Prohladno, ali sunčano vrijeme vabilo je danas brojne kupce da posjete čakovečki sajam, koji je bio u znaku kestena, mandarina, zelja i crvene paprike. No, i sve ostalo dobro se prodavalo.
Zima se približava, pa su se brojni posjetitelji informirali o cijeni drva za ogrjev, kojeg je zasad dobra ponuda, ali malo se kupovalo. Veće zanimanje vladalo je za črne čurke, odnosno krvavice, koje su se počele spremati u barakama s jelom.
Bijelo zelje bilo je od 0,60 do 1 euro kilogram, a kod nekih i po jedan euro glavica. Crveno zelje prodavano je po 2 eura kg. Puter tikve bile su po 1 euro kg. Litra domaćeg crnog tikvinog ulja prodavana je od 11 do 14 eura.
Odlična je bila i ponuda šljiva, tko zna odakle, koje su prodavane po 2 eura kilogram. Ovogodišnje jabuke nuđene su po 1 do 1,20 eura kg, a nektarine po 2 eura kilogram. Orasi očišćeni su bili po 7 eura, limun po 2, grožđe po 2, kruške po 1,5 i smokve po 7 eura kilogram. Počela je i prodaja domaće hajdinske kaže: 4,5 eura po kilogramu.
Da jesen stiže vidjelo se po obilnoj ponudi voća i povrća. Prekrasna crvena rog paprika mogle se kupiti po 1,5 eura kilogram, kao i luk i rajčica. Ljuti feferoni bili su po 4, a slatki po 2 i 3 eura kg. Pojavila se i repa po 1 euro kg.
Zadnji domaći krastavci, ovisno o veličini, bili su od 0,5 do 3 eura kilogram. Češnjak domaći bio je po 5 eura kilogram. Mahune žute, uske bile su po po 3 eura kg. Kilogram lijepe zelene salate prodavan je po 2 eura. Peršin je nuđen po 3 eura, celer po 2, mrkva od 1,5 do 2 eura, cvjetača 2 eura kg, a poriluk po 2 eura kilogram. Cikla je bila po 1,5 eura, a patlidžani po 2 eura kg.
Evo i cijena suhog očišćenog graha: trešnjar visoki 9 eura, putrek 10 eura, sivko 9, keder bajs 13 i kukuruzar zelenček 9 eura. No, bilo ga je i po 5 eura. Onaj neočišćen u vrećama prodavan je po 2 eura kilogram.
Inače, krumpir je po 1 euro kilogram. Korijen hrena je prodavan po 3 eura, dok su šampinjoni bili po 2,50 eura kilogram. Luk je bio po 1,5 eura kg. No, vreća od 5 kilograma luka stajala je 5 eura. Cherry rajčica bila je po 2 eura kilogram, dok se cijena domaćoj rajčici kretala od 2 do 3 eura za kilogram.
Maćuhice su bile po 0,60 eura komad. Tritikal se prodavao u vreći od 25 kilograma za 10 eura, a kukuruz od 25 kg za 8 eura.
Naš fotoreporter Stjepan Štef Hranilović i danas je na sajmu puno toga vidio i snimio. I po fotkama se puno toga može zaključiti!
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak sudjelovat će na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja će se danas i sutra, 8. i 9. studenoga, održati u Bruxellesu.
Stanje energetske unije: rasprava s Europskom komisijom
Danas poslijepodne, zastupnici u Europskom parlamentu postavljat će pitanja Komisiji o energetskoj situaciji u EU-u i pripremama za narednu zimu. Rasprava će se održati u kontekstu trenutnih pregovora između Vijeća i Parlamenta o reformi tržišta električne energije EU-a, koja bi trebala stabilizirati cijene električne energije i učiniti ih pristupačnima. Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske dosad je donijela pet paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena ukupno vrijednih 7,2 milijarde eura, posebno uzimajući u obzir energetsku krizu.
