Članice Volonterskog kluba čakovečke gimnazije vrijeme provode družeći se s korisnicima doma za starije i tako su odlučile premostiti generacijski jaz, piše HRT.
– Imale smo kuhanje prvomajskog graha, izradu ukrasa ovisno o dobu, radionice čitanja poezije, čak smo imale i grudanje na snijegu kad nam je pao, kazala je Žana Marie Munda, članica Volonterskog kluba Gimanzije Josipa Slavenskog, Čakovec.
– Kroz ove radionice vidjeli smo da su sretni kad dođemo, osamljeni su, nedostaje im kontakt i zbližavanje, odlično je, kaže Margareta Kamenar, članica Volonterskog kluba.
Zato su zavrijedile nagradu UNICEF-a jer međugeneracijsku solidarnost koju su potaknule nastavit će i nova generacija volontera.
– Danas nam nedostaje empatije. Mislim da su ovim projektom pokazali da je ima i da je treba razvijati. Poticali su jedni druge na radionice i to je vrijedno u današnje vrijeme, rekla je voditeljica Volonterskog kluba Gimanzije Josipa Slavenskog, prof. Helena Zečar Lajtman.
UNICEF takvim projektima, u kojima je dosad sudjelovalo 600 mladih, potiče razvoj tzv. mekih vještina, timski rad i aktivizam mladih u zajednici.
– Mladi prepoznaju teme od dobrog mentalnog zdravlja, kvalitetnog obrazovanja, borbe protiv diskriminacije, vršnjačkog nasilja, međugeneracijske solidarnosti, pravilne prehrane, sigurnosti u prometu. očuvanja okoliša, rekla je Marijana Muhić, voditeljica Odjela za mlade Ureda UNICEF-a.
Nastavljajući tradiciju NK Graničar Kotoriba i ove godine u mjesnom Sportskom parku organizira za sve svoje članove i simpatizere na cjelodnevno druženje koje će biti iduće subote, 3.2. od 9 sati.
Prijepodne je rezervirano za tradicijsko kolinje na kojem će se pripremati kolinjske finote, a toga dana će biti moguće i učlanjenje u klub.
Poslijepodne će biti u ležernijem tonu kada će biti organiziran turnir u belotu koji će započeti u 15 sati. Kotizacija po paru iznosi 20 eura, a osigurane su i nagrade, za 1. mjesto 50% iznosa kotizacija, 2. mjesto 20% iznosa kotizacija, a za 3. mjesto 10% iznosa kotizacija.
Prijaviti se možete u inbox FB stranice NK Graničar Kotoriba i na broj mobitela 098242993 (Danijel Fundak) te neposredno pola sata prije početka turnira. Za sve natjecatelje osigurano je jelo.
Toga će dana za sve zainteresirane biti priređen Dan otvorenih vrata kluba gdje će se moći razgledati prostori i sadržaji Sportskog centra Graničar.
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora je rasprava o Zakonu o hrvatskom jeziku, zakonu koji propisuje korištenje standarda u službenoj komunikaciji, kao i sustavnu brigu za jezik, kako standard, tako i dijalekte.
Ipak, u medijskom se prostoru moglo nemali broj puta čuti da je riječ o novoj jezičnoj policiji koja će strogo napadati posebno dijalekte. Upravo je zbog toga saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak izrecitirao ministru Fuchsu poznatu pjesmu „Međimurje kak si lepo zeleno“ i upitao hoće li novim zakonom, čije donošenje podržava i ovakav međimurski govor biti štićen. Ministar je potvrdno odgovorio i naglasio da je međimurski govor jedan od blagodati hrvatskog jezika i da je novim Zakonom izričito propisana zaštita svih idioma. Odnosno, da novi Zakon štiti i potiče korištenje dijalekta, a ne zabranjuje.
Nakon toga, u raspravu se uključila i saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović, koja je upozorila da je samo pitanje vremena kada će recitiranje ovakve pjesme biti zabranjeno i kažnjivo.
Gradonačelnik Srpak je odgovorio da se ni u vrijeme „mađarije“ nismo odrekli međimurskog jezika, pa se sasvim sigurno ne mislimo ni sada, te da ostavi na miru i Međimurce i međimurski jezik koji uopće ni ne razumije.
Pjevači Pjevačke skupine Podružnice umirovljenika Sveta Marija su kao jedna veća i složna velika obitelj. Kako kažu, svi se znaju u srž.
Posebno to vrijedi za rođendanska slavlja pa su tako jučer poslije redovite probe proslavili 80. rođendan njihovog kolege i prijatelja Ivana Bartolića.
Umirovljenici ističu kako je bilo veselo jer su se supružnici Bartolić potrudili kako bi što bolje i ljepše počastili okupljene.
