju prije svega biti zanimljivi mještanima i ljudima koji žive na ovom području, a nakon toga i turistima, kojih je u Međimurju sve više. Neke su smjernice već zacrtane, a neke će se tek do kraja razviti. Što se kulturne baštine tiče, namjera je ostvariti interpretacijski centar Dr. Vinka Žganca u prostorima u kojima se trenutno nalazi dječji vrtić, opremiti ga muzejskom građom i multimedijom.
Dr. Vinko Žganec je vratišinski, međimurski i hrvatski brend, čiji bi interpretacijski centar sasvim sigurno obogatio kulturnu ponudu cijelog Međimurja. Osim toga, cilj je dodatno obogatiti već postojeću etno zbirku Mamičina škrinja u Gornjem Kraljevcu.
Mamičina škrinja sadrži brojne vrijedne predmete iz baštine ovog kraja, a dodatnom bi multimedijalnom opremom dobila na atraktivnosti. Sredstva za realizaciju tih projekata tražit će se u najvećoj mjeri prijavama na natječaje za sredstva različitih nacionalnih i europskih fondova.
Osim toga, želja je promovirati kulturne manifestacije koje se već odvijaju na području općine, poput Žgančevih zapisa, Vincekove zipke, Vratišinskih veselih vulica, Mamičine škrinje, događaja u sklopu Dana Općine Vratišinec i ostalih događanja koja nas čekaju sljedećih godina. U perspektivi, cilj je urediti i šetalište uz potok Brodec, kojim bi se spajalo i na samu šetnicu uz rijeku Muru, koja je već projektirana sve do naselja Podturen. Sastanak je na obostrano zadovoljstvo rezultirao brojnim idejama i potencijalnim projektima od kojih će korist imati i Općina Vratišinec i cijelo sjeverozapadno Međimurje. Prvi plodovi suradnje bit će vidljivi već ove jeseni prilikom manifestacija na području općine.
Marija Poljak (89) iz Svete Marije cijeli je život naporno radila i brinula za obitelj. Plela je šibe, izrađivala košare, radila na polju… Odgojila je dvije kćeri i sina te je danas baka šestero unučadi i prabaka sedmero praunučadi. Život joj je donio mnogo uzbuđenja, no nažalost nikad nije imala prilike otići na more… Sve do sad!
Početkom kolovoza Marija je konačno odlučila 1. put otići na more! Čitav jedan novi, morski svijet otvorio se u posljednjoj etapi života simpatičnoj Mariji, koja nije ni slutila da će joj dani postati tako uzbudljivi pod stare dane.
Baka Marija s kćerima Nadom i Slavicom
Mariju, koja zbog zdravstvenih razloga danas živi s kćerkom Slavicom u Donjoj Dubravi, su na odlazak na more nagovorile unuka te kćeri Slavica i Nada, s kojima je i otišla na more, osam dana na otok Vir, a vozio ih je Nadin suprug, zet Zlatko.
– Marija je dva tjedna prije odlaska na more bila toliko uzbuđena da nije mogla ni spavati. Brinula se kako će to biti, malo ju je hvatala i panika, premišljala se bi li ili ne bi išla. No, kad je došla na more, bilo joj je prelijepo! Nismo je mogli natjerati van iz vode… – priča njezina kći Slavica.
– Dok sam bila mlada, nisam imala mogućnosti otići na more. Bila su to drukčija vremena. Ljudi su puno radili i bavili se poljoprivredom, nije bilo ni auta i nije se išlo na more… Kasnije sam ostala udovica i nisam ni razmišljala o odlasku na more – rekla je Marija i opisala svoje prvo iskustvo na Jadranu:
– Put je bio malo naporan, ali ništa strašno. Obožavala sam biti na suncu i u moru, koje je jako pozitivno djelovalo na mene. Jednostavno sam oduševljena! Drkčija je to klima, taj zrak, ljekovita voda… Krasne plaže! Ne može se to usporediti s toplicama. Rado bih išla ponovno tamo i žao mi je što se prije nisam odvažila na takvu pustolovinu!
– Preporučila bih i drugim starijim ženama, ako su u mogućnosti, da odu na more i uživaju! – dodala je također Marija.
Ekipa je pri povratku svratila i do Marije Bistrice, a baka Marija se već veseli sljedećem ljetu, žaleći da se nije ranije odvažila otići na more!
Izgradnja nerazvrstane ceste s parkiralištem, okretištem i pješačkom površinom u centru Kotoribe uz novu upravno-poslovnu zgradu i željezničku prugu, koji su započeli u srpnju, još je u punom jeku.
Radove, u vrijednosti od 108.575,66 eura (s PDV-om), izvodi Pavlic-asfalt-beton d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, a Općina Kotoriba moli mještane da prilikom posjete lokalnoj tržnici u Kotoribi, ukoliko je moguće, ne koriste navedenu cestu za promet osobnih automobila, a za pješački promet da koriste suprotnu stranu zgrade općinske uprave gdje je omogućen pješački promet bez opasnosti.
Radovi će se nastaviti i ispred same zgrade, a općina moli mještane za razumijevanje te strpljenje u prometu dok se radovi na završe. Ovi će radovi uljepšati centar Kotoribe do kraja te omogućiti nesmetan promet i parkiranje i pješacima i vozilima.
Kulturno-umjetničko društvo Strahoninec je domaćin i organizator 21. Međunarodnog susreta folkloraša, koji će se održati u subotu 19. kolovoza 2023. godine u 18 sati u Sportskoj dvorani OŠ Strahoninec.
Uz domaćine, nastupit će i kulturno-umjetnička društva iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske…
S posebnom pozornošću očekuje se nastup Folklornog ansambla “Keramičar” iz Velesa u Makedoniji. U Veselu su strahoninski folkloraši nastupili prošle godine i bili odlično primljeni.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje folklora da u subotu, u 18 sati, dođu u Strahoninec i uživaju u pjesmama, plesovima i nošnjama naroda i narodnosti ovog dijela Europe.
„Zabadaf nam se či’matule, čmele i muhe zgubimo.‟ – apelira Ivana Rojko, biologinja i voditeljica centara za posjetitelje u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode. Glavna je akterica u trećem videozapisu medijske kampanje “Livade nestaju. Oživimo ih!”.
Kampanju je u svibnju 2023. godine pokrenula Međimurska priroda i dosad su objavljena dva videa, jedan na temu tradicionalne košnje (vidi OVDJE ), a drugi na temu mozaične košnje (vidi OVDJE ). Treći video ovog serijala naglašava potrebu očuvanja divljih oprašivača kao što su pčele samice, bumbari, leptiri i muhe lebdjelice.
Kako ističe Rojko, većina ljudi pri spomenu oprašivanja prije svega pomisli na medonosne pčele, a pri tome zaboravljaju na ostale korisne kukce i divlje oprašivače koji su itekako zaslužni za uspješnu “radnu akciju” oprašivanja. Dakle, nije bitna “sam čmela koja nam meda dovle” već i brojni drugi divlji oprašivači. Njihova brojnost i raznolikost iz godinu u godinu sve je manja. Više o livadama možete saznati i u tekstu autorice Monike Cindrić na poveznici OVDJE.
Kao i prva dva, i treći videozapis medijske kampanje posvećene očuvanju livada snimljen je na livadama (senokošama) kraj grada Mursko Središće.
