Protekla dva dana svaki trenutak lijepog vremena dobrovoljni vatrogasci iz Strahoninca koristili su da bi popravili krov na svom društvenom objektu koji se nalazi na vatrogasnom poligonu kod nogometnog igrališta.
Naime, polovicu metalnog krova sa sjeverne strane pokidao je i raznio jaki vjetar, koji je u utorak zahvatio i taj dio Međimurja.
No, treba spomenuti da im je olujno nevrijeme već jednom ove godine skinulo, razbilo i raznosilo dijelove krova na istom objektu. Bilo je to sredinom srpnja ove godine, a stradala je južna strana krovišta. I tada su vrijedno članovi DVD Strahoninec u kratko vrijeme, kao i sada, sami sanirali štetu i popravili krov na drvenom objektu na vježbalištu.
Prema podacima Hrvatske središnje banke (HNB) do kraja listopada vraćeno je 87 posto novčanica i 25 posto kovanog novca u staroj valuti.
U Hrvatskoj gotovo pet milijardi kuna još nije zamijenjeno u eure. Nakon nove godine zamjena će biti moguća samo u jednoj banci, upozoravaju iz HNB-a, piše Poslovni dnevnik.
Hrvatska narodna banka će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025.
Novčanice i kovanice u kunama mogu se do kraja godine zamijeniti po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro u bankama i jedinicama Hrvatske financijske agencije (FINA) te u poslovnicama Hrvatske pošte. Od sljedeće godine zamjena će biti moguća samo u HNB-u, upozoravaju iz središnje banke. Nema vremenskog ograničenja za zamjenu novčanica, ali će mijenjati kovanice do kraja 2025. godine.
Prije uvođenja eura u Hrvatskoj je bilo u optjecaju ukupno 500 milijuna novčanica i tri milijarde kovanica kuna. Od toga je 436,2 milijuna, odn. 87 posto novčanica i 742 milijuna, odn. 25 posto kovanice.
Građani i poslovni subjekti najviše su u eure mijenjali novčanice od 500 i 1000 kuna, a najmanje novčanice od 200 kuna s likom političara Stjepana Radića.
Iz HNB-a napominju da unatoč tome što se količina gotovog novca smanjuje, dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro, pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute.
U dvorani Riznice Međimurja, u organizaciji Međimurskog informatičkog kluba, Mladih informatičkih stručnjaka, Fakulteta organizacije i informatike Varaždin te uz podršku Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, održana je panel rasprava o dobrobitima i potencijalnim prijetnjama koje nam donosi umjetna inteligencija, kao i etičkim pitanjima koje otvara. Cilj organizatora i panelista bio je pružanje šireg uvida u trenutni razvoj umjetne inteligencije te perspektive koje otvara u budućnosti.
Na samom početku sudionike predavanja i panel diskusije pozdravio je župan Međimurske županije Matija Posavec, rekavši kako je ovo tema budućnosti koja će nam olakšati i dati odgovore na brojna pitanja i zahtjeve s kojima se susrećemo u današnjem suvremenom svijetu. „Umjetna inteligencija postala je neizostavan dio svakodnevnog života te ima ogroman potencijal koji treba na ispravan način iskoristiti stoga su važni ovakvi skupovi na kojima se iznose prednosti i mane razvoja umjetne inteligencije. Međimurska županija kroči ukorak s izazovima budućnosti i to ulaganjima u obrazovanje, ali i podržavanjem skupovima namijenjenih edukaciji javnosti poput ovog. Naš Centar znanja u kojem djeluju udruge Međimurskog informatičkog kluba i Mladih informatičkih stručnjaka, snažno razvijamo što je prepoznala i Europska komisija koja ga je svrstala među najuspješnije projekte te mu pruža besplatnu savjetodavnu podršku.“ kazao je župan.
Početkom mjeseca listopada na proglašenju najboljih europskih projekata, projekt ITEO – popularizacija STEM-a u Međimurju osvojio je dvije nagrade, što je još jedna potvrda izvrsnosti i prepoznavanja razvojne strategije Međimurske županije u osnaživanju područja obrazovanja u koje se mnogo ulaže i koje spada među prioritete strateških planova Županije.
