Svečanom akademijom u zgradi Scheier danas je obilježena 105. obljetnica velike narodne skupštine, održane 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu, na kojoj je međimurski narod odlučnošću promijenio tijek povijesti. Tog je dana donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i pripojenju matici zemlji Hrvatskoj te uklesano svjedočanstvo o svijesti naših predaka. Koliko drže do svojih korijena, domovine i materinjeg jezika, Međimurke i Međimurci tadašnjem svijetu su pokazali najvećim okupljanjem ikada i glasanjem za Rezoluciju kojom su proglasili povratak domovini. Ondašnjim svijetom odjeknula je vijest o otetom narodu koji se izborio za svoj jezik i svoju zemlju te snaga svijesti o vlastitom identitetu malog naroda upisana je u povijest.

U uvodnom obraćanju Ivan Pranjić iz čakovečkog Ogranka Matice hrvatske podsjetio je na ključne događaje koji su doveli do slavnog povijesnog trenutka: „Dovesti više od 10.000 ljudi u Čakovec i za današnje doba bio bi podvig. U toj se činjenici ogleda veličina ovdašnjih intelektualaca toga vremena koji su motivirali narod te predano radili na očuvanju jezika, kao osnove identiteta“, rekao je Pranjić, povukavši paralelu sa sviješću Međimuraca našega doba koji su sudjelovali u Domovinskom ratu te također, ne čekajući tuđu pomoć, uzeli sudbinu u svoje ruke.

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da je riječ o nasljeđu koje svaku Međimurku i Međimurca treba činiti ponosnima:

„Iz povijesnog trenutka koji nas je danas okupio, mnogo možemo naučiti i na brojne načine određuje i našu budućnost. Bio je to dan kada je više od 10.000 ljudi na skupštini reklo tko su i gdje pripadaju, ali i dan na koji su Međimurci pokazali da imperijalistički ciljevi i nametanje volje tuđih sila, bez obzira na njihovu snagu, ne može promijeniti volju naroda niti pokolebati odlučnost. Tada su se oduprli mađarizaciji, uzeli sudbinu u svoje ruke i opstali. Zato je naš identitet nešto najvrjednije što danas imamo. Volju naroda nikada ne treba podcijeniti, već poštovati. U ime tog nasljeđa mi danas razvijamo humanu i solidarnu sredinu“, naglasio je župan, dodavši da je 9. siječnja najvažniji datum u povijesti Međimurja, no da ne treba zaboraviti ni 24. prosinca 1918. i vojnu intervenciju kojom je Međimurje oslobođeno, kao ni povijesnu istinu Međimurja iz 1991. godine kada su naši ljudi otklonili direktnu ratnu prijetnju osvajanjem vojarni: „Pobjede naših predaka iz prošlosti prenosimo u budućnost čuvajući identitet i gradeći humanu i solidarnu zajednicu, oplemenjenu marljivošću i miroljubivošću njezinih ljudi“, dodao je župan Posavec, spomenuvši zasluge tadašnjih saborskih zastupnika iz Međimurja Dragutina Lesara, Dragice Zgrebec, Velimira Pleše i Željka Pavlica, koji su ustrajali i uspjeli u težnji da Hrvatski sabor ovaj datum proglasi spomendanom.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini također se osvrnula na povijesni kontekst velike odluke i njezin utjecaj na budućnost:

„Tko zna kako bi povijest našeg zavičaja izgledala da nije bilo nekolicine međimurskih domoljuba, koji su, sluteći skori rasplet, već od početka 20. stoljeća pokrenuli borbu za priznavanje činjenice da ovdje žive Hrvati koji žele živjeti u istoj državi s ostatkom svog naroda. Ni božićnog oslobođenja Međimurja, ni velike narodne skupštine ne bi bilo da nije bilo Novaka, Žganca, Gecija, Lajtmana te još nekolicine ljudi koji su sustavno radili na buđenju nacionalne svijesti i podsjećali narod da je Međimurje neraskidivi dio Hrvatske“, rekla je gradonačelnica Cividini, dok je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak u svom obraćanju istaknuo: „Moramo čuvati svoje vrline i štiti svoje interese kao što su to činili naši preci, izborivši se za pravo na domovinu, usprkos desetljećima mađarizacije kojoj su bili izloženi.“

Čestitke predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, uzvanicima je prenio izaslanik Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika:

„Težnja Međimuraca okrunjena je prije 105. godina, a prije toga nizale su se godine predanog rada njihovih intelektualaca i vođa. Hrvatska danas ne bi bila ista bez Međimurja. I o toj činjenici se u Hrvatskoj ne zna dovoljno, a trebalo bi se znati. Nastavite čuvati svoje vrijedno nasljeđe i kulturu te se razvijati kao i dosad“, istaknuo je Orsat Miljenić, dodavši da je Međimurje danas – županija koja je svima primjer uspješnosti i razvojnih dosega.