Zakon o podacima
Zakonom o podacima, o kojem će zastupnici glasovati u četvrtak, utvrđuju se pravila o dijeljenju podataka dobivenih uporabom povezanih proizvoda ili povezanih usluga (npr. internet stvari, industrijski strojevi) te će se korisnicima omogućiti pristup podacima koje generiraju. Cilj je postići jeftinije postprodajne usluge i popravke povezanih uređaja, za što se, kao izvjestiteljica za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), zalaže eurozastupnica Sunčana Glavak.
Zastupnici glasaju o novim pravilima za smanjenje emisija iz cestovnog prometa
Eurozastupnici će u danas raspravljati, a u sutra glasovati o izvješću koje je pripremio Odbor ENVI. Novom uredbom Euro 7 ažurirat će se trenutačna ograničenja emisija ispušnih plinova, uvesti nove mjere za smanjenje emisija iz guma i kočnica te za povećanje trajnosti baterija.
Rasprave s predsjednicima Europskog vijeća i Europske komisije
Danas poslijepodne zastupnici će s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen raspravljati o rezultatima posljednjeg sastanka na vrhu EU-a. Tijekom sastanka šefovi država ili vlada ocijenili su stanje u Izraelu i Gazi, raspravljali su o agresiji Rusije na Ukrajinu i kontinuiranoj potpori EU-a toj zemlji, a jedna od tema bio je i napredak u pregovorima između Vijeća i Parlamenta o reformi sustava azila i migracija. U četvrtak ujutro zastupnici će na plenarnoj sjednici ocijeniti rezultate sastanka EU-a i SAD-a održanog 20. listopada u Washingtonu.
Tri nova izvora prihoda EU-a
Očekuje se da će Parlament omogućiti EU-u uvođenje sljedeće generacije „vlastitih sredstava EU-a”, posebnih izvora prihoda za proračun EU-a: od trgovanja emisijama (ETS); resursa koje stvara mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM); i privremenih statističkih vlastitih sredstva koja se temelje na dobiti poduzeća. Rasprava će se održati danas, a glasovanje u četvrtak.
Glasovanje o učinkovitosti sankcija EU-a Rusiji, EU strategija ekonomske sigurnosti, obraćanje Cate Blanchett
Zastupnici će sutra glasovati o rezoluciji o tome djeluju li sankcije EU-a protiv Rusije i kako spriječiti Moskvu da ih zaobilazi. O europskoj strategiji ekonomske sigurnosti u Europskom će se parlamentu raspravljati u četvrtak ujutro u sklopu razgovora s Vijećem i Komisijom, te će se dotaknuti pitanja konkurentnosti i otpornosti lanaca opskrbe. Veleposlanica dobre volje UNHCR-a Cate Blanchett razgovarat će sa zastupnicima u Europskom parlamentu u srijedu.
Na sjednici Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, ravnatelj Igor Šegović informirao je članove kako je prošloga tjedna pozvan u Ministarstvo zdravstva na sastanak zajedno s ravnateljima drugih općih i županijskih bolnica. Na sastanku ih je ministar Vili Beroš obavijestio kako je u izradi nova mreža općih i županijskih bolnica, koja predviđa ukidanje pojedinih odjela i smanjenje broja kreveta.
Tragom te informacije zamolili smo ravnatelja Županijske bolnice Čakovec, dr. Igora Šegovića, za dodatne informacije. Tema je delikatna, jer se još vode pregovori i dokument nije gotov. Zato je ravnatelj Šegović u svom odgovoru doista oprezan, kako se neke stvari ne bi prejudicirale i tako stvarala “zla krv” između Ministarstva i Bolnice. Evo njegovog odgovora:
– Točno je da je na sastanku, koji je Ministarstvo zdravstva održalo sa svim ravnateljima i pročelnicima za zdravstvo, ministar zdravstva Vili Beroš sa svojim suradnicima prezentirao prijedlog nove mreže bolničke djelatnosti za županije. Ono što nam je napomenuto da je cilj izrade takve mreže smanjenje broja akutnih kreveta ali i povećanje broja postelja za dnevnu bolnicu te, što je vrlo važno, za palijativnu zdravstvenu zaštitu.
