Home Blog Page 16

FOTO Kamp mladih vatrogasaca DVD-a Strahoninec okupio buduće čuvare sigurnosti

0
BeFunky collage (95)

Iza polaznika vatrogasnog kampa DVD-a Strahoninec je pet nezaboravnih dana ispunjenih učenjem, vježbama, druženjem, smijehom i stvaranjem novih prijateljstava.

Mladi vatrogasci pokazali su veliku želju za učenjem, odgovornost, zajedništvo i pravi vatrogasni duh. Svaki je sudionik svojim trudom i zalaganjem dao doprinos uspješnoj provedbi kampa te ga učinio posebnim.

Posebna zahvala upućuje se članovima DVD-a Strahoninec Filipu Hadžiću, Vanji Tomašiću, Mihaeli Vuković, Patriku Kontrecu, Dori Zorko i Marku Mikolaju, koji su svojim trudom, vremenom, strpljenjem i predanošću dali velik doprinos organizaciji i provođenju kampa. Zahvaljujući njihovu angažmanu, mladi vatrogasci proveli su pet prekrasnih dana ispunjenih novim znanjima i nezaboravnim uspomenama.

743933792 1021512097261309 4117701988474507528 n

Velika zahvala upućuje se i svim roditeljima te svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i realizaciji kampa. Njihova podrška i pomoć bile su od iznimne važnosti za uspješnu provedbu ove aktivnosti.

Polaznicima kampa žele se još mnoga lijepa iskustva, nova znanja i uspomene koje će dugo pamtiti. Vjeruje se da će se uskoro ponovno okupiti na novim aktivnostima, vježbama i druženjima.

Hvala svima koji su bili dio ove lijepe priče!

Od svih koji rade i(li) plaćaju doprinose u RH svaki 12. trenutno je – stranac

0
Sandra Simunovic/PIXSELL

Kako stvari stoje, u pogledu radnih dozvola za strane radnike iz tzv. trećih zemalja 2024. bi zadugo bi mogla ostati rekordna. Nakon što ih je te godine izdano najviše ikad – više od 206 tisuća, lani ih je bilo za oko 36 tisuća manje (-17%), a i u prvoj polovici ove godine bilježi se međugodišnji pad. Prema najnovijim podacima MUP-a, za boravak i rad državljana tih zemalja (izvan EU, Europskog gospodarskog područja te Švicarske) do kraja lipnja izdano ih je 94,1 tisuću, što je pet posto ili pet tisuća manje nego prošle godine, piše Poslovni dnevnik.

Podaci, međutim, nisu posve usporedivi jer je izmjenama Zakona o strancima iz lanjskog ožujka, uz ostalo, maksimalno trajanje dozvola produljeno s jedne na tri godine. To znači da za dio lani ishođenih ove godine nisu bili potrebni postupci produljenja.

MUP-ova statistika izdavanja dozvola za uvoz radne snage i mimo toga nije najbolji pokazatelj stvarnog stanja koliko radnika iz trećih zemalja imamo u Hrvatskoj. Za to je mjerodavniji orijentir broj osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Tako je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, krajem 2025. naveo da je te godine izdano 17 posto manje radnih dozvola, a da istovremeno u HZMO-u za 10-ak posto povećan broj osiguranika iz trećih zemalja, kojih je 2024. bilo nešto manje od 112 tisuća.

Koliko ih je trenutačno? Na upit Poslovnog dnevnika, iz HZMO-a su odgovorili da je na 30. lipnja 2026. evidentirano 150.840 osiguranika državljana trećih zemalja, a da ih je na kraju 2025. bilo 121.681. Tijekom prvih šest mjeseci, dakle, njihov broj je porastao za više od 29 tisuća.

Napominju i kako u svojim evidencijama ne vode podatke o državljanstvu osiguranika. “HZMO provodi interno istraživanje o broju osiguranika stranih osoba prema obilježju šifre države izdavanja putne isprave (što nije nužno i državljanstvo) na temelju OIB-a RH kao vanjskog izvora podataka”, navode te podcrtavaju da Zavod vodi evidenciju osiguranika, a ne zaposlenih.