U uvodnom predavanju koje je održao prof. dr. sc. Markus Schatten, voditelj Laboratorija za umjetnu inteligenciju pri Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, pojašnjeno je kako umjetna inteligencija funkcionira, njezine glavne primjene u svijetu te se osvrnuo na izazove i prijetnje u njezinoj primjeni kao i etičkim dilemama te trenutnim izazovima u polju umjetne inteligencije.
Sudionici panel diskusije bili su Dejan Drabić, mag. inf., voditelj Centra izvrsnosti Međimurske županije i Mladih informatičkih stručnjaka, Viktor Lazar, mag. inf., iz udruge Međimurski informatički klub, te predavači s varaždinskog FOI-a prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep i prof. dr. sc. Markus Schatten koji su otvorili teme korištenja umjetne inteligencije na ispravan način, razvoj kibernetičkog razmišljanja kod djece te njihovo pripremanje za budućnost, a bilo je riječi o tome kako svatko od nas umjetnu inteligenciju „nosi“ u džepu i da toga nismo ni svjesni s obzirom na činjenicu upotrebe pametnih telefona u svakodnevnom životu. Sudionici panela složili su se kako postoji veliki potencijal umjetne inteligencije jer olakšava život i čini da ugodnijim no da svakako trebamo biti svjesni i opasnosti njezinog korištenja, jer jedan od preduvjeta „pametnog“ korištenja umjetne inteligencije je što bolja informiranost korisnika. Zajednički zaključak svih panelista je da umjetna inteligencija spada u multidisciplinarnu djelatnost, no da postoje vještine u kojima umjetna inteligencija nikad neće moći zamijeniti čovjeka, kao što su strateško razmišljanje, poštovanje etičkih smjernica pri donošenju odluka, kritičko razmišljanje ili pak održavanje odnosa, s toga roboti nikad neće moći zamijeniti učitelja u školi.
Ovom zanimljivom i edukativnom predavanju uz brojne goste i posjetitelje nazočila je saborska zastupnica Dalija Orešković, a multimedijalna dvorana Riznice Međimurja bila je pretijesna za sve zainteresirane.
Neki od čitatelja znaju reći: – Opet Zvonkove fotografije !Dok drugi smatraju da svaku dobru fotografiji treba objaviti jer je treba znati napraviti.
– Ja to gledam svojim očima – kaže Zvonimir Habuš, o čijim fotografijama je rije, jer po meni za dobru, gledljivu fotografiju treba “imati oko” za zapažanje detalja, koji za mene fotografiju čine vrijednom, lijepom-rekao je 65-godišnji Kotoripčanin Zvonimir Habuš.
Poslao nam je svega dvije fotografije. Vrijedne jer nam donose detalje koje mnog nisu zamijetili.
Drugi „Humanitarni buvljak“ Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec održava se ove subote i nedjelje u čakovečkoj Scheierici.
Buvljak u subotu možete posjetiti do 20 sati, a u nedjelju, 5. studenogaod 9 do 15 sati.
Sve donacije idu za pse iz skloništa. Uz opremu za ljubimce, možete pronaći žensku i mušku odjeću i obuću, retro stvari, modne dodatke, ukrase za dom, knjige, nove majice Azila Prijatelji Čakovec, kao i njihov kalendar za 2024. godinu, koji se može naručiti i online.
Zaštićeni leptir livadni plavac na ekite mladog vina Vinarije Horvat, ponovo je poletio u svoj pobjednički let. Naime, već desetak dana u prodaji je mlad, lepršav, egzotičan i jedinstven PINOT BIJELI berbe 2023. godine, koji je njihov.
Time je posebno radostan Robert Horvat, jedan iz plejade onih mladih vinara koji trenutno čine vrh međimurskog vinarstva. Robert je i predsjednik najveće vinarske udruge u Međimurju “Hortus Croatiae”.
Nema većeg zadovoljstva za svakog vinara nego kada, na kraju proizvodne godine, u bocu može staviti mlado vino. To je nešto jedinstveno! Ovih dana takve osjećaje, uz brojne ljubitelje njihovog mladog, gaji i obitelj Horvat iz Svetog Urbana, posebno Robert, koji zadnjih godina vodi OPG.
Po mladom bijelom pinotu sa specifičnom etiketom plavog leptira prepoznatljivi su među ljubiteljima vinske kapljice.
