Općina Belica objavila natječaj za dodjelu poticaja za izradu toplinske fasade!

By

-

16.11.2023 10:00

Još na prošloj sjednici vijeća Općine Belica, krajem kolovoza 2023. godine, načelnik Zvonimir Taradi obznanio je jednu novost u općini Belica – uvođenje novčane potpora za toplinske fasade za žitelje općine.

Led je probijen! Na web stranicama Općine Belice osvanuo je jučer, 15. studenoga 2023. godine, „Natječaj za dodjelu poticaja za izradu toplinske fasade na području Općine Belica u 2023. godini“.

Poticaj za toplinsku fasadu iznosi 500 eura. Uvjet za ostvarivanje poticaja imaju vlasnici nekretnine koji imaju prebivalište na području Općine Belica na istoj adresi za koju traže poticaj, da je objekt zakonito izgrađen i da su za njega u 2023. godini izradili toplinsku fasadu.

Sve detalje saznajte na stranici Općine Belica ovdje.

FOTO U Čakovcu osnovnoškolci učili kako se zaštititi tijekom nepogoda

By

medjimurski.hr

-

16.11.2023 09:00

0

Na čakovečkom Trgu Republike danas je, u sklopu kampanje nazvane Usvojimo znanja da šteta bude manja, održana edukativna manifestacija namijenjena djeci osnovnoškolske dobi te njihovim roditeljima, čiji je cilj usvajanje modela koji mogu pomoći u zaštiti života tijekom velikih nepogoda.

Ova kampanja odgovor je organizatora – Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, te Ravnateljstva civilne zaštite i Službe civilne zaštite Čakovec – na sve češće nepredvidive prirodne događaje koji mogu uzrokovati stradavanje uz velike materijalne štete.

Na Trgu Republike stoga su inscenirane različite situacije, poput potresa, poplava ili erozija, kojima se djecu – na njima prihvatljiv način – učilo o pravilnim postupcima koji mogu spasiti život.

Manifestacija u Čakovcu dio je projekta Na putu do smanjenja rizika od katastrofa, financiranog sredstvima Europske unije, kojeg Ravnateljstvo civilne zaštite provodi s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Edukativnoj manifestaciji prisustvovao je zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske župane Josip Grivec, te istaknuo da je riječ o programu koji će pridonijeti osvješćivanju potencijalnih opasnosti koje vrebaju i na našem području, te educirati najmlađe o ključnim postupcima koji mogu biti spasonosni i u najgorim scenarijima.

Prijavite se na zagarantiranu feštu u prosincu – ‘Plavu noć’ u Svetoj Mariji!

By

Hana Batcha Frančić

-

16.11.2023 09:00

0

Već tradicionalno, nekoliko dana prije Nove godine Nogometni klub Mladost Sveta Marija organizira veliku feštu „Plava noć“, koja će se ove godine održati u petak, 29. prosinca 2023. godine od 18 sati u Domu kulture u Svetoj Mariji.

Goste će ovaj put zabavljati bend Mohokos, a uz dobru feštu, hranu i piće, sudionike očekuje i tombola s vrijednim nagradama mnogobrojnih sponzora fešte. Dobar provod je zagarantiran!

Cijena „Plave noći“ po paru iznosi 50 eura (uključena večera), a prijaviti se možete do 27. prosinca na mob. 098 981 10 40 (Mladen Orehovec) ili 098 176 92 90 (Mario Grivec).

Policija iznijela detalje nesreće u kojoj su u Čakovcu ozlijeđene dvije osobe

By

Anita Blažunaj

-

16.11.2023 08:49

0

U srijedu, 15. studenoga, 2023. godine oko 15 sati u Čakovcu, na raskrižju Vukovarske ulice i prilazne ceste ugostiteljskom objektu, 44-godišnja vozačica s područja općine Nedelišće, upravljala je osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka prilaznom cestom te je dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušla u raskrižje, a da nije propustila sva vozila koja se kreću tom cestom, javljaju iz PU međimurske.

Zbog toga je u njen automobil udario motocikl čakovečkih registarskih oznaka, kojim je Vukovarskom ulicom, upravljao 18-godišnjak s područja općine Strahoninec, a koji je prethodno obavljao obilaženje zaustavljenih vozila ispred sebe po prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera na mjestu, gdje je to zabranjeno horizontalnom prometnom signalizacijom.

Nakon udara motocikl se prevrnuo te su na kolnik pali vozač i maloljetna putnica.