Premda između broja osiguranika i zaposlenih (bilo domaćih ili stranaca) nije baš znak jednakosti, uz 1,8 milijuna osoba u sustavu mirovinskog osiguranja potkraj lipnja, okvirno se može reći da u ukupnoj zaposlenosti strani radnici trenutačno participiraju oko 8,4 posto, tj. da je svaki 12. koji radi i/li plaća doprinose – stranac. Početkom godine taj je udjel bio oko sedam posto.

Uzme li se u obzir da oni mahom ne rade u javnom već u privatnom sektoru, u njemu su razmjeri radnog useljeništva i nešto veći – početkom godine bilo ih je otprilike devet, a danas oko 11 posto. Dakako, nisu podjednako zastupljeni ni u svim djelatnostima; u nekima ih je tek nekoliko postotaka, a u nekima i 20-ak posto.

To su svakako razmjeri koji zahtijevaju aktivno upravljanje procesima, to prije što gotovo polovica strane radne snage u Hrvatsku dolazi iz Azije i Afrike, a iskustva pokazuju da dozvole kao privremeni instrument u praksi uvelike prerastaju u trajno naseljavanje.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Hrvatska ima sve više liječnika i sve više privatnih klinika

0
Ilustracija

Na kraju 2025. godine u hrvatskom zdravstvenom sustavu bilo je zaposleno 80.806 zdravstvenih radnika, što je 2.327 više nego godinu ranije, piše N1.

Prošlu godinu Hrvatska je zaključila s ukupno 2.025 zdravstvenih ustanova, što je 110 više nego godinu ranije, podaci su iz Hrvatskoga zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2025., koji je objavio HZJZ.

Najveći rast zabilježen je u privatnom sektoru, gdje je broj zdravstvenih ustanova u vlasništvu trgovačkih društava porastao za 95, s 968 u 2024. godini na 1.063 u 2025. godini. Usporedbe radi, prije deset godina takvih je ustanova bilo 438.

S druge strane, broj domova zdravlja smanjen je za 11, na ukupno 24, što je rezultat reorganizacije i njihova spajanja.

Palijativna skrb prošle je godine dobila još jednu ustanovu pa u Hrvatskoj sada djeluju tri takve ustanove. Riječ je o hospicijima u Rijeci, Puli i Splitu.

Zdravstvena zaštita pružala se kroz mrežu od pet kliničkih bolničkih centara, 22 opće bolnice, 37 specijalnih bolnica i sedam lječilišta.

Na jednog zaposlenog u zdravstvu – 48 stanovnika, prije deset godina 64

Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu nastavio je rasti te je prošle godine premašio 80 tisuća. U sustavu je radilo 80.806 zdravstvenih radnika, što je 2.327 više nego u godini prije. Na jednog zdravstvenog radnika dolazi 48 stanovnika, dok su prije deset godina dolazila 64 stanovnika.

Broj liječnika dosegnuo je gotovo 17 tisuća te ih je u sustavu radilo 424 više nego godinu prije. U odnosu na razdoblje od prije deset godina broj liječnika povećan je za gotovo dvije i pol tisuće.

Hrvatska je 2025. godinu zaključila s 11.080 liječnika specijalista. Najviše ih radi u obiteljskoj medicini (1.085), slijede anesteziologija (814), pedijatrija (792), ginekologija i opstetricija (731) te klinička radiologija (667). Hrvatska ima i 438 specijalista kardiologije.

Smanjio se broj medicinskih sestara i tehničara

Dok je broj liječnika prošle godine povećan u odnosu na pretprošlu, smanjio se broj medicinskih sestara i tehničara i to za 1.026. Dobra je vijest da raste udio visokoobrazovanih.

Naime, u hrvatskom zdravstvenom sustavu tijekom 2025. radile su ukupno 33.942 medicinske sestre i medicinska tehničara, od čega 1.032 s visokom stručnom spremom, 10.901 s višom stručnom spremom te 22.009 sa srednjom stručnom spremom.

Godinu prije bilo ih je ukupno 34.968, pri čemu je 828 imalo visoku stručnu spremu, 10.627 višu stručnu spremu, a 23.513 srednju stručnu spremu.

Podaci pokazuju nastavak rasta broja visokoobrazovanih medicinskih sestara i tehničara, uz istodobno smanjenje broja kadra sa srednjom stručnom spremom.

Obiteljska medicina

U djelatnosti obiteljske medicine tijekom 2025. radilo je ukupno 1.406 liječnika, od čega 1.085 specijalista i 321 specijalizant, što predstavlja blag porast u odnosu na prethodnu godinu.