Svečanoj akademiji prisustvovali su zamjenik župana Josip Grivec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa, bivši župani Ivica Perhoč i Josip Posavec, saborska zastupnica Andreja Marić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gvardijan franjevačkog samostana fra Filip Đurđević, te županijski vijećnici, načelnici međimurskih općina, ravnatelji županijskih ustanova, pročelnici, te učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, a glazbene točke izveo je Mirko Švenda Žiga.

Na spomendan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, te 105. obljetnicu velike narodne skupštine održane 9. siječnja 1919., izaslanstvo Međimurske županije na čelu sa županom Matijom Posavcem, zamjenik župana Josip Grivec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, te načelnici Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek te predstavnici Matice hrvatske Ogranka Čakovec, polaganjem vijenaca odali su počast prosvjetiteljima iz našega kraja. Vijenci su položeni ispred rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, a prosvjetitelju je počast odana i na njegovu posljednjem počivalištu na čakovečkom gradskom groblju.

Doktora Ivana Novaka danas povijest prepoznaje kao jednu od najzaslužnijih osoba za veliko okupljanje međimurskog naroda 9. siječnja 1919. godine. Međimurski velikan je svojim autoritetom te zahvaljujući poštovanju i povjerenju koje je uživao u narodu zaslužan i za iniciranje pokreta za oslobođenje Međimurja, a time i pomaganje hrvatskim snagama koje su na Badnjak 1918. ušle u Međimurje.

Također, počast je odana polaganjem vijenca i paljenjem svijeća akademiku Vinku Žgancu u Vratišincu, etnomuzikologu svjetskoga glasa, čija znanstvena postignuća su i danas vrelo znanja i nadahnuće novim generacijama znanstvenika. Akademik Žganec, čije ime čuva vratišinečka Osnovna škola i tamošnje Kulturno-umjetničko društvo te dom kulture, najznačajniji je zapisivač narodnih pjesama, koji je dokazao identitet svog naroda kroz njegov materinji jezik zapisan u povijesti popevke i narodnih običaja. Rad akademika Žganca bio je temelj za upis međimurske popoveke u UNESCO-ov popis blaga čovječanstva u naše doba.

U turbulentnim događajima iz 1918. koji su okrunjeni neoborivom odlukom na velikoj skupštini 1919., imao je pisac i svećenik Juraj Lajtman, kojemu je počast odana na njegovu počivalištu u Prelogu. Lajtman je bio gorljivi pobornik hrvatskog preporoda na našem području, te je kao kotoripski župnik svu snagu i znanje usmjerio na prosvjećivanje ljudi.

U župi je utemeljio hrvatski pjevački zbor, te intenzivno razvijao svijest o pripadnosti Hrvatskoj među Međimurcima. Značajno je i Lajtmanovo pisano nasljeđe, osobito molitvenik na hrvatskom jeziku za Međimurce i Međimurske nazvan Jezuš, ljubav moja, tiskan 1912. godine. Juraj Lajtman je bio i član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja matici zemlji.

Godine 2021.Međimurska županija u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu i franjevačkim samostanom otkriva spomen-ploča ocu Kapistranu Geciju na zidu Katoličkog doma u Čakovcu, te je na tom mjestu i danas, na 105. obljetnicu narodne skupštine, odana počast, uz molitvu koju je poveo fra Filip Đurđević.

Kapistran Geci, također član Narodnog vijeća za Međimurje, bio je najistaknutiji vođa pobune Međimuraca protiv mađarske vlasti, a danas se smatra da je najzaslužniji za veliki odaziv naroda skupštini. Povijesti je ostavio vrijedna svjedočanstva i zapise iz toga doba, te je sudjelovao u stvaranju teksta Rezolucije o odcjepljenju.

I ovaj spomen na velikane dokaz je da Međimurje drži do svoje povijesti i kulture i svoga identiteta. S ponosom se čuva sjećanje na ljude koji su poveli narod natrag u krilo domovine. Obilježavanje spomendana nastavljeno je svečanom akademijom posvećenoj danu u kojem je međimurski narod promijenio tijek povijesti.