Povodom Praznika rada, a u sklopu obilježavanja 20. rođendana urnebesne komedije ‘Čarolije Imitacije’, naš najpoznatiji glumac – imitator Denis Bašić gostuje u Centru za društvene, kulturne i javne potrebe Strahoninec 1.5. četvrtak u 19 sati.
U ovoj kultnoj predstavi, jednoj od naših najstarijih živućih komedija, Bašić glumi i oponaša kako poznate tako i osobe iz svakodnevnog života te zajedno sa publikom isplovljava na pučinu smijeha i pozitive!
Ulaz slobodan, dobrodošli!
Iz Općine Podturen obavještavaju građane da će se larvicidni tretman komaraca na području Općine Podturen provesti dana 02. svibnja 2025. godine.
Tretman će se izvršiti na sljedećim lokacijama:
Novakovec – murščak
Novakovec – šuma uz Murščak desno
Novakovec – kod šudrane
Novakovec – pralište
Podturen – kanal Trnoc
Podturen – kanal Zaloka
Sivica – kanal igralište + vrtovi
Celine – kanal u naselju
Ferketinec – kanal igralište
Ferketinec – prema Miklavcu
Ferketinec – prema Miklavcu
Ferketinec – kod mostića
Miklavec – prema ribnjacima
Miklavec – uz igralište
Podturen – uz nasip lijevo i desno
Podturen -ribnjak u šumi
Podturen -kanal u šumi
Podturen -kanal u šumi
U restoranu „Terbotz“ jučer, 29. travnja, započelo je 9. Međunarodno ocjenjivanje vina, Štrigova 2025. Organizator ocjenjivanja je Općina Štrigova u suorganizaciji Društva vinogradara i vinara Međimurja „Hortus Croatiae“ Štrigova te Međimurske županije. Po deveti put pod predsjedavanjem dr. sc. Ivane Alpeza deset vrsnih poznavatelja vina ocjenjuje pristigle uzorke.
Načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik, na početku je pozdravio ocjenjivačke komisije te im zaželio uspješan rad. Također je naglasio kako ga veseli što se Međunarodno ocjenjivanje vina održava po deveti put kao i činjenica da svake godine dolazi sve više novih proizvođača što dokazuje kvalitetu i ozbiljnost ovog ocjenjivanja vina.
Na ovogodišnje Međunarodno ocjenjivanje vina pristiglo je više od 200 uzoraka iz ukupno 63 vinarije, što predstavlja rekordan odaziv vinarija. Ove godine ocjenjuje se 19 različitih vinskih sorti, a posebnu pažnju privukla je kategorija pjenušavih vina koja s 21 uzorkom bilježi najveći interes do sada. Značajnu konkurenciju čini i više od 30 Sauvignona koji se natječu za nagradu „Franjo Lebar“.
Ocjenjivačku komisiju ove godine čine: izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., David Štampar, mag. ing. agr., Miodrag Hruškar, dipl. ing. agr., Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr., Luka Radiček, mag. ing. agr., Ivna Linke, dipl. ing. agr., dr. sc. Mirela Osrečak, izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, Krešimir Hren, dipl. ing. agr., Mladen Forko, dipl. ing. agr. i Dragica Kaštelanac, dipl. ing., univ. spec. techn. aliment.
Ocjenjivanje pristiglih uzoraka nastavlja se i danas kada će komisija donijeti konačne odluke o najboljim vinima ovogodišnjeg ocjenjivanja.
Svaki proizvođač uz diplomu će dobiti i kompletnu ANALIZU vina FTIR metodom koju je besplatno napravila tvrtka HORVAT UNIVERZAL d.o.o. iz Varaždina.
Dodjela diploma i odličja šampionskim vinima bit će upriličena 16. svibnja 2025. godine (petak) na otvorenju manifestacije Urbanovo u Domu kulture u Štrigovi.
Štrigova i ovog vikenda postaje središte vrhunskog filmskog doživljaja. Nakon uspješno održanog prvog dijela filmskog programa sredinom travnja, publiku očekuju nove projekcije i izložba posvećena jednom od najvažnijih hrvatskih redatelja 20. stoljeća – Vatroslavu Mimici. Program se održava u organizaciji Općine Štrigova, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Hrvatskom kinotekom.
