Dok se još nazire ledeni pokrivač – učenici Srednje škole Prelog već obrađuju prikupljene podatke. Uspoređuju i analiziraju, od temperature zraka i vlage, do brzine vjetra, atmosferskog tlaka i oborina. Sve to u sklopu Globe programa, javlja HRT.
Pritom surađuju s učenicima i školama iz cijelog svijeta, razmjenjuju iskustva i skupljaju bodove za natjecanja, jer iskustveno učenje je najbolje učenje.
Srednja škola Prelog je više od 20 godina dio svjetskog NASA-inog programa. Opremu za rad nabavljaju sami – a samo su u novu meteo stanicu, uz pomoć EU fondova uložili oko dvije tisuće eura.
Tko zna, možda se među ovom mladeži kriju neki budući biolozi, geografi ili meteorolozi.
06.10.2023., Zagreb - Na konferenciji za medije odrzanoj u Saboru zakonu o izbornim jedinicama i drugim temama govorio je zastupnica Damir Habijan. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Ministar gospodarstva Damir Habijan komentirao je u velikom intervjuu za Večernji list izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je ustvrdio da je ministar gej. “Uvijek odgovorim na sva pitanja pa ću i na ovo”, rekao je novinaru Hassanu Haidaru Diabu koji ga je pitao što misli o predsjednikovoj izjavi.
“Od prvog dana, prve minute kada sam u Hrvatskom saboru položio prisegu za ministra i kada sam rekao da ću svojim radom poštivati Ustav i raditi u interesu Republike Hrvatske, fokusiran sam na ono čega sam se prihvatio i time ću se baviti. To je za mene prioritet i jedini fokus u ovom trenutku. Privatni život je tako dugo privatni život dok ne utječe na moje javno djelovanje. Milanovićeve izjave samo mi daju vjetar u leđa. Dok se on pakosno i zlobno bavi tuđim osobnim temama, obiteljima i snižava kulturu dijaloga u Hrvatskoj, ja ću, kao i cijela Vlada čiji sam član, nastaviti baviti se temama od javnog interesa i raditi za boljitak Hrvatske”, kazao je Habijan.
Je li ga Milanovićev ispad iznenadio?
Na dodatno pitanje je li ga predsjednikova izjava iznenadila, Habijan je odgovorio da ga je u životu puno stvari ojačalo, prenosi Telegram.
“Imao sam bolne obiteljske gubitke koji su činili moj život izuzetno teškim. Stoga je i ovo nešto što me samo može ojačati. Nemam se namjeru spuštati na nivo Milanovića koji tjera medije i javnost od svoje obitelji, a onda licemjerno baca u eter komentare o tuđim obiteljima i osobnim pitanjima. U odgovoru pravobraniteljici za ravnopravnost spolova razotkrilo se da je to učinio s namjerom, jer mu je zasmetao jedan moj komentar o tome da ne može očekivati dijalog od premijera i Vlade kad kontinuirano vrijeđa, etiketira i zaziva zatvore”, rekao je Habijan.
Na današnji dan, 21. siječnja 2021. godine, preminuo je Ivan Bene, poznatiji kao Đura z Međimurja. Čovjek velika srca, humorist koji je svojim dugogodišnjim djelovanjem pridonio razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma Međimurja, preminuo je u 72. godini života. Rođen je 12. prosinca 1949. godine u Čakovcu. Lik Đure z Međimurja stvorio je kao duhovitu interpretaciju realnih životnih situacija, posebice vezanih uz razdvojeni život građevinaca i njihovih obitelji.
Nastupati je počeo kroz Radničko kulturno društvo „Građevinar“ Građevinskog kombinata „Međimurje“ u kojem je radio dugi niz godina. U svojim je humoreskama prenosio svakodnevne anegdote olakšavajući radnicima dugotrajan boravak na terenu, da bi ubrzo postao gostom brojnih drugih pozornica i javnih programa izvan gradilišta.
Među publikom je bio omiljen zahvaljujući svom vedrom duhu, životnosti i neopterećenoj duhovitosti na kajkavštini. Poznat je postao i diljem Hrvatske te međimurske dijaspore, a Međimurci su vrlo dobro znali tko je Đura z Međimurja – onaj koji unosi dobro raspoloženje u obiteljske domove i društvene prostore. Rado se odazivao i na humanitarna događanja i akcije te je bio redoviti sudionik humanitarnih akcija Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“.
SPOMENIK ĐURI I “PRVOM ELEKTRIČARU”
Inače, nedavno je ponovo pokrenuto pitanje postavljanja spomen-obilježja Đuri z Međimurja u Čakovcu. Postavio ga je Igor Ivković, vijećnik u Skupštini Međimurske županije na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici. Isto pitanje vijećnik Ivković postavio je i prije dvije godine, kada je župan Matija Posavec prihvatio tu inicijativu, ali se od onda ništa nije napravilo. Sada je Igor Ivković, inače direktor čakovečke “Elekte”, dodao i da bi bilo lijepo da spomenik dobije i “prvi međimurski električar”, povodom 130. obljetnice elektrifikacije Čakovca, prvog grada u Hrvatskoj koji je dobio električnu rasvjetu. Obje ove inicijative su izuzetno zanimljive i u turističkom i povijesnom smislu.