– Neka je sretan rođendan kolegi Ivanu, a hvala supružnicima na obilatom stolu !- kažu pjevači.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske jučer, 24. siječnja od 6 do 12 sati proveli su aktivnosti iz preventivno represivne akcije „Pješaci i vozači bicikla oprez!“.
Tijekom akcije utvrđena su ukupno 32 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to:
– 24 prekršaja vozača bicikala od čega: – 12 prekršaja nepropisnog kretanja kolnikom, – četiri prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu, – prekršaj nepropisne uporabe mobitela za vrijeme vožnje, – tri prekršaja upravljanja biciklom tako da se smanjuje stabilnost vozila, – četiri prekršaja upravljanja noću i uvjetima smanjene vidljivosti, a da nisu bili označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom; – tri prekršaja pješaka nepropisnog kretanja kolnikom te – pet ostalih prekršaja.
Pješacima i biciklistima koji su poštivali prometne propise uručeni su prigodni promidžbeni materijali Policijske uprave međimurske, Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske i Savjeta za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije.
Svestrani kreativac, sakupljač starina i majstor u pečenju kolača Vladimir Vugrinčić iz Kotoribe je jučer, 24. siječnja 2024. godine, u veselom društvu rodbine i prijatelja, proslavio svoj 76. rođendan.
Povodom rođendana, porazgovarali smo s njim o nečemu čime se bavi gotovo cijeli svoj život, od svoje 11. godine, i što je i njegov najveći hobi – numizmatici.
Numizmatika je zapravo opsežna znanost o novcu, o njegovom nastanku, izradi, razvoju i uporabe… Postoji šest kategorija novca, od onog u lošem stanju (oštećene) do onih koji se ručno pakuju i poliranih ploča, a Vladimir ima novca svih vrsta.
Zbog ovog novčiča postao je numizmatičar
VELIKA LJUBAV PREMA OVOM HOBIJI
– Nije mi bitno koliko novac vrijedi, ne skupljam ga radi njegove vrijednosti, već zbog ljubavi prema tom hobiju. Za mene taj novac ima emocionalnu vrijednost. Nekoliko novčića (duplikata) sam podijelio za uspomenu, no nikad nisam prodao niti jedan! Da prodam neku kovanicu, to bi za mene bilo kao da sam ostao bez prsta! – priča nam Vladimir i dodaje:
– Numizmatika je voditelj kroz povijest – osobe, događaje, prirodu, stanje u državi… Taj me hobi jednostavno privlači, to volim. Čovjek se najbolje nauči prošlosti kroz novac. Kad gledam novac, pitam se i tko ga je imao u ruci, tko ga je koristio, tko je mogao imati ga…
Zbirka EU kovanica po državama
Primjerice, ističe Vladimir, inicijator obnove Pišpekove kovačnice u Kotoribi 2020. godine, u kovačnici je nađeno 10 dinara Kraljevine Jugoslavije.
– Pitam se tko je to izgubio nekad davno? Za taj novac netko je trebao raditi cijeli dan!
SVE JE POČELO SA STARIM NOVČIĆEM U SNIJEGU
A kako se Vladimir uopće počeo baviti se time, u vrijeme kad se rijetko tko bavio tim hobijem, pitali smo ga.
– Bila je 1956. godina, vrijeme Mađarske revolucije i strašna zima. Na snijegu sam pronašao novčić od 5 dinara Federativne Narodne Republike Jugoslavije, koji više nije vrijedio. No, uzeo sam ga i spremio. Školski kolege počeli su mi govoriti da i oni imaju stari novac od bake i djeda koji više ne vrijedi i tako sam počeo skupljati novac u jednoj kutiji – prisjeća se Vladimir.
Kad je počeo raditi kao soboslikarski ličioc, pitao je po kućama imaju li stari novac koji više ne vrijedi, a neki su bili voljni dati mu ga i tako se sve zahuktalo. Kad je odselio u Austriju, intenzivnije se tome posvetio i numizmatika je postala njegova velika strast, a kovanice je počeo naručivati i putem numizmatičkih kuća. U njegovoj zbirci danas nalaze se mnogobrojne kovanice i novčanice, a svaka priča svoju priču.
Sigurno se pitate u kakvi novčanik je ovo stalo
– U numizmatici se gleda svaki detalj na novcu, naizgled isti novac razlikuje se po nekom simbolu, znaku, položaju natpisa itd. Kao i kod markica, toliko sitnih detalja treba napraviti! Novac je zapravo umjetničko djelo – priča Vladimir.
NAJSTARIJA KOVANICA – NOVČIĆ U OBLIKU DELFINA
Nije ni čudno da on danas ima mnogobrojnu kolekciju kovanica i papirnatih novčanica, a najviše nas je zaintrigirao najstariji novac koji ima. Riječ je o kovanici u obliku delfina iz 400. godina pr. Krista! Novac je to iz grčke provincije Olbije na obali Crnog mora i tko zna tko je sve trgovao njim i što se moglo za jednog delfinčića.