U subotu, 3. svibnja i nedjelju, 4. svibnja, u Domu kulture u Štrigovi s početkom u 19 sati, prikazat će se dva značajna filma iz Mimičine bogate karijere – „Banović Strahinja“ i „Posljednji podvig diverzanta Oblaka“. Oba filma predstavljena su u digitalno restauriranim izdanjima, a ulaz na projekcije je slobodan. Posebnu pažnju privlači činjenica da u naslovnoj ulozi filma Banović Strahinja glumi proslavljeni talijanski glumac Franco Nero, uz kojeg nastupaju i velika glumačka imena poput Dragana Nikolića, Rade Šerbedžije i mnogih drugih poznatih glumaca iz regije.
Uz filmske projekcije, publika može razgledati i izložbu pod nazivom „Vatroslav Mimica – Zagonetka hrvatskog filma“, koja donosi uvid u opus redatelja poznatog po estetskoj hrabrosti, društvenoj angažiranosti i inovativnom filmskom jeziku. Izložba, koja je nastala na temelju građe pohranjene u Hrvatskoj kinoteci Hrvatskog državnog arhiva, poziva na novo promišljanje Mimice kao autora čije filmsko naslijeđe i dalje zrači originalnošću i umjetničkom snagom.
Vatroslav Mimica svojim je radom ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske i jugoslavenske kinematografije. Njegova filmografija obuhvaća širok raspon žanrova i tema – od animacije do povijesnih drama – a istaknuo se ne samo kao redatelj, već i kao scenarist koji je duboko promišljao svijet koji ga okružuje. Njegova djela i danas nadahnjuju nove generacije filmaša i publike.
Ovaj filmski vikend u Štrigovi jedinstvena je prilika da se prisjetimo veličine Mimičina stvaralaštva, pogledamo njegove klasike na velikom platnu te se kroz izložbu približimo umjetniku koji je vizualnim jezikom oblikovao jednu epohu hrvatskog filma.
Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže i uživaju u programu posvećenom filmskoj umjetnosti i baštini koju vrijedi ponovno otkriti.
Marko Zeko jedan je od trojice kandidata za načelnika Općine Šenkovec. Dosada nije bio politički angažiran, pa smo s njim razgovarali o tome što ga je navelo na kandidaturu te s kakvim programom i porukama izlazi pred birače.
-Iako dosada nisam bio politički aktivan pratio sam rad Općine te me dosadašnja situacija, koju mogu ocijeniti nezadovoljavajućom kako u komunikaciji, tako i realizaciji projekata, navela da se angažiram. U razgovoru s ljudima shvatio sam da ima mnogo onih koji razmišljaju slično kao i ja te da je, među mještanima, pretežiti stav kako se Općina ne razvija u smjeru kojim bi trebala, niti se provode projekti koji su nam potrebni. Sve to me potaknulo na kandidaturu, u čemu su me podržali i pojedini politički akteri, pa i sam međimurski župan Matija Posavca i njegova Nezavisna platforma Sjever. Mišljenja sam da je nužno aktivirati se ukoliko želimo nešto učiniti, pa sam zbog toga odlučio potaknuti određene promjene i založiti se za pomake koje Općina Šenkovec, kao jedna od najrazvijenijih u Međimurju i šire, svakako zaslužuje. Na izbore izlazim kao nestranački kandidat, ali uz široku potporu bloka kojeg čine NPS, HSU, HSS i Socijaldemokrati.
U tome zasigurno računate na podršku istomišljenika koje ste spomenuli?
-Svakako da spomenute političke stranke daju snagu mojoj kandidaturi, ali ona najviše počiva na velikoj potpori brojnih stanovnika Općine koji su ogorčeni dosadašnjim načinom njenog vođenja. Zbog toga smatraju da su u Općini Šenkovec potrebne promjene te su izrazili zadovoljstvo što sam ih spreman pokrenuti. Veseli me pozitivna reakcija starijih generacija koje očekuju da mi mlađi pokažemo spremnost i sposobnost pokrenuti i promijeniti stvari. To se odrazilo i u više nego dovoljnom broju potpisa koje sam prikupio za kandidaturu. U Šenkovcu živim od 2015.godine i možda me u proteklih 10 godina nisu upoznali baš svi u našoj sredini, ali tijekom kampanje planiram obići oba općinska naselja kako bi ljudima predstavio i približio svoj program.
Za što ćete se posebno založiti?