-Ivan Bene, dobitnik nagrade “Zrinski”, otišao je u tišini, ali je iza njega ostao nezaboravan lik Đure z Međimurja, po kojem je bio poznat ne samo u Međimurju, nego i šire. Bio je to lik koji je simbolizirao pravog međimurskog čovjeka, lik s kojim smo se smijali, a ponekad i plakali. Zato predlažem da se kod zgrade Županije u Čakovcu postavi skulptura Đure z Međimurja u naravnoj veličini, u plavoj uniformi građevinskog radnika, kao i njegov beciklin – kazao je tada Ivković.
-Nismo zaboravili na inicijativu. Imamo već nekoliko prijedloga koje razrađujemo. Pričekat ćemo skorašnju rekonstrukciju Trga Republike u Čakovcu pa onda tu postaviti spomenike zaslužnim Međimurcima ili kod Starog grada Zrinskih napraviti aleju poznatih. Ima i prijedloga da se spomenik Đuri z Međimurja napravi u prirodnoj veličini i zajedno s biciklom postavi kod “vure” u Čakovcu, bez posebnog uzvišenja, tako da praktički bude među ljudima, gdje se uvijek osjećao najbolje. Spomenik “električaru” da, ali lokaciju još tražimo! – kazao je župan Matija Posavec za Medjimurski.hr.
Downići iz Udruge za sindrom Down Međimurske županije maksimalno su iskoristili protekli utorak.
Nakon obaveznog jutarnjeg razgibavanja, uslijedila je kulinarska radionica, koja je kod svih odlično prihvaćena.
Ovaj put, na redu je bilo kuhanje pudinga od vanilije i čokolade. Baš su dobro “zasladili brk”.
Ova aktivnost provodila se u sklopu programa “Šarenim šapama do cilja” od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Hrvatska je potkraj prosinca lani imala ukupno 1,65 milijuna zaposlenih, što je oko 40.000 više nego potkraj prosinca predlani, piše Danica.
U proteklih 30 godina to je najveći broj zaposlenih u našoj zemlji. Toliko radnika na mirovinskom osiguranju nismo imali još od 1993. godine kad Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi ukupno 1,7 milijuna osiguranika.
Rekordnu zaposlenost Hrvatska je imala 1988. godine, kad je u našoj zemlji, tadašnjoj jugoslavenskoj republici, radilo oko 2,03 milijuna ljudi, odnosno oko 384.000 više nego danas, što je 23 posto više.
Prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za studeni iznosila je 1208 eura. U odnosu na isti mjesec predlani, nominalno je viša za 15 posto, a realno, zbog inflacije, za 9,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Unatoč prosječnom rastu plaća, u studenome je oko 360.000 zaposlenih (svaki četvrti) u pravnim osobama zarađivalo manje od 780 eura, a oko 144.000 radnika (svaki deseti) manje od 660 eura neto mjesečno.
Pozivaju se predstavnici udruga s područja Općine Pribislavec na dostavu izvješća o realizaciji projekata i programa prema Ugovorima o dodjeli financijske potpore prema Programu javnih potreba Općine Pribislavec za 2023. godinu.
Svaka udruga s kojom je potpisan Ugovor o dodjeli financijske potpore prema Programu javnih potreba Općine Pribislavec za 2023. godinu dužna je dostaviti izvješća, a vezana za realizirane programe i dobivena sredstva.
Rok za dostavu izvješća je 31. siječnja 2024. godine.
Obrazac za završni izvještaj o realizaciji projekta/programa udruga u 2023. godini dostupan je niže na linku:
Općina Štrigova poziva udruge i druge prihvatljive prijavitelje (zaklade, ustanove, klubove, organizacije civilnog društva čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti) koje su programski usmjerene na rad u područjima naznačenim u ovom Javnom natječaju da se prijave za financijsku podršku programima i projektima koji doprinose razvoju prioritetnih područja iz ovog Natječaja.
Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 61.000,00 EUR. Rok za podnošenje prijava na Natječaj završava 22. veljače 2024., a više informacija o samom Natječaju i uvjetima prijave možete pronaći na donjim poveznicama:
S osobitim zadovoljstvom i ponosnom objavljujemo još jedan uspjeh koji je ostvarila Tehnička škola Čakovec – piše na stranicama škole. Izvrsno napisanim projektnim prijedlogom ostvarili smo visoka 83 boda i treće mjesto među 41 prijavljenom srednjom strukovnom školom iz Republike Hrvatske, što nam je osiguralo Erasmus akreditaciju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje do 2027.!
Erasmus otvara zaista mnoga vrata i širi horizonte i učenicima i nastavnicima, od stručne prakse i međukulturalne razmjene do razvoja jezičnih kompetencija, timskog rada, samostalnosti i samopouzdanja, inicijative…
Ujedno omogućuje učenicima – sudionicima mobilnosti, stjecanje novih prijateljstava, upoznavanje različitih kultura i obogaćivanje znanja i vještina svakog pojedinca. Zaposlenicima Škole pruža se prilika za stjecanje novih i kvalitetnijih stručnih znanja i metoda poučavanja. Šteta bi bila ne iskoristiti prilike i mogućnosti koje sa sobom nosi ovo priznanje.
Iz škole s ističu da je ovo je četvrti projektni prijedlog koji je prihvaćen u posljednje dvije godine.
Zahvaljujemo svima na podršci u ostvarenju ovog izvrsnog rezultata te se radujemo novim izazovima koji nas očekuju – poručuju.