FOOLING AROUND: Sparkling Edition adventski je festival koji na najljepšoj zagrebačkoj terasi, Oleander terasi hotela Esplanade, na jednom mjestu okuplja veliku sedmorku. Gastro kreacije ove sjajne adventske lokacije na kojoj se nazdravlja najboljim domaćim i stranim pjenušcima, potpisuje šest najpoznatijih domaćih chefova i jedna chefica. Da se u nizu u kojem su imena Ana Grgić Tomić, Deni Srdoč, Mario Mandarić, Vid Nikolić i Mate Janković, nalaze i Matija Bogdan i Marko Palfi posebno je drago vidjeti svima koji na zagrebački advent dolaze iz Međimurja. Njih su dvojica kućicu uzeli zajedno, a fuzija im je, kako kažu, utemeljena ne samo na ljubavi prema hrani, nego i na geografskoj pripadnosti kojom se ponose. Gostima Fooling Arounda nude beef tartar, juneću i janjeću koftu, gozleme i buncek burger. Jela su to s dvostrukim potpisom i jednim pečatom izvrsnosti.

Bogdan i Palfi su baš kao i njihovi kolege u svoj prepun prosinački kalendar upisali i vrijeme koje će izdvojiti kako bi, kuhajući uživo pred posjetiteljima, podržali rad udruge Mali zmaj.

Darovat će svoje vrijeme i ono najbolje od sebe, svoju kulinarsku vještinu, kako bi pripremili jela čijom će prodajom prikupiti sredstva za free store Udruge u koji svi korisnici imaju pravo doći i prema uvjetima udruge odabrati namirnice koje su im potrebne. Namirnice za svaki od termina održavanja humanitarnih kulinarskih performansa osigurat će METRO koji je u javnosti već prepoznat kao tvrtka koja podrškom humanitarnim aktivnostima želi ostaviti dobar trag u društvu. U pripremanju jela chefovima će pomoći po dvoje djece iz udruge “Mali zmaj”. Misija ove udruge jest pomoć i poboljšanje kvalitete života djece koja žive u obiteljima slabijeg imovinskog statusa, sigurnim kućama i institucijama.

FOOLING AROUND: Sparkling Edition otvoren je radnim danom od 12 do 23, a vikendom od 11 do 23 sata.
Svaki dan su za dobru vibru zaduženi DJ-i, a srijedom se održavaju koncerti. 15. prosinca na rasporedu je koncert Dino Dvornik Tribute banda, 20. prosinca nastupa Abba Real Tribute band, a 27. prosinca sviraju Robert Mareković i Swingers band.

Sve detalje o bogatom gastro i glazbenom sadržaju pratite na FOOLING AROUND društvenim mrežama: Instagram i Facebook.

Za početak su u pripremi kraći obrazovni programi hrvatskog jezika za strance u nekoliko ključnih sektora kao što su sektor turizma i ugostiteljstva, kažu za FORBES Hrvatska u Ministarstvu rada. Provedba će biti u nadležnosti HZZ-a, ali još se ne zna kada će to profunkcionirati i strani radnici moći aplicirati za vaučere za učenje hrvatskog.

Država će početi stranim radnicima financirati učenje hrvatskog jezika preko sustava vaučera, potvrdili su nam u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politke. No, kada će ti vaučeri stvarno biti dostupni i pod kojim uvjetima, još nije poznato. Trenutno, naime, traju pripreme za programe u što su uključeni stručnjaci i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

„Svjesni velikog broja stranih radnika zaposlenih u sektorima i zanimanjima gdje je poznavanje hrvatskog jezika ključno za kvalitetno obavljanje posla, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te stručnjacima za programe stranih jezika izrađuju se obrazovni programi hrvatskog jezika struke sukladno smjernicama Vijeća Europe navedenim u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike“, odgovorili su nam.  

HZZ će prilagoditi sustav vaučera

Prvi će na redu „ključni sektori“, a izvor financiranja bit će Nacionalni plan za oporavak i otpornost, odnosno europski proračun. Zanimalo nas je i koliko će vrijediti pojedinačni vaučeri, koliko dugo će trajati tečajevi, kao i gdje će sve strani radnici moći učiti, ali te odgovore nismo dobili.

„U pripremi su za početak kraći obrazovni programi hrvatskog jezika za strance u nekoliko ključnih sektora kao što su sektor turizma i ugostiteljstva. Provedba će ići u sklopu sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba razvijenog u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost“, stoji u odgovoru Ministarstva rada.

Sama provedba će pak biti u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – kao što su i vaučeri koje se već dijele, za digitalni, zeleni i opći program za tradicijska znanja. Prema službenoj najavi, HZZ će prilagoditi taj sustav vaučera „prema potrebama poslodavaca i samih stranih radnika zainteresiranih za duži boravak i rad u RH“.

Jasno je, naime, da je učenje hrvatskog jezika važno za kvalitetnije obavljanje poslova, ali je ujedno i važno za integraciju tih radnika u hrvatsko društvo, ukoliko ostaju dulje od sezonskog angažmana.