-Općina Šenkovec ima specifičnu prometnu poziciju i toj problematici posvetiti ću mnogo pažnje. Gust promet državnom cestom koja prolazi kroz Šenkovec zahtijeva da se u našoj glavnoj Ulici Maršala Tita čim prije izgradi nogostup. Ne znam zašto se to već nije učinilo, ali to će, svakako, biti jedan od prioriteta. Kada su u pitanju tako vitalne stvari potrebno je biti uporan, dovoljno puta pokucati na vrata resornog ministarstva ako treba, sve dok taj problem ne bude riješen. U pitanju je interes i sigurnost sviju nas, posebno djece koja prolaze tim pravcem. Jednako tako zalažem se za što skoriju izgradnju multimedijalne dvorane s vatrogasnim spremištem na području Gorčice. Taj projekt već postoji i moramo učiniti sve da bi naša sredina dobila jedan reprezentativni objekt, posebno za djelovanje naših vrijednih udruga. Među planovima je i nastavak uređenja ulica kao što su Brglezova, Zdelarova, Jelenska i druge u Šenkovcu, dok je u Knezovcu potrebno obnoviti Dom kulture. Nedavno raspuštanje Općinskog vijeća nanijelo je veliku štetu našim umirovljenicima koji su uskraćeni za sredstva koja bi im mnogo značila, pa je potrebno, u što kraćem vremenu, stvoriti stabilno okruženje za donošenje općinskog proračuna i isplatu tog novca. Tu su i brojni drugi projekti, ali najvažnije od svega je da se vođenju Općine Šenkovec treba u potpunosti posvetiti te o njoj svakodnevno brinuti vodeći je pošteno i transparentno.
Kako biste u nekoliko rečenica opisali svoje dosadašnje djelovanje?
-Imam 35 godina, prvostupnik sam ekonomije, a najveći dio radnog vijeka proveo sam kao procjenitelj nekretnina. Sada radim u nabavi jedne građevinske tvrtke. Aktivan sam u sportu, prvoligaški sam sudac te ujedno tajnik Rukometnog saveza Međimurja i Zbora rukometnih sudaca. Imam bogato iskustvo na dosta područja djelovanja, kao i u provođenju raznih projekata. Pobornik sam timskog rada, korektne suradnje s ljudima, naučen sam na stresne situacije, imam potrebna znanja kriznog upravljanja i mislim da bih zbog toga Općina Šenkovec mogao voditi na dobar i ispravan način, dajući doprinos njenom daljnjem razvoju.
Koju poruku biste uputili biračima?
-Prije svega, pozivam ih da izađu na izbore i podrže potrebne promjene. Do njih neće doći ako ostanemo doma na dan odluke. Time bismo, ujedno, pokazali zajedništvo kakvo je našoj općini u ovom trenutku najpotrebnije. Vjerujem da će prepoznati naš program, želju i volju da napravimo iskorake u dobrom pravcu, da će prepoznati našu listu kao odličan spoj mladosti i iskustva te potrebnih znanja i da će podržati naš poziv da zajednički započnemo raditi pozitivne pomake u našoj Općini, poručio je kandidat za načelnika Općine Šenkovec Marko Zeko.
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije uključio se i ove godine u obilježavanje Europskog dana bez dizala (No Elevators Day) – 30.travnja 2025.g.
Dan bez dizala je pan-europska inicijativa koju je u sklopu NowWeMOVE kampanje pokrenula Međunarodna organizacija za sport i kulturu (International Sports and Culture Association -ISCA) još 2015. godine te smo danas obilježili 11. po redu Dan bez dizala.
Tako je u prostorima Zavoda u 11 sati bila organizirana aktivna pauza za zaposlenike, kojoj se odazvalo 15 osoba, koje su na stepenicama odradile 10-minutni trening.
Prije toga je za zaposlenike bilo organizirano testiranje tjelesne spremnosti trominutnim testom na stepenicama.
Za korisnike usluga Zavoda i slučajne prolaznike pripremljeni su edukativni i promotivni materijali, koje su prigodno stavili na stepenice i dizalo te su neke od njih motivirali da umjesto dizala koriste stepenice.
Stoga pozivaju i vas da iskoristite svaki trenutak za tjelesnu aktivnost te što više koristite stepenice, ukoliko vam to vaše zdravlje i tjelesne sposobnosti dopuštaju!
Bez obzira da li ćete danas samo proći nekoliko stepenica više, ili cijeli dan nećete koristiti dizala, vaše je sudjelovanje jako važno!
– Zajedno možemo promovirati zdraviji način života, podići ekološku svijest i inspirirati druge da naprave taj prvi korak, korak prema boljoj budućnosti, jer odabir stepenica nudi širok raspon prednosti – napisali su.
Prednosti korištenja stepenica:
• Poboljšano fizičko zdravlje: Penjanje stepenicama izvrsna je kardiovaskularna vježba. Jača mišiće i sagorijeva znatno više kalorija nego korištenje lifta.