-Ovo mlado vino je jedinstvene zelenkasto žute boje, lepršavo, svježe, prepuno nježnih egzotičnih mirisa, puno u ustima, zaokruženo i u njemu se osjeća ona prpošna mladost. Čovjeka naprosto tjera na još – kaže Robi.
Mladi bijeli pinot berbe 2023. godine ima 11,5 posto alklohola, a bocu krasi etiketa na kojoj se ističe leptir. Zato se slobodno može reči: čaroban Horvatov mladi bijeli pinot u znaku čarobnog livadnog plavca iz čarobne međimurske prirode!
-Leptir je tu prvo kao znak finog, lepršavog vina, kao znak čiste međimurske prirode, ali i kao usporedba s mladim vinom koje nastaje iz mutnog mošta, a leptir od neugledne gusjenice – pojašnjava Robert Horvat, izuzetno ponosan na mlado vino koje se već može kušati i kupiti na njihovom OPG-u, a iduće subote i na Martinju u Štrigovi. Prošle subote mnogi su ga sa zadovoljstvom kušali i na Mladom Međimurju na Mesapu u Nedelišću.
Vina Horvat nalaze se u Svetom Urbanu 279, goste i kupce primaju cijeli dan, a možete se najaviti i na telefon 091 889 2393.
Juha od tikvice, langoši, grah, gulaš, roštilj, bograč, tikvice sa sirom, gulaš od gljiva…tek dio je kulinarskih delicija pripremljenih na ovogodišnjem izdanju Eko kotlića na Trgu međimurske prirode u Križovcu.
Čak 13 odlično raspoloženih ekipa je u subotu 30. rujna 2023. godine „zasukalo rukave‟ i predstavilo svoje kulinarske vještine. Rekordan broj posjetitelja, njih oko 400, besplatno je kušalo pripremljena jela. Kuharski timovi primali su pohvale, a najboljim „kuhačama‟ uručene su nagrade.
Prikaz odličnog raspoloženja na 3. Eko kotliću na Trgu međimurske prirode i atmosferu s ove kulinarske manifestacije koju organizira Međimurska priroda, donosi i videozapis. Snimanje i montažu potpisuje Ivica Hozmec.
Video je objavljen na YouTube kanalu Međimurska priroda, gdje možete pogledati između ostalog i druge filmiće na temu zaštite prirode.
U subotu, 4. studenog 2023., u 12 sati, provest će se redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje korištenjem znaka »prestanak opasnosti«.
Ispitivanje se, sukladno odredbama Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva, provodi svake prve subote u mjesecu u 12 sati, osim ako je taj dan blagdan u Republici Hrvatskoj.
Gotovo da nema dana bez vijesti o rezultatima velikog investicijskog ciklusa Međimurske županije u svoje škole. Župan Matija Posavec obišao je Osnovnu školu Draškovec gdje je završeno opremanje kuhinje. Ne radi se tek o ‘kozmetičkom zahvatu’, već o opremanju vrijednom gotovo 11.000 eura, kojim je ova škola dobila uvjete za pripremanje hrane po najvišim standardima.
Uz niz adaptacijskih radova, nova kuhinja opremljena je konvekcijskom pećnicom i perilicom suđa. Ravnateljica OŠ Draškovec Margit Mirić zahvalila je na ulaganju, dodavši da je riječ o iznimnom značaju za djecu koja pohađaju ovu školu te njihove nastavnice i nastavnike, jednako kao i za zaposlenice u kuhinji. „OŠ Draškovec pohađa 96 učenika i sigurnost koju osjećamo u okrilju Županije nama je neizmjerno važna“, naglasila je ravnateljica.
Pripremi hrani i kvaliteti obroka i u ovoj se međimurskoj školi oduvijek poklanjala posebna pozornost, pa je i blagovaonica mjesto gdje djeca uče – o zdravim životnim navikama i pravilnoj ishrani.
Od 2018. godine Osnovna škola Draškovec doživljava uzlet zahvaljujući ulaganjima osnivača. Te su godine započeli radova na školskoj sportskoj dvorani vrijedni 468.865 kuna, da bi već naredne godine započela sveobuhvatna energetska obnova škole, a 2020. završena je i rekonstrukcija krovišta u koju je uloženo 150.000 kuna. Godine 2021., te tijekom 2022. saniran je parket u svim učionicama i zbornici, te zamijenjena ulazna vrata, u što je dodatno uloženo 114.000 kuna.