Želja je Ministarstva da se ubrza proces liječenja te da se poveća udio liječenja pacijenata kroz dnevnu bolnicu. Prezentirano je da se ide u smanjenje broja akutnih postelja na razini cijele države, no u ovom trenutku ne možemo konkretno znati koliko i na kojim odjelima će to biti u Županijskoj bolnici Čakovec.
Naime, u tijeku su razgovori ili bolje reći pregovori u kojima svaka ustanova Ministarstvu mora pojasniti važnost određenog dijela zdravstvene zaštite, a Ministarstvo će potom odlučiti o konkretnim mjerama.
S obzirom da našu bolnicu krase vrhunski rezultati i konkretne brojke, 51 specijalizant i 127 liječnika specijalista i ukupno više od 1000 djelatnika, želja nam je da se broj akutnih postelja još i poveća jer postoje realne potrebe za istim.
U tijeku su pregovori i radimo sve da argumentima i brojkama, potpuno transparentno sačuvamo ono što se generacijama gradilo. Nakon što budemo imali konkretne brojke svakako ćemo izvijestiti javnost o navedenom!
Upravno vijeće i Stručno vijeće bolnice su, kao i voditelji svih odjela, poslali svoje mišljenje, odnosno s jedne strane iskazali potrebe koje bi ih zadovoljile, odnosno, s druge strane, primjedbe čime ne bi bili zadovoljni. U ovom smo trenutku pozitivnog razmišljanja te se nadamo da će naša ustanova iz ovih pregovora profitirati, jer Ministarstvo pozorno prati rad naših djelatnika. S obzirom na najavljeno preuzimanje bolnice, smanjenje broja kreveta ne bi bilo dobro ni za koga, a najmanje za pacijente – jasan je ravnatelj Šegović.
U sklopu završne konferencije projekta „Okusi domaće“ LAG-a Mura-Drava, održane u srijedu, 8. studenoga 2023. godine u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, predstavljena je kuharica „Slatko z’ Međimurja“.
Kuharica sadrži 10 recepata tradicionalnih međimurskih slastica: međimurska gibanica, međimurska povetica s makom i lješnjacima, međimurska pletenica s grožđicama, zdigana kukuruzna zlevanjka s orasima i makom, slatki kukuruzni močnjak sa šumskim voćem, zdigana štruca s makom i orasima, slatke kuružnjače s orasima, tenkapšenična zlevanjka s jabukama i pekmezom od šljiva, međimurska trepa i pogača s tikvom i makom.
Slastice je odabrala Slađana Herman, dugogodišnja kuharica restorana „Herman“ iz Goričana i nastavnica u Srednjoj školi Prelog. Za ovu prigodu, Herman je sve te kolače i ispekla i pripremila za degustaciju, a održala je i dvije radionice o izradi kolača – međimurske trepe i tenke pšenične zlevanke.
Mihael Ružić
– U kuharici „Slatko z’ Međimurja“ pokušali smo objediniti međimurske slastice, naše blago koje moramo promovirati, s ciljem da međimurske slastice budu poznate na karti hrvatske gastronomije – rekao je voditelj LAG-a Mura-Drava Mihael Ružić.
Više o samoj kuharici rekle su Janja Kovač, kustosica Muzeja Međimurja Čakovec, koja je napisala predgovor kuharici, te „mindmaster“ kuharice, kuharica Slađana Herman. Kuharicu je grafički oblikovao Studio Reci Da.
– Riječ je o 10 probranih kolača koji su se spremali u prošlosti, ali su i dalje rado viđani na međimurskim stolovima. Ovi kolači su posebni i po tome što sadrže sastojke dostupne u našem području, odnosno lokalnog su izvora, te se relativno brzo spremaju, a kore ne sadrže kvas – rekla je Janja Kovač.