Vozač i putnica prevezeni su vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje im je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati.

Za vrijeme vožnje na cesti vozač i putnica na motociklu su imali propisane, homologirane i uredno pričvršćene kacige.

Ovisno o kvalifikacijama ozljeda slijedi daljnji postupak.

Čak 10 posto djece dobiva odgodu upisa u školu, a 147 prvašića ove je godine ponavljalo razred

By

medjimurski.hr

-

16.11.2023 08:00

0

Više od 4000 djece dobilo je ove godine odgodu upisa u prvi razred zbog psihofizičke nezrelosti, loše grafomotorike, izostanka potrebnih govorno-jezičnih vještina…, piše Večernji list.

Ponukalo je to stručnjake da se okupe na panelu “Kako kretanje potiče motoričke i kognitivne vještine kod djece” na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu. Među njima je bio i dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta Ivo Pilar i posebni savjetnik ministra obrazovanja te jedan od autora cjelodnevne škole.

S njim smo razgovarali o razlozima povećanja udjela djece s odgodom upisa u školu, o važnosti kretanja za djecu te promjenama u školskom sustavu. Burušić ističe da je prijevremeno oslobođenje od upisa u prvi razred osnovne škole regulirani postupak u kojem sudjeluju stručnjaci u školi, izvan škole i roditelji.

– Javnost polazi od toga da bi se svako dijete trebalo upisati bez odgode jer je najbolje za dijete da je s vršnjacima u školi. Unutar brojki od deset posto djece godišnje s odgodom upisa u prvi razred nije moguće jednoznačno za svu djecu pripisati iste razloge odgode. Na temelju procjene stručnjaka određena djeca neće napredovati u mjeri u kojoj bi trebala i za njih je bolja odgoda i zasigurno je njih najviše među onima koji su dobili odgodu upisa u školu. Sustav bi trebao znatno više poraditi na tomu da se svoj djeci osigura pripremna godina vrtića, na čemu se sada intenzivno radi putem reformi, te razvojni, školski i rehabilitacijski programi za djecu s odgodom. Godina odgode nije godina u kojoj dijete čeka doma sljedeću da bi se ponovno provjerilo je li zrelo i spremno za polazak. To je godina u kojoj se treba intenzivno raditi s djetetom da bi ga se pripremilo za polazak u prvi razred, što je danas prilično manjkavo. Nužna je i detaljnija analiza o tome koliko se na zahtjev roditelja donose i odluke o odgodi, koje se mogu temeljiti na iskustvima kako starija djeca pri polasku u školu lakše svladavaju školske izazove. Nije dobro ni da djeca zbog tog roditeljskog uvjerenja kasnije kreću u školu jer će im, ako su zrelija od vršnjaka, biti dosadno na nastavi. Sustav će morati raditi i na velikim promjenama u razrednoj nastavi unutar koje će se uskladiti prijelaz iz vrtića u škole, učiniti promjene vezano uz opravdanost postojanja nastavnih predmeta u početnim razredima škole, ocjenjivanja i sličnih praksi, koje utječu na povećanje broja odgoda upisa – kaže Burušić.

– Istinski zvuči nevjerojatno podatak da toliko učenika koje upisno povjerenstvo pregledalo i procijenilo te su krenuli normalno školu, pada prvi razred. Među njima je zasigurno velik broj učenika s dugotrajnim bolestima i izostancima, pa i razlozima socijalne prirode, te se procijenilo da je bolje za dijete da ponavlja razred. Jednostavno je teško pristati na to da je neko dijete palo prvi razred jer nije naučilo pisati? Nešto je tu krivo i zahtijeva žurne promjene. Unutar reformi cjelodnevne škole s razlogom se stavlja naglasak na potporu učenicima i više vremena za rad s njima kako bi se u razrednoj nastavi riješili i ovi izazovi – govori Burušić i dodaje da se razmatra prijedlog da se djecu u razrednoj nastavi ne ocjenjuje.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Hoće li Belica ostati bez bankomata PBZ-a!? Zašto on ne radi?

By

Hana Batcha Frančić

-

16.11.2023 08:00

0

Bankomat Privredne banke Zagreb u Ulici dr. Ljudevita Gaja u Belici, kod trgovine Metss, već nekoliko, za mještane vrlo dugih, tjedana – na radi! Upit zašto je to tako postavio je na sjednici Općinskog vijeća Općine Belica održanoj u utorak, 14. studenoga 2023. godine, vijećnik Viktor Herman. Mještani su, jasno, nezadovoljni što u Belici više ne mogu podići novac.

Načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi opisao je zamršenu priču o tome zašto taj bankomat ne funkcionira, a konačan je zaključak: nema struje! Ipak, nada je na pomolu.

– Bankomat trenutno ne radi, ali borimo se da ostane i proradi! Na tome se radi već duže vrijeme, a Privredna banka Zagreb je iskazala raspoloženje da se to što prije riješi. Jer, ako jednom bankomat nestane, nikad se više ne vrati! – rekao je načelnik Taradi.

Držimo fige da ne nestane!

Tomislav Megla trčao u New Yorku:”San snova”

By

Nikola Lukman

-

15.11.2023 19:49

0

Dan Hrvata obilježen u Velikoj Kaniži

By

medjimurski.hr

-

15.11.2023 19:00

0

U organizaciji Hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj, 11. studenoga u Velikoj Kaniži održana je tradicionalna svečanost u čast Dana Hrvata u Mađarskoj.

Svečanost je započela slavljenjem svete mise u ckrvi Presvetog Srca Isusova, koju je služio župnik Župe sv. Leonarda u Goričanu Josip Drvoderić , nakon čega je uslijedilo otvorenje izložbe s tradicijskim eksponatima Tu pre naši stari Muri i prigodnim programom pod naslovom Naš KAJ ne damo za nikaj u Centru za kulturu Sandor Hevesi.

Središnji dio svečanosti bila je dodjela odličja najzaslužnijim pojedincima, institucijama i udrugama na polju znanosti, obrazovanja, kulture i medija.

Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promicanju hrvatske baštine, kulture i obrazovanja, te očuvanja hrvatskog jezika i identiteta, u ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, ravnateljici HOŠIG-a Ani Gojtan uručio je veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić.

Dobitnici nagrada HDS-a i SHM-a su: Stjepan Blažetin, Marija Kanižai Prosenjak, Jozo Szávai, Marija Patarčić-Kubatov, Irenka Gurdan-Kraner, Hrvatski pjevački zbor Velika Kaniža, Mješoviti zbor Harkanj, te Hrvatska redakcija MTV-a.

Prisustvo brojnih visokih dužnosnika Republike Hrvatske i Mađarske svjedoče o ugledu naših ljudi u toj susjednoj zemlji te su se ove godine Danu Hrvata odazvali: veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. sc. Mladen Andrlić sa suradnicima, generalni konzul Drago Horvat sa suradnicima, te počasni konzul Attila Kos, zatim zamjenik direktora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i voditeljica Službe za iseljenike u Matici Lana Šaš, gradonačelnik Velike Kaniže László Balogh, Csaba Bene, zamjenik Skupštine Zalske županije, mađarski i hrvatski zastupnici u parlamentu te zemlje, a ispred Međimurske županije svečanosti je nazočila pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicijama dr. sc. Anita Perešin.

KULTURA I JEZIK OSOVINA IDENTITETA

Predstavnici Međimurske županije uvijek su dragi gosti pomurskim Hrvatima jer je riječ o prijateljstvu i sponi koja se njeguje desetljećima te osnažuje zajedničkim projektima na brojnim područjima. Kultura i materinji jezik osovina su identiteta i pomurskim Hrvatima, a u Međimurskoj županiji imaju predanog saveznika u njegovanju domaće riječi i nasljeđa svoje domovine. Dosad je proveden čitav niz zajedničkih projekata u ovom pograničnom području, poput postavljanja dvojezičnih ploča s nazivima mjesta, ustanova i ulica te zajedničkih manifestacija kojima se njeguje baština hrvatskoga naroda, a Međimurska županija sufinancirala je i kupnju narodnih nošnji u kojima su nastupali članovi kulturno-umjetničkih društava, na čemu su izrazili posebnu zahvalnost. Koliko je očuvanje materinjeg jezika u fokusu interesa pomurskih Hrvata, svjedoči svaka nova generacija u tamošnjim osnovnim školama koja tečno govori svoj jezik, čemu su tijekom scenskih točki učenika u prigodnom programa svjedočili prisutni.

I programu su sudjelovali pjevački zborovi pomurskih naselja, plesna skupina KUD-a Sumarton, učenici Osnovne škole „Katarina Zrinski” iz Serdahela, učenici Osnovne škole „Nikola Zrinski” iz Kerestura, TS Stoboš, TS Mužikaj, TS Pomurske žice, zatim glazbenici Laura Proszenyák (flauta), Gábor Szalai (klavir) Bálint Horváth (tambura), recitatori Katica Lukač Brodač, Marija Kanižai Prosenjak, Veronika Kapuvári, glumci amateri Biserka Kiš, Marija Vargović, Fanni Németh, Erik Hegedüs, i scenaristica programa dr. Erika Rac.