• Poboljšano mentalno blagostanje: Dokazano je da tjelesna aktivnost, čak i u kratkim intervalima, smanjuje stres, povećava razinu energije i jača mentalno blagostanje. Penjanje stepenicama može pružiti vrijedan odmor za mozak („brain break“) tijekom napornog dana.
• Utjecaj na okoliš: Dizala troše znatne količine električne energije. Odabirom stepenica pomažemo smanjiti potrošnju energije i zauzvrat doprinosimo smanjenju emisija ugljika. Mali, ali značajan korak prema zelenijem planetu.
• Vremenska učinkovitost: U mnogim slučajevima, posebno na kratkim udaljenostima, penjanje stepenicama je brže od čekanja i korištenja lifta.
Stoga iskoristite i vi još danas priliku te obilježite Europski dan bez dizala, odradite koju vježbu na stepenicama, pronađite ih u svojoj blizini i iskoristite blagodati koje nam tjelesna aktivnost i vježbanje pružaju!
Danas, 30. travnja, u Čakovcu, u Starom Gradu, dočena je Ivica Nerer koji je biciklirao od Varaždina preko Bečkog Novog Mjesta do Čakovca.
Bio je to put dug 412 kilometara, koji je Ivica prešao od 28. do 30. travnja. Dočekan je danas u 15 sati u atriju Starog Grada Čakovec, kod spomenika Oproštaj. Na dočeku, uz članove udruge “PUMA” i ostale braniteljske udruge, bili su i međimurski župan Matija Posavec te predsjednik Zrinske garde Čakovec, Đuro Bel.
Ivica Nerer bivši je pripadnik legendarne 7. gardijske brigade “PUMA”, a još uvijek je djelatna vojna osoba. Razlog ovog putovanja je Dan pogibije Zrinskog i Frankopana, simbola žrtve za slobodu hrvatskog naroda, te svih nositelja odlikovanja “Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana”, kao i Dan Međimurske županije.
“Navik on živi ki zgine pošteno.”
Uz ovogodišnju auto slalom utrku „Fletni i Stekli“ u Prelogu, koja će se održati 17. svibnja, na svoje će doći i najmlađi ljubitelji automobilizma. U petak, 16. svibnja, u Parku Mladosti se za dječake i djevojčice od 10 do 16 godina organizira Karting slalom.
Aktivnosti za najmlađe vozače provodit će članovi Auto karting kluba „DS Racing“ iz Preloga. Učenice i učenici svoje će vozačke vještine moći pokazati u kontroliranim uvjetima na zatvorenoj stazi, postavljenoj na rukometnom igralištu u Parku Mladosti u Prelogu. Vožnje su besplatne, a karting vožnje se mogu isprobati od 12 do 18 sati, u petak 16. svibnja.
Za sudjelovanje je potrebna prijava, a zainteresirani se, uz privolu roditelja, mogu prijaviti u dvije kategorije: Kadeti 10 – 13 godina i Juniori 14 – 16 godina. Minimalna visina mladih vozača propisana je na 130 cm, a potrebno je obući hlače dugih nogavica ili trenirku, majicu dugih rukava i obavezno tenisice. AKK DS Racing Prelog osigurat će sigurnosnu kacigu i vozačke rukavice. Uskoro objavljujemo sve potrebne materijale i načine za prijavu mladim ljubiteljima automobilizma.
I danas je na čakovečkom sajmu srijedom bilo puno ljudi. Dobro se kupovalo i prodavalo. Lijepo vrijeme pogoduje tome, ali je zato splasnuo interes za ogrjevna drva, kojih je i danas bilo u ponudi.
Sajam je bio prepun raznih boja cvijeća. Kupci samo u crvenoj u licu – zbog visokih cijena. Ipak, bilježimo veliku ponudu presadnica lončanica, sadnica voća i presadnica povrća. Presadnice celera, vegete i blitve u kontejnerima su po 1euro komad, a jagoda po 2 i 3 eura komad. Presadnice zelene salate u malim teglicama bile su po 0,40 eura komad. Presadnice cvijeća su od 1 do 5 eura.
Cijena salate domaće kristalke i puterice je po 2 eura kilogram. Kilogram blitve je po 7 eura, kao i peršina. Krumpir je prodavan po 0,50 eura kilogram, a jagode po 6 eura kg, odnosno 3 eura 50 dkg. Češnjak je nuđen po 5 eura kilogram, batat po 1,5 eura kg.