Obiteljski liječnici skrbili su tijekom 2025. za 3.579.126 osiguranika, a zdravstvenu zaštitu koristilo je 3.273.575 osoba, koje su svoje obiteljske liječnike posjetile čak 49.006.108 puta. Tijekom tih posjeta obavljeno je nešto više od 10,5 milijuna pregleda, a izdano je 4.695.876 uputnica za specijalističke preglede.

Najčešći razlog odlaska liječniku obiteljske medicine bili su vanjski uzroci koji obuhvaćaju prometne nesreće, padove, ozljede, trovanja i druge nezgode. Slijede bolesti dišnog sustava, bolesti srca i krvnih žila te endokrine i metaboličke bolesti.

Međimurec (22) zbog ručka vrijeđao majku i mahao sjekirom, sud utvrdio da je bio neubrojiv

0
0cd64c1e f0da 4ab6 935d afe2b3378750

Općinski sud u Čakovcu oslobodio je 22-godišnjeg muškarca optužbi za nasilje u obitelji nakon što je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je u trenutku incidenta bio neubrojiv. Iako je prema optužnom prijedlogu vrijeđao majku, vikao na nju i mahao sjekirom ispred obiteljske kuće, sud je zaključio da zbog njegova psihičkog stanja nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka niti upravljati svojim ponašanjem.

Prema optužnom prijedlogu Policijske postaje Čakovec, događaj se zbio 30. siječnja 2026. godine oko 16 sati u obiteljskoj kući na području Međimurja. Sve je počelo tijekom ručka kada je majka sinu poslužila jelo. Umjesto da sjedne za stol, počeo je vikati i vrijeđati je pogrdnim riječima, prigovarajući zbog hrane koju mu je pripremila. Nakon što ga je pokušala smiriti i upozorila na njegovo ponašanje, nastavio je s uvredama te izašao iz kuće.

Policija je u optužnom prijedlogu navela da je potom otišao do susjednog dvorišta, uzeo sjekiru i s njom izašao na ulicu. Ondje je mahao sjekirom u smjeru svoje majke, koja je stajala na vratima obiteljske kuće, pritom ponovno vičući i vrijeđajući je. Nakon toga sjekiru je spustio na cestu, vratio se u kuću i nastavio s verbalnim napadima. Takvo ponašanje kod majke je, prema navodima iz optužnog prijedloga, izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva.

Na sudu je mladić odbacio optužbe. Kratko je izjavio da nije nikoga udario sjekirom te dodao kako smatra da je bolestan. Rekao je da je ranije doživio moždani udar, ali nije detaljnije obrazlagao događaj.

Zbog njegova ponašanja tijekom postupka sud je odmah naložio psihijatrijsko vještačenje. Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje pokazali su da je u vrijeme događaja imao izgubljen osjećaj za stvarnost te nije bio sposoban razumjeti značenje vlastitih postupaka niti njima upravljati. Vještakinja je utvrdila da boluje od akutne psihoze te da predstavlja opasnost za okolinu.

U nalazu je navedeno kako ambulantno liječenje ne bi bilo dovoljno za otklanjanje opasnosti te je predložen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu, sukladno odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Također je zaključeno da muškarac trenutačno nije sposoban ni sudjelovati u sudskom postupku jer ne razumije njegovu svrhu niti može davati upute branitelju.

Sud je pritom naveo kako je majka neposredno nakon događaja policiji detaljno opisala incident, a njezin iskaz odgovarao je navodima iz optužnog prijedloga. Međutim, prema Prekršajnom zakonu osoba koja je u trenutku počinjenja djela bila neubrojiva ne može biti proglašena krivom niti joj se može izreći prekršajna sankcija.

Zbog toga je sud donio oslobađajuću presudu. Istodobno je psihijatrijski nalaz proslijeđen Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, Hrvatskom zavodu za socijalni rad i drugim nadležnim tijelima kako bi se, prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, poduzele mjere radi njegova liječenja i zaštite okoline. Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret državnog proračuna.

FOTO John Summit, DJ Snake i Afrojack obilježili rekordnu prvu večer Ultra Europe

0
BeFunky collage (94)


CamelPhat i Adam Beyer oduševili na RESISTANCE pozornici, a nikad ispunjeniji Park mladeži prve večeri potvrdio da je riječ o najvećem izdanju festivala do sada.