Izložbu Tu pre naši stari Muri otvorila je ravnateljica Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda Stipan Blažetin Zorica Prosenjak Matola. Autorice postava su Jelica Mihović Adam, Marija Kanižai Prosenjak, Katica Salai, Marica Cziczeli-Cseke i Marica Tišler.

Predanost prosvjetnih djelatnika iz redova pomurskih Hrvata, kao i djelatnica i djelatnika u kulturi, odavno su primjer kako se nacionalni identitet čuva znanjem i entuzijastičnim radom.

401402744_725412832937273_7303237643341798313_n

400732186_725414419603781_4223979503789487069_n

400651360_725413362937220_6829771615647854777_n

398577946_656019143382261_5972136592134882835_n

398577461_656020350048807_9004932215428907539_n

398569716_656019173382258_3311677489598805973_n

398580057_656019943382181_9107314907327762211_n

398543868_656018843382291_685500210922102972_n

398634061_656020200048822_1335133126044180455_n

398577885_656019756715533_7421210473627161633_n

398587996_656019630048879_2533576275856593491_n

398582268_656019133382262_8197251387892596313_n

Pet zelenih oaza niknut će diljem Međimurja

By

medjimurski.hr

-

15.11.2023 19:00

0

Još u ožujku Međimurska županija je javnosti predstavila novi ulagački ciklus u projekte Zazelenimo Međimurje i Zeleni Centar znanja, pokrenut u cilju povećanja otpornosti na klimatske promjene razvojem zelene infrastrukture, za što je osigurano milijun eura bespovratnih sredstava. Suvremeno uređeni i opremljeni parkovi niknut će na prostoru bivše vojarne, zatim kod Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu,te u Frkanovcu, na Matulovom gruntu.

Snažna projektna aktivnost Međimurske županije ne jenjava, te je danas u Centru za posjetitelje Medvedgrad, u Zagrebu, župan Međimurske županije Matija Posavec preuzeo ugovore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim su bespovratna sredstva osigurana i za uređenje parkovne arhitekture na dvije dodatne lokacije: kod Gimnazije Josip Slavenski i Ekonomske i trgovačke škole te Županijske bolnice Čakovec. Projekti uređenja parkova vrijedni su 875.000 eura, od čega će 80 % biti pokriveno ugovorima koje je županu Posavcu predao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Međimurska županija na ovom je natječaju dosegnula maksimalni opseg raspoloživih sredstava te će sa 20 % vlastitih sredstava sufinancirati projekte.

„Novi ugovori još su jedan dokaz da naša strategija nije mrtvo slovo na papiru, već konkretan razvojni plan koji donosi rezultate te je usklađen s europskim konceptom. Naša vizija ozelenjavanja Čakovca i Međimurja sada je osnažena dodatnim sredstvima koja nam omogućuju uređenje parkova na dvjema dodatnim lokacijama“, naglasio je župan Posavec, dodavši da će se kod Ekonomske i trgovačke škole te Gimnazije kao i u krugu zdravstvenih ustanova u Čakovcu, urediti nove zelene površine s više stabala, uz izgradnju pješačkih staza i skloništa od toplinskih valova opremljenih izvorima vode.

U Javnoj ustanovi za razvoj – REDEA-i, projektnoj turbini Međimurske županije, prepoznali su i na vrijeme reagirali na natječaje vezane uz zelene koncepcije koje su u centru interesa nacionalnih i europskih strateških dokumenta, te razradili i prijavili kvalitetne projekte, čija kandidatura polučila uspjeh.Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova današnjice što apostrofira važnost razvoja zelene infrastrukture, još jednog plana na kojem se Međimurska županija profilira kao predvodnica u zemlji.

UGOVOR I OPĆINI NEDELIŠĆE

Danas je u Zagrebu ugovor vrijedan 301.061,36 eura za sufinanciranje projekta krajobraznog uređenja šireg područja općine Nedelišće uručen i načelniku Općine Nedelišće Nikoli Novaku. Vrijednost projekta u cjelini doseže 376.326,70 eura. Ova općina na svom će području također unaprijediti zelenu infrastrukturu u cilju podizanja otpornosti na klimatske ekstreme te smanjenja ranjivosti prirodnih sustava.