Slađana Herman
– Zašto baš ovi kolači? Išli smo na raznovrsnost i nastojali pokriti sve segmente, od zlevanke do štruce. Svi kolači rađeni su od sastojaka koje svi manje-više imamo doma– rekla je Slađana Herman te ukratko opisala svaki od kolača, njegove čari i mogućnosti serviranja:
Slatki kukuruzni močnjak
– Močnjak je idealna slastica za restoranski desert i servira se u čaši. Pletenica s grožđicama je također jednostavna za pripremu, a efektna slastica. Pogača s tikvama i makom je zdrava i fina… Povetica se razlikuje od štruce po tome što u štrucu ide nadjev s mlijekom, a u poveticu suhi nadjev sa šećerom. Trepa je kolač koji je bio dosta zanemaren, a zadnjih pet-šest godina se vratila i vrlo je jednostavna za slaganje, isto kao i zlevanka… Kuržnjače se izvorno rade s kosanom mašću.
Predsjednik LAG-a Mura-Drava Mario Moharić zahvalio je svima koji su sudjelovali u ovom projektu te istaknuo nadu da će neki recept zamirisati i u vašoj kuhinji. Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula istaknuo je kako je ovo veliki projekt i veliki korak u promociji međimurske kuhinje te zahvalio svima koji su radili na ovoj kuharici.
– Pamćenje svakog događaja i destinacije ide kroz hranu! U Međimurju postoje sjajni ljudi, sjajna hrana i sjajni lokali i važno je da ovi tradicionalni recepti budu i na tanjurima naših restorana i da ih gosti mogu probati! – istaknuo je Grula.
„Okusi domaće“ zajednički je projekt LAG-a Mura-Drava, LAG-a Međimurski doli i bregi i LAG-a Moslavina financiran sredstvima EU. Ovom prigodom predstavljeni su i projekti partnera. Predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi Sanja Krištofić predstavila je projekt i knjigu „Međimurska gibanica“, a voditeljica LAG-a Moslavina Anica Lenart projekt i knjićicu „Dobar tek u Moslavini“.
– Slastice su neopravdano zanemarene u našoj tradicijskoj baštini, a mi smo prošle godine krenuli s promocijom kraljice naših slastica, vrhom tradicijskog slastičarstva – međimurskom gibanicom, smatrajući da zaslužuje svoju posebnu monografiju. Na brojnim aktivnostima i radionicama učili smo i recepte za međimursku gibanicu, od tradicionalnih recepata do modernih, a za izradu i radionice bila je zaslužna Slađana Hermana – rekla je Sanja Krištofić.
– Od Međimurja, kao razvijenije regije od Maoslavine, za koju mnogi niti ne znaju gdje se točno nalazi, možemo puno naučiti. Ovaj projekt izvrsna je prilika i za promociju tradicionalne moslovačke kuhinje, čije smo najbolje recepte saželi u knjižici „Dobar tek u Moslavini“ – rekla je Anica Lenart.
Kuharica „Slatko z Međimurja“ tiskana je u 1000 primjeraka, a može se nabaviti besplatno u spomenutim LAG-ovima, turističkim uredima i JLS-ima.
Događaju su prisustvovali i načelnice općina Sveta Marija i Donji Vidovec, Đurđica Slamek i Bojana Petrić, predstavnici REDEA-e, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner Dijana Posavec, kao i dožupan Međimurske županije Josip Grivec, koji je u ime županije uputio čestitke na ovom uspješnom projektu.
Iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porast će za 564,5 eura, najavio je ministar financija Marko Primorac, piše HRT.
Predstavljajući na konferenciji za novinare u Banskim dvorima prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak, kojim se propisuju iznosi neoporezivih primitaka koji je Ministarstvo financija uputilo u javno savjetovanje, ministar Marko Primorac istaknuo je kako je građanima lani po različitim osnovama neoporezivih primitaka isplaćeno ukupno 1,6 milijardi eura, dok je ove godine do listopada taj iznos dosegnuo 1,3 milijarde eura.
Kada je riječ o neoporezivim primicima u novcu, godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od 1. siječnja iduće godine porast će na 700 eura, što je 36,38 eura više od sadašnjih 663,62 eura.
U 2022. godini, izvijestio je Primorac, taj primitak, koji primjerice uključuje božićnicu, ostvarilo je 1,3 milijuna građana, u iznosu od 533,5 milijuna eura.
