Od početka 2024. u Hrvatskoj se primjenjuje novi model fiskalizacije napojnica, koje se sada mogu ostavljati i bezgotovinskim plaćanjem karticama, te je utvrđen i neoporezivi iznos od 3.360 eura godišnje po osobi, dok će se iznosi napojnica iznad toga oporezivati po stopi poreza na dohodak, piše HRT.

Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK (Hrvatske gospodarske komore) snažno se zalagalo i ustrajalo na, kako ističu u utorak iz HGK, primjeni modela fiskalizacije napojnica, što je implementirano i zadnjim krugom porezne reforme.

– Iznosi naplaćeni karticama nose u prosjeku 80 posto prihoda ugostiteljskog objekta, a sada gosti mogu i pri kartičnom plaćanju ostaviti napojnicu, kaže direktorica Sektora za turizam HGK Andreja Vukojević, koja ocjenjuje i da je to “stimulirajući potez za sektor ugostiteljstva i vrlo pozitivna stvar za privlačenje i zadržavanje djelatnika u sektoru”.

Napojnica je najčešće dobrovoljni izbor gosta ili kupca neke usluge ili proizvoda hoće li prodavaču ili pružatelju usluge ostaviti neki dodatni novčani iznos, izvan redovne cijene.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Već na početku godine – skuplje gorivo. Neslužbeno doznaje HRT – benzin bi od ponoći mogao poskupjeti za dva centa po litri, a dizel za jedan cent. Koliko točno, odredit će Vlada na prvoj ovogodišnjoj telefonskoj sjednici.

No vozači već danas moraju biti na oprezu ako će ići na benzinske crpke. Gorivo bi na jedan dan moglo poskupjeti znatno više.

Naime, uredba koja ograničava cijene goriva vrijedila je do 1. siječnja, a nova neće stupiti na snagu do 3. siječnja, dakle do sutra. To znači da danas opskrbljivači gorivom teoretski mogu odrediti cijene goriva kako žele.

Porasle su cijene nafte na početku trgovanja u novoj godini, nakon što su prošle godine potonule više od 10 posto. Barel sirove nafte tako se na londonskom tržištu prodaje po 78, dok je na američkom tržištu poskupio na 73 dolara.

Istodobno, porasle su i vrijednosti dionica prvog dana trgovanja na azijskim burzama, iako vlada oprez ulagača zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Spajanje blagdana, odnosno neradnih dana sa vikendima, uzimajući slobodne dane ili mini godišnje odmore kako bi premostili par dana i dobili i čitav tjedan odmora, omiljeni je sport koji će mnogi prakticirati i u 2024. godini, javlja Večernji list.

Obitelji s djecom, ta će spajanja pokušati spojiti i sa njihovim ‘neradnim’ danima u školi, odnosno školskim praznicima kako bi zajedno otišli na neki izlet ili planirali zajednička druženja. Naravno, oni koji to mogu napraviti i čiji posao/poslodavac to može dozvoliti.

Pogledom na kalendar 2024. godine, mjesta za spajanja će itekako biti obzirom da većina blagdana i praznika pada u dane tjedna, a bit će tu i nekoliko pruduženih vikenda za koje i ne trebate koristiti godišnje odmore ili neradne dane. Nezgodan je tek jedan spoj u svibnju; 30.5. 2024. godine na isti su dan dva neradna dana – Dan državnosti i Tijelovo, no obzirom da je riječ o četvrtku, uzimanjem godišnjeg u petak spajanje s vikendom je lako i smiješi vam se odmor od četiri dana.

No, krenimo redom. Prvi dan nove 2024. godine pada na ponedjeljak, što samo za jedan dan skraćuje prvi radni tjedan u godini, obzirom da su Sveta tri kralja u subotu 6. siječnja. Uskrs je u idućoj godini vrlo rano, zadnju nedjelju u ožujku, pa je prvi radni tjedan u travnju kraći za neradni ponedjeljak. No, prvo veće spanjanje, oni koji to mogu ostvariti, mogu planirati za početka svibnja obzirom da Praznik rada pada na srijedu – dva dana godišnjeg prije ili poslije srijede i može se dobiti mini godišnji od pet dana.

U kolovozu će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, obzirom da je 5. kolovoz u ponedjeljak, radni tjedan sratiti na četiri dana, ali se zato mogućnost dužeg odmora smiješi uz Veliku gospu koja pada na četvrtak. Naravno, ukoliko tada niste ionako na godišnjem odmoru. Pruženi vikend imat ćemo na Dan svih svetih, obzirom da pada na petak, te na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata koji se obilježava u ponedjeljak 18.11. Božićni bi blagdani većini u 2024. godini mogli biti prava čarolija – obzirom da Božić pada na srijedu, Sveti Stjepan na četvrtak, pa treba samo premostiti taj petak i spojiti blagdansko uživanje s vikendom, piše Večernji list.

1.1. Nova godina – ponedjeljak

6.1. Sveta tri kralja – subota

31.3. Uskrs – nedjelja

1.4. Uskrsni ponedjeljak – ponedjeljak

1.5. Praznik rada – srijeda

30.5. Dan državnosti i Tijelovo – četvrtak

22.6. Dan antifašističke borbe – subota

5.8. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – ponedjeljak

15.8. Velika Gospa – četvrtak

1.11. Dan svih svetih – petak

18.11. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata – ponedjeljak

25.12. Božić – srijeda

26.12. Sveti Stjepan – četvrtak