Kada se ugase svjetla svakodnevice, a deseci tisuća ljudi iz svih krajeva svijeta zaplešu kao jedno, nastaje ono što ULTRA Europe već dvanaest godina naziva pojmom UNITY. Upravo je taj osjećaj zajedništva obilježio prve trenutke dosad najvećeg festivalskog izdanja, čija se veličina mogla naslutiti već tijekom prvog nastupa. Park mladeži bio je ispunjen više nego ikada prije, a atmosfera je od samog početka najavila vikend koji će pamtiti cijeli svijet. Prvu večer ispunili su nastupi superzvijezda Johna Summita, DJ Snakea, Afrojacka, Olivera Heldensa i Subtronicsa na Main Stageu, dok su CamelPhat, Adam Beyer, Miss Monique, Deer Jade i hrvatski predstavnik DJ Jock otvorili novo poglavlje RESISTANCE programa.

071101184101775 MateoMucnjak

Ako je prva festivalska večer trebala poslati poruku o tome kakvo će biti 12. izdanje ULTRA Europe, onda je ona bila glasna, jasna i nezaboravna. Već tijekom prvih sati dalo se naslutiti da će ovo izdanje ispisati novu stranicu festivalske povijesti jer parter ispred glavne pozornice nikada nije bio ispunjeniji. Deseci tisuća Ultranauta iz više od 140 zemalja svijeta zajedno su stvorili prizor koji je obišao svijet. Energija Parka mladeži kulminirala je u jednom od najupečatljivijih zatvaranja prve večeri u povijesti festivala. Upravo je John Summit, zvijezda nove generacije svjetske elektroničke scene, preuzeo glavnu pozornicu i pretvorio je u eksploziju energije, emocija i euforije kakvu može izazvati samo izvođač koji predvodi najveće svjetske festivale. Publiku su tijekom večeri oduševili i DJ Snake te Afrojack, koji je svoj nastup zaključio jednom od najemotivnijih glazbenih posveta. Bezvremenska Aviciijeva “Wake Me Up” pretvorila je cijeli festivalski prostor u veliki zajednički zbor te podsjetila na glazbu koja je obilježila jednu zasebnu eru elektroničke scene. Oliver Heldens publiku je vratio u 2013. godinu izvedbom kultne “Gecko”, pjesme koja ga je lansirala među svjetsku elitu upravo u godini kada je i ULTRA Europe ispisivala svoje prve stranice. Sve nezaboravne trenutke prve večeri u stvarnom su vremenu pratili i milijuni gledatelja diljem svijeta putem službenog #ULTRALIVE prijenosa.

Istodobno, kultna RESISTANCE pozornica ponovno je postala utočište ljubitelja underground zvuka. Večer je otvorio hrvatski predstavnik DJ Jock, nakon čega je Deer Jade publiku uvela u hipnotičnu atmosferu melodičnih ritmova. Miljenica Ultranauta, Miss Monique, svojim je prepoznatljivim progressive i melodic techno zvukom nastavila graditi jednako impresivan intenzitet večeri. Adam Beyer, jedan od najutjecajnijih imena svjetskog techno svijeta, tijekom svog je seta premijerno predstavio novi, još neobjavljeni track ID te ostavio publici intrigantan nagovještaj svojih glazbenih noviteta. Završnicu je preuzeo dvojac CamelPhat čiji je prepoznatljivi spoj melodic housea i progressive zvuka RESISTANCE publiku poveo na nezaobilazno underground audiovizualno putovanje.

07102324091136 Ante Dvoravić

Nakon spektakularnog otvaranja, slijedi večer ULTRA Europe koja će ostati upisana u ostavštinu festivalske scene svijeta! Rekordan interes publike kulminirat će povijesnim nastupom Calvina Harrisa, jednog od najtraženijih i najutjecajnijih glazbenih imena današnjice, koji će po prvi put stati na pozornicu ULTRA Europe. Uz njega će Main Stage ugostiti Hardwella, Dom Dollu, Maddixa, Dash Berlin, Worshipa i hrvatski dvojac Vanillaza, dok će ljubitelji underground zvuka na RESISTANCE pozornici uživati uz Jamieja Jonesa, Mau P-a, Bena Sterlinga, Malónea Moreza i hrvatskog predstavnika Shipea. Organizatori očekuju dosad najveći broj posjetitelja u jednom festivalskom danu te pozivaju sve Ultranaute da na lokaciju stignu što ranije kako bi izbjegli gužve prilikom ulaska. Vrata Parka mladeži otvaraju se u 20 sati, dok će blagajne i punktovi za kupnju ulaznica biti otvoreni od 15 sati.