Nakon što se unatrag mjesec-dva postavljalo dosta pitanja zbog čega dvorana SGC Aton u Nedelišću nije dostupna za korištenje većini sportaša, posebice s područja same općine, danas je direktor Atona Stevica Tkalčec odlučio odgovoriti na sva otvorena pitanja.
Naveo je da dvorana od samih početaka posluje negativno ponajviše zbog toga što je fond sati koji je Općina Nedelišće trebala financirati za potrebe sportskih udruga sa svoga područja bio znatno manji od dogovorenog, izostalo je korištenje sportske dvorane za potrebe osnovne škole čija je izgradnja bila predviđena još 2012.godine, a prostori Atona nisu korišteni niti za organizaciju sajamskih priredbi Mesapa kako je prvotno bilo planirano.
Sve to je, u prvih 10 godina, rezultiralo manjkom prihoda od 5,3 milijuna kuna što je Tkalčec pokrio vlastitom pozajmicom, kao i prebacivanjem prihoda iz onog segmenta poslovanja tvrtke koji se bavi turizmom. Unatoč tome, u razdoblju od 2018. godine do danas ukupni minus se popeo na 8,2 milijuna kuna i daljnje poslovanje, unatoč reorganizaciji provedenoj 2020. godine, više nije bilo održivo.
U cjelokupnom periodu djelovanja direktor Atona u više je navrata upozorio predstavnike Općine Nedelišće i Međimurske županije na neodrživost takvog stanja, ali nijedan od dogovora i obećanja iznesenih u tim razgovorima nije bio poštivan. Naposljetku, krajem prošle godine započeli su razgovori o mogućnosti da Općina Nedelišće kupi dvoranu.
-Na pitanje načelnika Novaka slažem li se sa prodajom čitavog SGC-a Općini i izradom Procjembenog elaborata o tržišnoj vrijednosti nekretnine odgovorio sam pozitivno te je ista izvršena u veljači ove godine. Kada mi je elaborat dostavljen načelnik me pitao slažem li se sa iskazanom vrijednošću, budući da je on već bio u Banci u kojoj su mu rekli da može dobiti kredit u tom iznosu. Tada je dogovoreno da mi kao Aton uputimo dopis Općini u kojem ćemo ukratko objasniti način poslovanja Centra kroz čitavo vremensko razdoblje te navesti našu suglasnost za prodaji SGC-a. što smo i učinili 27.veljače, iznio je podatke o kronologiji događaja Tkalčec.
Nakon toga je zatražena suglasnost za provedbu financijske analize poslovanja Atona od strane neovisne revizorske kuće i zatražena prolongacija općinske odluke do 1.lipnja. Tkalčec se s time složio i primio poziv za novi sastanak u lipnju.
-Moram priznati da sam bio neugodno iznenađen kada mi je nakon svih provedenih aktivnosti tada bilo postavljeno pitanje koje su još alternative budući da općina to, ipak, ne želi kupiti. Nakon konzultacija s našim odvjetničkim uredom 12.lipnja dostavili smo prijedlog s tri varijante:
1.Prodaja SGC Općini Nedelišće prema izvršenoj Procjeni uz beskamatnu otplatu na 12 godina,
2.Etažiranje i prodaja polivalentne dvorane sa pripadajućim sadržajima, po vrijednosti 60% od procijenjene i izmjena Ugovora, uz beskamatnu otplatu na 10 godina,
3. Izmjena Ugovora u kojem bi se Općina obvezala uzeti u zakup planiranih 1440 sati za potrebe sporta i kulture, te 105 utakmica, dok bi se cijena indeksirala 1.rujna svake godine pri čemu bi sa 50% sudjelovao rast cijena na malo, a sa 50% rast bruto plaća u Međimurskoj županiji, sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rekao je Tkalčec.
Iako je punomoćnik Općine Bojan Bacinger dostavio odgovor kojim se navodi da Općini Nedelišće prve dvije točke nisu prihvatljive naveo je kako postoji suglasnost za realizaciju treće točke prijedloga. Ipak, na novom sastanku 7.srpnja Općina se izjasnila kako ne može realizirati fond sati naveden u prijedlogu, dok je kupnja Polivalentne dvorane za potrebe škole u nadležnosti županije, pa su predstavnici Atona 20.srpnja o cijeloj situaciji razgovarali i sa županom Posavcem.
