Sredinom listopada gradske toplane započele su sezonu grijanja, a naglo zahlađenje natjeralo je i korisnike drugih vrsta grijanja da krenu sa zagrijavanjem domova. Tportal provjerio je koji izvori toplinske energije će ove sezone biti najpovoljniji za kućanstva.
Energetske računice pokazuju da za zagrijavanje prosječno toplinski izoliranog stambenog prostora od stotinjak kvadrata godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovatsati energije. Usporedili su izdatke za različite energente (plin, struja, loživo ulje, drvo, peleti, gradska toplana) potrebne za proizvodnju potrebne količine toplinske energije. Prilikom izračuna uzeli su u obzir vladine mjere, kojima su ograničene cijene pojedinih energenata.
Podaci u izračunu su informativnog karaktera, a u konkretnom slučaju potrošnja može više ili manje odstupati od procijenjenih iznosa, ovisno o oscilaciji cijena pojedinih energenata, mjerama štednje energije koje provodi kućanstvo i drugim faktorima poput toplinske izolacije prostora, kvalitete i troškova održavanja uređaja za grijanje, troškova dopreme energenata, kvalitete energenata i sl.
Prema izračunu Tportala i ove godine najbolje će proći potrošači priključeni na gradske toplane. Iako su toplane prijavile regulatoru značajan rast troškova proizvodnje, grijanje neće poskupjeti. Zahvaljujući državnoj subvenciji, cijena energije iz toplana kreće se oko 40 eura za megavat, što znači da za potrebnu količinu energije treba godišnje izdvojiti oko 800 eura.
Gradske toplane
Prema izračunu i ove godine najbolje će proći potrošači priključeni na gradske toplane. Iako su toplane prijavile regulatoru značajan rast troškova proizvodnje, grijanje neće poskupjeti. Zahvaljujući državnoj subvenciji, cijena energije iz toplana kreće se oko 40 eura za megavat, što znači da za potrebnu količinu energije treba godišnje izdvojiti oko 800 eura.
Gradski plin
Zahvaljujući vladinim mjerama, i potrošači koji se griju na gradski zemni plin imat će povoljne uvjete. Uz odobrenu subvenciju od 19,90 eura po megavatu, građani plaćaju megavat plina 45 eura. Plin je povoljniji od većine drugih energenata budući da godišnji trošak grijanja iznosi 900 eura.
Drva i peleti
Drvo je najvažniji ogrijevni energent za većinu kućanstava u ruralnim krajevima Hrvatske. Za izračun je uzeta prosječna cijena hrastovog drva. U usporedbi s prošlom godinom cijena ogrijevnog drva porasla je za desetak posto. Situacija s peletima je znatno povoljnija nego prošle godine kada je vladala nestašica te su cijene niže za tridesetak posto.
Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica ili četiri tone peleta. Konačna cijena nešto je viša jer treba dodati troškove dopreme. Dok je lani grijanje na pelete bilo osjetno skuplje ove godine nema velike razlike – za ogrijevno drvo treba oko 1.400 eura godišnje, a za pelete 1.320 eura.
Lož ulje
Lož ulje spada u kategoriju skupljih energenata za grijanje. Cijena litre lož ulja trenutno je 1,09 eura što znači da za sezonu grijanja treba izdvojiti oko 2.200 eura.
Električna energija
Grijanje na struju najmanje se isplati, unatoč povlaštenim cijenama električne energije. Vladinim paketom mjera cijena struje za kućanstva ograničena je na 59 eura po megavatu za potrošnju do 3.000 kilovata odnosno na 88 eura za potrošnju iznad 3.000 kilovata. Nakon što se u obračun dodaju troškovi za distribuciju i prijenos te naknada za obnovljive izvore računica pokazuje da će vas grijanje na struju koštati 3.000 eura po sezoni, uz uvjet da podjednako koristite višu i nižu tarifu.
Grijanje na struju može biti isplativo kućanstvima koja su ugradila solarne kolektore, osobito u toplijim dijelovima Hrvatske gdje je se troši manje energije za zagrijavanje.
Ukapljeni plin
Ukapljeni plin više nije isplativ kao nekada. Za zagrijavanje stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom potrebno je godišnje izdvojiti 2.169 eura, što je znatno više od troškova grijanja na kruta goriva.