Festival ULTRA Europe i ove godine ima snažnu podršku iNovina, koje kao dugogodišnji partner festivala pridonose stvaranju nezaboravnog festivalskog iskustva. Svakodnevno prisutne uz građane u stotinama kvartova i gradova diljem Hrvatske, iNovine će tijekom ULTRA Europe 2026 biti uz desetke tisuća posjetitelja festivala i nuditi brzu, praktičnu i prijateljsku uslugu putem posebno dizajniranih festivalskih kioska i prodajnih lokacija u Splitu.

20260711 014312 01836 AndroTasovac

Ponosni partner festivala ULTRA Europe je Hrvatska turistička zajednica koja poziva na istraživanje jedinstvenosti i unikatnosti Hrvatske kao destinacije.

Sve informacije o festivalu, osim na službenoj stranici www.ultraeurope.com, mogu se pronaći i na Facebook stranici festivala, Twitter profilu, Instagram profilu, gdje će u narednim danima biti predstavljena brojna ovogodišnja iznenađenja te noviteti.

Cijene ulaznica mogu se pronaći na poveznici: https://ultraeurope.com/tickets/festival/.

Škapularsko proštenje u Svetom Jurju u Trnju uz relikvije svetaca i bogat duhovni program

0
BeFunky collage 2026 07 11T132554.094

Od 16. do 19. srpnja 2026. u župnoj crkvi u Svetom Jurju u Trnju održat će se trodnevnica i škapularsko proštenje u čast Blažene Djevice Marije od brda Karmela.

Trodnevnica će se održavati u četvrtak i petak, 16. i 17. srpnja, u 19:00 sati, te u subotu, 18. srpnja, u 18:00 sati. Predvodit će je vlč. Lovro Biškup, župnik Župe Kraljice Svete Krunice u Remetincu.

Na trodnevnicu su posebno pozvani svi članovi Škapularske bratovštine kako bi se zajedničkom molitvom pripravili za škapularsko proštenje. Tijekom sva tri dana trodnevnice svi vjernici koji to žele moći će obući Gospin škapular i tako se na osobit način povjeriti majčinskoj zaštiti Blažene Djevice Marije od brda Karmela.

Prvoga dana trodnevnice, na blagdan Blažene Djevice Marije od brda Karmela, u župnu crkvu stići će relikvije svetoga Leopolda Bogdana Mandića i blaženoga Alojzija Stepinca. Vjernici će ih moći častiti tijekom sva tri dana trodnevnice.

U subotu, 18. srpnja, na treći dan trodnevnice, obilježit će se Dan starijih osoba župe. Nakon svete mise u 18:00 sati i podjele bolesničkog pomazanja, u župnom dvorištu bit će organizirano zajedničko druženje i večera za sve okupljene, koju pripremaju župni lovci.

Škapularsko proštenje slavit će se u nedjelju, 19. srpnja. Jutarnju svetu misu u 8:30 sati predvodit će župnik, vlč. dr. sc. Silvio Košćak, a svečanu proštenjarsku svetu misu u 11:00 sati predslavit će preč. doc. dr. sc. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije.

Tim će slavljem biti zaključena župna Godina mostova. Kako ističu iz Župe, „sve što se kroz ovu godinu nastojalo graditi – molitva, zajedništvo, zahvalnost, susret i tihi mostovi među ljudima – bit će povjereno Gospi Karmelskoj, uz molitvu da i dalje okuplja svoj narod pod svojim plaštem.“

„Dobro došli pod plašt Gospe Karmelske, koja nas uvijek vodi Kristu.“

725611159 1021177994193964 3456373401753697326 n.jfif

FOTO Ljetna elegancija na čakovečkoj špici: Haljine i vedre boje u prvom planu

0
BeFunky collage 2026 07 11T133834.034

Sunčano i toplo vrijeme izmamilo je brojne građane u šetnju, na kavu s prijateljima ili u kupnju te su ulice grada Čakovca ponovno oživjele u opuštenom vikend ritmu.