-Tom prigodom župan je jasno izrazio stav kako je sasvim logično, budući da dvorana za potrebe škole već postoji, da se ista samo pripoji novoj školi, iako su bile razmatrane ideje da se radi nova škola s novom dvoranom ili da se MESAP pretvori u sportsku dvoranu što bi sve bile varijante za rubriku Vjerovali ili ne. Osim toga ponuđeni uvjeti za preuzimanje dvorane od strane Županije bili su isti kao i oni Općini Nedelišće, što je gotovo 3 puta jeftinije od gradnje nove dvorane, naglašava Tkalčec.
Budući da niti nakon tog razgovora nije bilo povratnih informacija 26.rujna upućen je dopis županu sa zamolbom da svoj stav pismeno iznese do 20.10. Budući da nije bilo odgovora, niti daljnje komunikacije
Stevica Tkalčec je 23.10. poslao pismeni upit županu znači li neodgovaranje na dopis nepostojanje interesa županije za rješavanje cijele situacije na što, ponovno, nije odgovoreno.
-U vrijeme strahovitih pritisaka za velikim potrebama koje zahtijeva razvoj društva i jedinica lokalne samouprave nevjerojatno je ignoriranje i takav odnos prema Centru kakav nemaju daleko veći gradovi u Republici Hrvatskoj, bez da je bilo potrebno uložiti značajna proračunska sredstva. Stoga se od nas više ne može očekivati da, na svoju štetu, financiramo rad SGC-a, a u korist općine Nedelišće i cijelog Međimurja. Uistinu smo dali svoj maksimum kroz čitavih 15 godina, ne samo financijski, već i osobni, pa ako to više nikome ne treba, ne treba ni meni, jer smatram da smo dovoljno dugo pomagali društvenoj zajednici na svoju štetu, a sada je vrijeme da se posvetimo sebi i osobnoj egzistenciji, poručio je Tkalčec navevši na kraju poteze koje planira povući u predstojećem razdoblju:
1.Oglasiti prodaju nekretnine – SGC ATON – ne samo u RH već u čitavoj EU,
2.Do pronalaženja kupca usluge SGC-a i dalje neće biti dostupne (osim onih preuzetih do 31.12.2023. god., a od 01.01.2024. god. dolazi do potpunog zatvaranja polivalentne dvorane i ekonomski neisplativog djela poslovanja Centra,
3.Nakon 01.01.2024.god. dolazi do otpuštanja viška djelatnika
4.Trgovačko društvo Aton nastaviti će sa svojim radom obavljajući ostale djelatnosti iz domene registriranih djelatnosti poduzeća.
Uz direktora Tkalčeca o ovoj su problematici govorili i nekadašnji načelnik i vijećnik općine Nedelišće Mladen Posavec, predstavnik tvrtke Bercon Varaždin Josip Bacinger i odvjetnik Hrvoje Petrić.
Gradonačelnik Dražen Srpak iskoristio je aktualni sat u Hrvatskom saboru kako bi se dotaknuo jednog za Mursko Središće ključnog pitanja – obilaznice s mostom preko rijeke Mure.
Pohvalivši napore Hrvatske vlade i ministra Olega Butkovića te čak tri i pol milijarde eura vrijedne investicije u prometnoj infrastrukturi, pri čemu su samo dvije u Međimurju koje se trenutno izvode, obilaznica Preloga te Nedelišća i Pušćina teške gotovo 36 milijuna eura, gradonačelnik je ministra podsjetio i na još jednu važnu obilaznicu – onu Murskog Središća. Obilaznica Murskog Središća kudikamo je kompliciranija za rješavanje zbog potrebne uključenosti slovenske strane, bez koje je sam projekt neizvediv.
Upravo je na tom tragu bio i odgovor ministra Olega Butkovića koji je nabrojao i važne korake koje je Vlada već učinila po tom pitanju. Trenutni su napori usmjereni u dogovaranje točke spajanja, odnosno pozicije novog mosta, s vladom susjedne Republike Slovenije, pri čemu postoje određena razmimoilaženja. Ono što je najvažnije, ministar je nedvosmisleno rekao da Vlada ne odustaje od tog projekta te da će dodatni napori biti usmjereni u njegovo rješavanje u nadolazećem razdoblju.