Hren je bio po 5 eura kilogram, vezica sitnijeg korijena hrena 1 euro, a naribani hren u staklenki 5 eura. Mladi luk također je prodavan po 5 eura kg, a vezica mladog luka po 1 euro. Poriluk je nuđen po 2 eura kg. Po 1 euro bile su i vezice crvene rotkvice i blitve. Očišćeni orasi nuđeni su po 12 eura kilogram.
Ponuda suhomesnatih proizvoda je odlična i mami kupce, ali… Kilogram suhog karea košta 20 eura kilogram, suha vratina ima istu cijenu, kulen je 35 eura kg, domaći jeger 12 eura, domaća suha kobasica također 12 eura, a domaći špek čak 18 eura. Recimo i to da kilogram čvaraka na sajmu stoji 30 eura. Mađarske kobasice za kuhanje ili sušenje bile su po 10 eura kg.
Suhi grah trešnjar niski prodavan je po 5 eura kg, ali je zato grah putrek, kukuruzar i putrek sivi bio je čak po 15, kao i zelenček, a grah keber bajs nuđen je čak po 20 eura kilogram. Sjemenski grah trešenjevec nuđen je po 7 eura kilogram.
Kilogram luka po 1 euro. Bijelo zelje bilo je po 1 euro glavica, a kelj po 1,5 eura komad. Crveno zelje prodavano je po 2 eura kg. Cvjetača je bila 3 eura komad.
Šampinjoni su nuđeni po 4 eura kilogram, mladi celer po 3 i 4 eura kg, pasternjak po 2,70 eura, a mrkva po 2 eura. Cikla je bila po 1,5 eura kg, slatki feferoni po 4, a ljuti čak po 7 eura kilogram. Cvjetača po 2 eura kg.
Mandarine, nektarine i naranče su po 2 euro kilogram. Jabuke su bile od 1 do 1,50 eura kilogram, limun po 3, grožđe po 2,5, kruške citronke po 3, datulje i suhe šljive po 5 eura kg, a suhe smokve po 4 i 5 eura kilogram.
Domaća jaja prodavana su po 2,5 eura 10 komada. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je od 10 do 16 eura. Med po 10 eura staklenka.
Odlična je bila i ponuda žitarica. Tako je 25 kilograma zobi, ječma i tritikala nuđeno po 9 eura, kukuruza 25 kg po 7 eura, a pajde po 8 eura.
Naš fotoreporter Stjepan Štef Hranilović uživao je u lijepom danu, ali i u svemu onome što je vidio i snimio na sajmu.
U srijedu, 30. travnja obilježava se Nacionalni dan hitne medicinske službe su građani imali prilike i u Prelogu upoznati se sa radom tima hitne medicinske službe. Županijski Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije organizirao je tako u centru Preloga, ispred Crkve sv. Jakoba ap.st. obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe, a posjetitelji su imali priliku izbliza pogledati vozila i opremu koju koriste timovi hitne medicinske pomoći te se upoznati s osnovnim postupcima održavanja života.
Nacionalni dan hitne medicinske službe (HMS) obilježava se 30. travnja, a ove godine navršava se 13 godina otkako ga je Hrvatski sabor proglasio na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Posvećen je svim djelatnicima hitne medicine, ali i građanima koji svojim znanjem mogu spasiti život. Taj dan usmjeren je na zajednicu kako bi se šira javnost bolje upoznala s radom HMS-a, naučila prepoznati hitna stanja i znala što učiniti dok hitna medicinska pomoć ne stigne. Ove godine Nacionalni dan HMS-a posvećen je moždanom udaru, jednom od najtežih neuroloških hitnih stanja. U Hrvatskoj ga godišnje doživi između 12.000 i 15.000 ljudi, više od 4.000 umre, a 80.000 živi s posljedicama koje su najčešće teške.
Moždani udar nastaje zbog začepljenja ili puknuća krvne žile u mozgu, čime se prekida dotok potrebnih tvari i kisika. Gubitak tjelesne funkcije ovisi o tome koji je dio mozga zahvaćen, a što se ranije reagira, veće su šanse za preživljavanje i oporavak. Moždani udar ne pogađa samo starije osobe i često se dogodi pred očima ukućana, susjeda ili prolaznika. Njegovi simptomi se razvijaju naglo, a ponekad nisu uopće tipični. Zato je važno znati ga prepoznati na vrijeme, reagirati brzo i spriječiti posljedice. U tu svrhu Hrvatski zavod za hitnu medicinu izradio je edukativni letak s kratkim podsjetnikom na simptome moždanog udara, prikazane kroz jednostavnu i pamtljivu kraticu G.R.O.M. Letak možete preuzeti OVDJE.