Visoke temperature odrazile su se i na modne odabire. Prevladavale su lagane haljine, lanene košulje, suknje i široke hlače od prozračnih materijala, dok su svijetle boje, cvjetni uzorci i pastelni tonovi unijeli dodatnu dozu ljetne svježine. Neizostavni modni detalji bili su sunčane naočale, praktične torbice i sandale, a mnogi su se odlučili i za ležerne kombinacije koje pružaju udobnost tijekom vrućih dana.

Među šetačima bilo je svih generacija – od obitelji s djecom i kućnim ljubimcima do mladih.

Zavirite u foto-galeriju Stjepana Hranilovića.

Evo tko će profitirati od ukidanja poreza iduće godine

0
Kristina Stedul Fabac/Pixsell
umirovljenici, penzioneri

Vlada je odlučila ubrzati potpuno ukidanje poreza na dohodak na mirovine, pa će ova mjera stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine. Ipak, olakšica neće obuhvatiti sve jednako. Ključ leži u neoporezivom osobnom odbitku, godinama zamrznutom na 600 eura. To znači da će korist osjetiti isključivo umirovljenici čija mjesečna primanja premašuju taj iznos, piše Poslovni dnevnik.

Primjerice, umirovljenik u Zagrebu s mirovinom od 1.000 eura može očekivati povećanje od oko 46 eura mjesečno, dok će onaj u Rijeci ili Osijeku s istom mirovinom dobiti oko 40 eura. Umirovljenici s primanjima od 800 eura dobit će oko 23 eura u Zagrebu, dok će za one s mirovinama tek iznad praga, primjerice 650 eura, povećanje biti gotovo simbolično, manje od šest eura.

Ova selektivnost porezne olakšice izazvala je javnu raspravu jer prvenstveno pomaže onima s najvišim mirovinama. S obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 689 eura, a medijalna tek 513 eura, jasno je da gotovo polovica svih umirovljenika ovu mjeru uopće neće osjetiti jer njihova primanja ne prelaze porezni prag.

Umirovljeničke udruge, iako pozdravljaju ukidanje poreza kao korak u dobrom smjeru, upozoravaju da fokus mora ostati na podizanju najnižih mirovina i osiguravanju dostojanstvenog života najugroženijima. Kritičari ističu da je riječ o popularnom političkom potezu koji nerazmjerno pomaže srednjim i višim slojevima umirovljenika, dok problem siromaštva stotina tisuća građana ostaje neriješen i zahtijeva druge, ciljane mehanizme podrške.

Dugoročni izazovi i održivost sustava

Dok su kratkoročne mjere za povećanje mirovina dobrodošla vijest za građane, stručnjaci iz međunarodnih organizacija poput OECD-a gledaju širu sliku i upozoravaju na dugoročne izazove. Nedavne reforme, uključujući izdašniju valorizaciju i indeksaciju, poboljšavaju adekvatnost mirovina, ali istodobno značajno pogoršavaju dugoročnu održivost mirovinskog sustava. Broj korisnika najniže mirovine u stalnom je porastu i već je dosegnuo više od četvrtine svih umirovljenika, što stvara rizik od poticanja neprijavljivanja dohotka od rada, osobito kod samozaposlenih.

Uz to, ostaje i pitanje pravednosti u vezi s 19 kategorija mirovina pod povoljnijim uvjetima, takozvanih “povlaštenih mirovina”, koje, iako se njihov udio s vremenom treba smanjivati padom broja branitelja, i dalje predstavljaju značajan teret i odstupanje od načela mirovine temeljene na uplatama.

Najnoviji paket mjera stoga oslikava složenu sliku hrvatskog mirovinskog sustava. S jedne strane, vidljiva je jasna namjera Vlade da ispravi određene nejednakosti i podigne standard umirovljenika, posebice za specifične ranjive skupine, te da novim mehanizmima usklađivanja zaštiti njihovu kupovnu moć. S druge strane, demografska realnost starenja stanovništva i sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti stvaraju stalan pritisak na financijsku održivost.