Napomenuto je i da je su ulaskom u prostor Schengena, zbog nepostojanja granične kontrole gužve smanjene, međutim, teretni je promet i dalje preintenzivan i nadamo se što skorijem rješenju spornih točaka sa susjednom Slovenijom.
Gradonačelnik Dražen Srpak mu je zahvalio na odgovoru, te naglasio da bi to rješenje i spojilo dva autoputa brzom cestom, onaj u Lendavi i onaj u Čakovcu, pomoglo svim građanima na potezu do Čakovca, te pristup autoputu olakšali svima iz središnjeg i gornjeg Međimurja.
Zahvalio je ministru i na dosadašnjim naporima, kao i gospodi Plenkoviću, Grlić Radmanu i Škoriću, koji su također upoznati s problemom i pridonose njegovu rješavanju.
Coca-Cola Hrvatska oglasila se priopćenjem te istaknula kako privremeno povlači određene proizvode. Kako navodi, analiza nije pokazala nepravilnosti u proizvodnji ili u proizvodima, no proizvode povlače do završetka službene istrage, piše N1.
“Privremeno povlačimo jednu seriju Coca-Cola Original Taste 500ml u plastičnoj ambalaži (PET) s tržišta prema Usmenom rješenju Državnog inspektorata Republike Hrvatske, serija proizvoda Coca-Coca Original Taste, gaziranog bezalkoholnog pića, 500 ml PET proizvedenog 11. listopada 2023. s rokom trajanja do 11. travnja 2024.
Iako naša interna analiza nije pokazala nepravilnosti u proizvodnji ili u proizvodima, također smo donijeli odluku o privremenom povlačenju dvije ograničene serije Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate 330ml u staklenoj ambalaži do završetka službene istrage. Riječ je o serijama proizvedenim 27. svibnja 2023. (s rokom trajanja do veljače 2024.) i 22. lipnja 2023. (s rokom trajanja do ožujka 2024.).”
Kao godinama unatrag, vjerojatno će i danas prostori Centralne dnevne bolnice Čakovec odisati posebnim sjajem, mirisom cvijeća, okusom slatkiša i slavljeničkim tonom. Pobrinut će za to djelatnici Centralne dnevne bolnice gdje je glavna sestra, ali i dama koja s današnjim danom navršava 61 godinu života. Ona je Božena Kapitarić koja je godinama unatrag, i to sasvim zasluženo u dva navrata proglašena NAJSESTROM U našem zdravstvu, a biti to nije mala stvar, a pogotovo što su tako odlučili onkološki pacijenti. Predložena je bila od Udruge medicinskih sestara Čakovec, Hematološkog društva te druge strukovne udruge i udruge pacijenata.
Oni su izdvojili njezinu empatiju i raspoloživost pacijentima bez obzira na radno vrijeme, dok brojne udruge u kojima je radila i u kojima je još danas navode kao primjer svim medicinskim sestrama. Njoj je ovo već drugo priznanje za NAJSESTRU Prvo joj je uručeno 2012. godine. U čakovečkoj bolnici radi od 1994. godine, a sadašnjem radnom mjestu radi od od 2007.godine.
Je li medicina bila prioritet vašeg obrazovanja?
– Moram priznati da u početku baš i nisam znala da ću biti medicinska sestra pa sam nakon osnovne škole krenula u Rudarsku školu u Varaždinu jer sam bila kreativna osoba i ležala mi je nacrtna geometrija. Međutim, sam kućni odgoj, gdje su me učili da treba pomagati bolesnim i nemoćnima utjecalo je na odabir nove škole. Odabrala sam varaždinsku Medicinsku nekako gdje sam uvidjela da baš to želim raditi i da ću moći svoju kreativnost primijeniti na radnom mjestu medicinske sestre što kasnije ni u jednom trenutku nisam požalila već u trenutku kada sam na praksi došla na prvi doticaj s pacijentima. Već tu sam stekla neprocjenjiva iskustva tu sam shvatila težinu i odgovornost prema poslu, a pogotovo zato jer radim sa timom koji se trudi da budu što bolji u svakodnevnom radu, ponosna sam na njih jer su uz rad završili više škole i jer su krenuli i rade humanitarno i van radnog vremena. Sve ono što sam naučila od prekrasnih ljudi koji su prošli agoniju do ozdravljenja čini me bogatom, sretnom i boljom osobom, punoga srca kaže Božena. Bilo je to 2016. godine.