Kovanica u obliku delfina iz 400. st. pr.Krista
Vladimira je uvijek privlačila i povijest Jugoslavije, pa je skupio sav novac koji je mogao iz Kraljevine Jugoslavije, sve do raspada Austro-Ugarske. Ima i kovanice Austrije i Austro-Ugarske od 1519. do 1916. godine te zbirke papirnog novca u boji, onih velikog formata (neki su veliki gotovo poput A5 bilježnice A5!) te svašta zanimljivog. Posjeduje i zbirku hrvatskih kuna od 1993. godine, zbirku kovanica iz Rusije, SAD-a, Italije, Nizozemske, Kanade itd., zbirku EU kovanica sada u opticaju po državama i još štošta!
TEŠKO JE IZDVOJITI ŠTO MU JE NAJDRAŽE
Pitali smo ga i koja mu je zbirka najdraža.
– Teško mi je reći koja mi je najdraža, sve su mi drage. Možda mi je posebno draga zbirka kovanica od niuba, materijala koji prilikom zagrijavanja mijenja boju. Dragi su mi jer je svaki za sebe poseban, u različitim bojama, s modernim temama kao što su umjetna inteligencija, život u svemiru, globalno zagrijavanje i dr.
Jedna od njegovih najdražih zbirki – niub
Jako mu je draga i kolekcija Milenijum (1999.-2000.), hrvatski jubilarci, kao i zbirka kovanica u boji sa ugroženim životinjskim vrstama, čiji je prihod išao u svrhu zaštite prirode. Ima i novu hrvatsku kovanicu s motivom Svetomarske čipke.
Pojasnio je i kako su takve kovanice izrađene posebno za sakupljanje i moraju biti zaštićene te ih se ne smije dodirivati prstima inače gube vrijednost.
ROĐENDANSKE ŽELJE?
Rođendanske želje Vladimiru su ostati zdrav i funkcionalan, „prčkati“ i raditi sitnice, kao i kolače, te i dalje biti aktivan u Udruzi umirovljenika Kotoriba, čiji je vrlo aktivan član, i nastaviti sakupljati novac koliko mu to financije dozvoljavaju. A jednog dana…
– Velika mi je želja sav stari novac pokloniti muzeju, po mogućnosti budućem muzeju koji bi se jednog dana možda mogao otvoriti u Kotoribi u zgradi stare škole. Želja mi je da taj novac ostane u mjestu gdje sam rođen, kako bih ostavio svoj trag ovdje kad me jednom više ne bude.
Vladimira ćete sresti u Pišpekovoj kovačnici za Noć muzeja
Vladimir je svoju 1. izložbu filatelije i numizmatike imao u Kotoribi 2014. godine, nakon što se vratio iz Austrije, a kao vrlo aktivan član Udruge umirovljenika Kotoriba sudjelovao je i na izložbama u Kotoribi „Međunarodna godina svjetlosti“ 2015., „Kotoriba nekad i danas“ 2017. „Petrolejke i ručni radovi“ 2018. te izložbi papirnatog novca europskih država 2021. Izlagao je numizmatiku 2019. te svoje kolače 2023. na izložbama u Domašincu. Inicirao je i obnovu Pišpekove kovačnice u Kotoribi, koja će biti otvorena za sve posjetitelje u petak, 26. siječnja 2024. godine na „Noć muzeja ’24.“ Svakako ju posjetite!
Bravo i sretan rođendan, Vladimire, i od Medjimurskog.hr!
18.01.2022., Rijeka - Klinicki zavod za transfuziologiju KBC-a Rijeka. Građani se odazvali apelu Crvenog kriza Rijeka i KBC Rijeka zbog nedostatnih zaliha krvnih grupa A pozitivna (A+) i B pozitivna (B+) Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
U čakovečkom Centru PrlnOs jučer je održana treća ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Sproveli su je GDCK Čakovec i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb.
Raduje što je u Mihovljansku 68 toga dana došao 91 potencijalni darivatelj krvi, isto kao i dan ranije
Od toga broja krv je moglo darivati njih 72-je.
Sljedeća akcija je i danas u Kavani Lovac u Prelogu u vremenu od 11 do 17 sati , dok će sutrašnja akcija biti u PU međimurskoj od 9 do 13 sati.
Uskoro će s nekadašnjeg graničnog prijelaza u Murskom Središću biti maknuta željezna konstrukcija, čime će ta pozicija trajno izgubiti izgled granice. Ipak, time problemi neće nestati, jer tom cestom mjesečno prolazi 18000 vozila, koja idu glavnom cestom, kako kroz Mursko Središće, tako i kroz sva naselja do Čakovca.
Gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik, Dražen Srpak, u Hrvatskom je saboru ponovo pokrenuo to pitanje. Prvo je zahvalio na velikim ulaganjima Vlade Republike Hrvatske koja trenutno u Međimurju gradi tri zaobilaznice, u Nedelišću, Čakovcu i Prelogu, a nakon toga je podsjetio i na dalje postojeći problem i potrebu za zaobilaznicom Murskog Središća.
Državni tajnik za cestovn promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni promet, Tomislav Mihotić, odgovorio je da je to pitanje međudržavnih ugovora i sporazuma s Republikom Slovenijom i da Ministarstvo o tome vodi računa i da radi na definiranju spojne točke sjedne i druge strane.
Sljedećeg vikenda, 3. i 4. veljače, Varaždin će ponovno biti domaćin u susretu Davis Cupa. Nakon dvoboja s Ekvadorom 2010. i Kazahstanom 2018. naša će reprezentacija još jednom nastupiti u gradskoj sportskoj dvorani Arena Varaždin , a ovaj put suparnik će biti Belgija. Radi se o okršaju tzv. Qualifier faze, a pobjednik će izboriti plasman na jedan od četiri turnira prvog kruga završnice, koji je na rasporedu u rujnu.
Prije šest godina Hrvatska je svladala Kazahstan rezultatom 3:1. Bila je to posljednja sezona kada se Davis Cup igrao po „starom sustavu”, a baš je Varaždin jedan od gradova u kojem je Hrvatska trasirala put prema naslovu. Prije toga, u prvom kolu, u Osijeku je svladala Kanadu 3:1, a nakon toga slijedile su pobjede protiv SAD-a u Zadru (3:2) i Francuske u Lilleu (3:1).
Naša je reprezentacija i protiv Ekvadora i protiv Kazahstana imala veliku podršku s tribina, a jednak vjetar u leđa očekuje se i sada. Ulaznice su u prodaji na poveznici. Na raspolaganju su dnevne ulaznice po cijeni 10 eura, te komplet za oba dana, po cijeni od 15 eura.
Prvog dana, u subotu, početak će biti u 14, a dan potom, u nedjelju, u 13 sati. U subotu su na rasporedu dva pojedinačna meča, a u nedjelju program počinje okršajem parova te se nastavlja dvama pojedinačnim mečevima. Za Hrvatsku su prijavljeni Borna Gojo, Duje Ajduković, Marin Čilić, Ivan Dodig i Mate Pavić, a za Belgiju su nominirani David Goffin, Zizou Bergs, Joris de Loore, Sander Gille i Joran Vliegen.
U srijedu, 24. siječnja 2024. simbolično, na Međunarodni dan obrazovanja, preloška je knjižnica dobila službenu potvrdu vijesti da je jedna od 4 ovogodišnje dobitnice vrijedne međunarodne nagrade.
Nagradu i priznanje Knjižnica je dobila na natječaju međunarodne organizacije EIFL (EIFL = Electronic Information for Libraries) za svoj program GEL – Gureilla Education for Librarians.
Nagrade EIFL za inovacije u javnim knjižnicama prepoznaju inovativne knjižnične usluge i programe koji koriste IKT za poboljšanje života i sredstava za život u zemljama u razvoju i tranziciji. Nagrade se dodjeljuju javnim knjižnicama koje se bave jednim od tri važna globalna problema: sigurnost na internetu; akcije protiv klimatskih promjena i digitalno uključivanje prisilno raseljenih populacija. Objava organizatora o nagrađenom programu nalazi se na poveznici.
Uz jednu bugarsku, kazahstansku i kenijsku knjižnicu, preloška knjižnica je jedna od četiri narodne knjižnice u svijetu koje su u 2023. godini dobile ovu prestižnu nagradu za inovativnost. Nagrada je dodijeljena Knjižnici iz Preloga jer je potaknula obuku o sigurnosti na internetu u zajednicama diljem zemlje kroz svoj program pod nazivom „Gerilska edukacija za knjižničare“. GEL program obuke o sigurnosti na internetu za knjižničare temelji se na jakoj komponenti obuke predavača koja onda omogućava knjižničarima dalje prenošenje znanja zajednicama u kojima djeluju.
Koncept spomenutog programa razvila je ravnateljica Maja Lesinger koja ga ujedno i provodi uz pomoć knjižničarke Dominike Lukačić – Murković. Napominjemo da je preloška Knjižnica mala knjižnica, s tek dvije knjižničarke, koja pokriva područje Preloga i okolice, a već je jednom dobila nagradu organizacije EIFL i to u 2020. godini za svoj program financijske i informatičke pismenosti za djecu vrtićke dobi.