Buduće reforme morat će pažljivo balansirati između potrebe za adekvatnim mirovinama i imperativa stabilnog sustava, što bi moglo uključivati i nepopularne poteze poput postrožavanja uvjeta za prijevremeno umirovljenje i vezanja dobi za odlazak u mirovinu uz očekivano trajanje života, kako se preporučuje u opsežnoj analizi hrvatskih izazova od strane OECD-a. Stoga, dok nadolazeća povećanja donose trenutno olakšanje, strateška rasprava o budućnosti mirovina u Hrvatskoj daleko je od završene.

VIDEO/FOTO Poznati su novi vladari pijeska: Interkast i Mladost osvojili titule prvaka!

0
Naslovna Pješčana oluja (2) (1)

Nakon nekoliko dana odličnog sporta, uzbuđenja, borbe za svaki poen i sjajne atmosfere, završena je Pješčana oluja 2026. – turnir koji je i ove godine okupio brojne ljubitelje odbojke na pijesku i pružio pregršt atraktivnih susreta.

Velika završnica donijela je najbolje od najboljeg – odlučujuće utakmice, napete dvoboje i trenutke koji su pokazali zašto je Pješčana oluja jedan od omiljenih ljetnih sportskih događaja.

742111206 1353077639567032 5645004300733334760 n

U ženskoj konkurenciji do finala su stigle ekipe Interkast i Idemo probamoInterkast je u velikom finalu pokazao svoju kvalitetu te slavio rezultatom 2:0 (21:12, 21:14), čime su osvojile naslov novih vladarica pijeska za 2026. godinu.

Treće mjesto pripalo je ekipi Tri puce, koje su u susretu za broncu bile bolje od Dašinih amatera rezultatom 2:1 (21:15, 19:21, 15:4).

U muškoj konkurenciji naslov prvaka osvojila je ekipa Mladost. U finalnom susretu protiv ekipe Fine Touch slavili su s 2:0 (21:14, 21:19) i zasluženo podigli pobjednički pehar.

Brončanu medalju osvojila je ekipa 101+ Protok-M, koja je u utakmici za treće mjesto pobijedila Mix rezultatom 2:0 (21:15, 21:15).

744738658 1576562967443333 4258390485673690670 n

Posebno zanimljivo bilo je i u mlađim kategorijama, gdje su se buduće zvijezde pijeska borile za svoje medalje. U kategoriji mini slavile su Najkice, drugo mjesto osvojile su Vatrene lavice, dok su treće bile Opasne mace. U kategoriji mala najbolji su bili Krpići, ispred ekipa Pješčani tornado i 4 Win.

Ovogodišnja Pješčana oluja još je jednom pokazala koliko sport, druženje i dobra atmosfera mogu spojiti natjecatelje i gledatelje. Od prvih utakmica pa sve do finala, teren je bio ispunjen borbom, smijehom i navijanjem, a tribine su iz dana u dan bile sve punije.

743975768 1562648988779362 3223369892281496780 n

Organizatori su zahvalili svim ekipama koje su sudjelovale, osvajačima medalja čestitali na uspjehu, a posebnu zahvalu uputili su publici koja je svojim navijanjem dodatno podigla atmosferu cijelog turnira.

Pješčana oluja 2026. dobila je svoje pobjednike – ali pobjednik je bio i cijeli turnir koji je još jednom dokazao da ljeto najbolje izgleda uz sport, pijesak i dobro društvo.

Općina Donja Dubrava objavila poziv za sufinanciranje kontrole plodnosti tla

0
BeFunky collage 2026 07 11T093655.332

Općina Donja Dubrava objavila je javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za kontrolu plodnosti poljoprivrednog tla u 2026. godini. Pravo na sufinanciranje imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva s područja općine, a prijave se zaprimaju do 27. srpnja 2026.

Detalji:

Na području Općine Donja Dubrava (KLASA:320-02/26-01/02, URBROJ:2109-5-02-26-4) Jedinstveni upravni odjel Općine Donja Dubrava objavljuje:

Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla na području Općine Donja Dubrava u 2026. godini

1.Korisnici potpore

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem/prebivalištem na području Općine Donja Dubrava i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Općine.