Razlikujete li pacijente i što su oni za Vas?
– Razlikujem ljude i hvala Bogu pa svi smo različiti pa tako i kad smo bolesni, zahtjevni, u stresu, strahu pa tako i treba gledati ljude, individualno. Oni su za mene bliske i osobe koje traže pomoć, a takvima treba biti dostupan 24 sata, takvima trebaš dati cijelog sebe.
Danas radite s onima koji se bore za život, težina toga posla?
– Onkološki bolesnici imaju svoju težinu radi prirode bolesti i tijeka liječenja koje je zahtjevno i dugačko. Teško je, da, i zahtjevno, stresno, ponekad depresivno. Treba uzeti vremena kad postane preteško da se napune baterije i da krenete dalje.
Ima situacija kad ne znate kako dalje, ali kad vidite ljude koji se bore ustraju u bolesti onda i ja imam snage da krenem dalje jer ipak zdravlje je sve, stvarno najveće bogatstvo. Sve možete nadoknaditi, ispraviti, ali zdravlje teško. Imam puno staža pa i godina te iskustveno govoreći ‘ti ljudi u meni bude potrebu da budem bolji čovjek’, divim se ljudima koji nakon bolesti u udrugama pomažu novooboljelim.
Što od njih učite, dobivate?
– Zbog tih ljudi kojima se divim sam bolja osoba. Hrabri su i izgubili su ono najvažnije, a to je zdravlje.
Godine iskustva, a i one životne su iza nje. Voljeli bi o njoj, a to je najkraće, pisati još više o njoj jer toga ima.
Držimo da je to dostatno uz opasku – Božena sretan 61. rođendan !
Nedavno su na Internom odjelu ŽB Čakovec, profesorice Srednje škole Čakovec i magistre sestrinstva Đurđica Hlapić i Brigita Prstec bile u bolnici na Internom odjelu gdje su imale stručno predavanje na temu iz naslova.
U svakodnevnoj žurbi, obavezama i svemu što „moramo napraviti” često propustimo zapaziti ljude oko sebe. Više smo usmjereni na obavljanje zadataka no vidjeti tko je objekt našeg rada, naš sugovornik, osoba s druge strane. Može to biti slučajni prolaznik, a može biti i naš poznanik, draga osoba. Svaki u svojim mislima vrtimo informacije nedugo pročitane na portalima, događaje koji su nas iznenadili, razveselili ili rastužili. I tako vrijeme leti, godine prolaze, a jesmo li mudriji. Uživamo li život punim plućima ili osjećamo kako nas problemi sve više pritišću. Tražimo li pomoć i vidimo li osobu kraj sebe kojoj je potrebna pomoć. „Otuđujemo li se”? To je ustvari naslov jednog “slajda” s njihovog predavanja na koje ih je pozvala glavna sestra Službe internističkih djelatnosti, Miljenke Igrec, mag.med.techn. Kako pomiriti iskustvo starijih kolegica u radu sa individualizmom i energijom koju donose mlade kolegice?
Sinergija kao izazov današnjih odnosa, a sve u cilju dobrobiti naših bolesnika, imperativ je koji se sam po sebi nameće. Učimo cijeli život i obrazujemo se kako bi bili još bolji, ali ne samo za naše bolesnike, nego i međusobno. Bit kvalitetnog odnosa je uvažavanje, bez obzira jesmo li mladi ili stari. -Zato iskreno zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i želji da se svakodnevno trudimo i mijenjamo, a rezultati neće izostati- rekle su na kraju predavačice.