2. Predmet potpore:

Korisnici potpore mogu ostvariti potporu male vrijednosti za kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta koja obuhvaća:
– troškove uzimanja uzoraka i podataka na terenu,
– dostava uzoraka u laboratorij,
– laboratorijska analiza uzetih uzoraka,
– interpretacija rezultata,
– ustrojavanje baze podataka o stanju plodnosti tla na području općine Donja Dubrava
– izdavanje preporuke za gnojidbu

Ukupni iznos potpora male vrijednosti dodijeljen pojedinom korisniku ne smije prijeći iznos od 20.000,00 EUR unazad tri fiskalne godine (predmetna i prethodne dvije fiskalne godine) od dana podnošenja zahtjeva, te se ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik potpore ili svrhu potpore i bez obzira na izvor javnih sredstava i program po kojem je potpora dodijeljena.

Podnositelj zahtjeva mora u zahtjevu popuniti izjavu o iznosima dodijeljenih potpora male vrijednosti u sektoru poljoprivrede iz drugih izvora.

Podnositelj zahtjeva nema pravo na potporu za koju je podnio zahtjev ukoliko je za istu primio potporu iz drugih izvora.

Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti zahtjeve za dodjelu različitih potpora, ali potporu mogu ostvariti po samo jednoj osnovi u tekućoj godini.

3. Vrijednost potpore

Ukupna vrijednost jednog (1) uzorka je 60,00 eura s PDV-om.

Učešće u financiranju:

– Međimurska županija – 24,00 eura (40%)
– Općina Donja Dubrava – 24,00 eura (40%)
– Korisnik – 12,00 eura (20%)

4. Rok za prijavu

Javni poziv otvoren je za podnošenje prijava najkasnije do 27.7.2026.

5. Način ostvarivanja potpore

Podnositelji zahtjeva podnose ispunjen Zahtjev za dodjelu potpore s propisanom dokumentacijom sukladno uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na potporu iz ovog Javnog poziva i obrasca Zahtjeva.

Obrazac Zahtjeva dostupan je u Općini Donja Dubrava, Trg Republike 13, Donja Dubrava, Jedinstveni upravni odjel, ili na službenim stranicama Općine Donja Dubrava (www.donjadubrava.hr)

Potrebna dokumentacija sastoji se od:

– Ispunjeni obrazac Zahtjeva,
– preslika Rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,
– preslika Obrtnice- za obrtnike
– Rješenje o upisu u sudski registar- za zadrugu i trgovačko društvo,
– obostrana preslika osobne iskaznice podnositelja zahtjeva,
– Potvrda o dodjeli matičnog broja poljoprivrednika od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Na Javni poziv ne mogu se javiti podnositelji koji imaju nepodmirene obveze prema Općini Donja Dubrava, a koje će se provjeriti u evidenciji Općine Donja Dubrava.

Podnositelji zahtjeva podnose ispunjen Zahtjev sa propisanom dokumentacijom na adresu:

Općina Donja Dubrava
Trg Republike 13
40328 Donja Dubrava

u zatvorenim omotnicama s naznakom „Ne otvaraj-javni poziv za kontrolu plodnosti tla“

Zahtjev se podnosi preporučeno poštom ili neposredno predajom u pisarnicu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donja Dubrava na adresi: Trg Republike 13, 40328 Donja Dubrava

6. Postupak pregleda i ocjene zahtjeva te donošenje odluke

Zahtjeve razmatra i ocjenjuje Povjerenstvo koje je imenovao načelnik Općine Donja Dubrava.
Odluku o dodjeli potpore male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla na temelju prijedloga Povjerenstva donosi načelnik Općine Donja Dubrava, te će se ista dostaviti podnositelju zahtjeva.

Ukoliko Povjerenstvom predloženi iznosi potpora po prihvatljivim zahtjevima premašuju ukupni iznos sredstava osiguranih u općinskom proračunu za 2026. godinu, općinski načelnik zadržava pravo predložene iznose proporcionalno smanjiti sukladno raspoloživim sredstvima.

Podnositeljima u stečaju, postupku likvidacije (zatvaranja) i oni koji imaju nepodmirene obveze prema Općini Donja Dubrava zahtjevi neće biti pozitivno ocjenjeni.

Nepotpuni i nepravodobni zahtjevi, te zahtjevi koji ne udovoljavaju kriterijima ovog javnog poziva neće se uzeti u razmatranje.

Općina Donja Dubrava zadržava pravo izmjene i poništenje ovog Javnog poziva, te pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema podnositeljima zahtjeva glede troškova sudjelovanja.