Na upit FORBES Hrvatska o detaljima sustava vaučera za učenje hrvatskog jezika i tome kada će biti funkcionalan, iz HZZ-a su odgovorili da su „trenutno u koordinaciji s nadležnim Ministarstvom u procesu definiranja samih uvjeta vaučera koji bi bili namijenjeni stranim radnicima za učenje hrvatskog jezika“ te stoga nisu u mogućnosti pružiti više konkretnih informacija.

Katalog sa 976 obrazovnih programa

Ove godine je do početka prosinca u Hrvatskoj bilo izdano 147 tisuća radnih dozvola, od čega malo više od polovice radnicima iz regije (BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija), a u idućoj se godini očekuje da će bit izdano oko 200 tisuća dozvola. Najviše ih se izdaje za graditeljstvo, a slijedi turizam i ugostiteljstvo te, na trećem mjestu, industriju. Uz radne dozvole za sezonske poslove, postoje i one na godinu dana (koje se pak mogu produljivati), a prema najnovijoj ideji za izmjene Zakona o strancima, ubuduće bi se mogle izdavati na tri godine.          

Zanimljivo je da za postojeće vaučere za obrazovanje strani radnici uopće sada ne mogu aplicirati. Izričito je, naime, na internetskim stranicama HZZ-a navedeno da „osoba strani radnik iz trećih zemalja koja radi na području Republike Hrvatske na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada“ ne može biti korisnik. U Katalogu vještina i programa trenutno je dostupno 135 pružatelja obrazovanja, 976 obrazovnih programa i 351 vještina. Među programima su, primjerice, „Administriranje operacijskog sustava Windows Servera“, „Dijagnostika i servisiranje električnih vozila“, „Ekološka proizvodnja ljekovitog bilaj“, ali i „Čišćenje radnog prostora“, „Pranje i održavanje odjeće, rublja i stolnog rublja u smještajnom objektu“, pa sve do programa “Klasične i korektivne tehnike šminkanja“ i „Posluživanje CNC glodalice“, primjerice.   

U međuvremenu, kako je već pisao FORBES Hrvatska, Zagreb će postati prvi grad u Hrvatskoj koji će kroz svoj proračun stranim radnicima organizirati i financirati učenje hrvatskog jezika, a iznos koji je za to predviđen u 2024. godini je 150 tisuća eura.

Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije Hrvatske, dovršio je projekte izgradnje optičke infrastrukture na području Krapine, Murskog Središća i Zaprešića te pripadajućih lokalnih općina. Realizacijom projekata koji se provode sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, na ovim će se područjima unaprijediti korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-škole, e-zdravlje. Istovremeno, velike brzine i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti.

„Prije gotovo četiri godine Hrvatski Telekom je potpisao sporazume o partnerstvu u provedbi 13 projekata izgradnje mreže širokopojasnog interneta s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave. Tijekom ovog perioda naišli smo na mnogo izazova u realizaciji od pandemije covida, rata u Ukrajini, poremećaju dobavnih lanaca i vremenskih nepogoda. Današnjim predstavljanjem prva tri realizirana projekta dokazujemo našu predanost povezivanju svih u Hrvatskoj s prilikama koje donosi digitalizacija. Ovim projektom ćemo značajno unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva te osigurati preduvjete za daljnji gospodarski rast“, izjavio je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma.

• Vrijednost projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Murskog Središća te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova je 7,91 milijuna eura, od čega je HT ulaže 4,71 milijuna eura, dok je ostatak od 3,2 milijuna eura sufinanciran od EU. Njegovom realizacijom omogućit će se ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu za 10.072 potencijalnih korisnika.

„U svakom zlu neko dobro, pa smo tako i za vrijeme pandemije covid-a dodatno shvatili važnost dostupnosti brzog interneta. Iako možemo reći da je grad Mursko Središće to prepoznao još 2015. godine kad smo počeli pripreme za prijavu projekta PRŠI – projekt razvoja širokopojasnog interneta koji obuhvaća područje od Grada Mursko Središće do općina: Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće, Strahoninec i Šenkovec. Obzirom na kompleksnost prijave i obzirom na to da su to zapravo bili prvi takvi projekti u Hrvatskoj dosta smo se namučili s time da prijava bude kvalitetna i uspješno evaluirana. U tome smo imali jako veliku pomoć od strane Hrvatskog Telekoma i HAKOM-a. Poteškoće smo zaboravili, a danas možemo biti sretni što su naši građani, odnosno stanovnici gornjeg Međimurja i to njih oko 12.000 dobili optičku mrežu i mogućnost priključenja na širokopojasni Internet. Svakako smo otvoreni za suradnju na nekim novim projektima“, rekao je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.

Next Generation Access – NGA mreža koju je Hrvatski Telekom izgradio u sklopu ovog projekta je otvorena, što znači da svi ostali operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacija imaju otvoren pristup mrežama te, isto kao i HT, mogu nuditi svoje maloprodajne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje projekt obuhvaća.

U četvrtak, 14. prosinca 2023. godine, bez struje će od 9:00 do 10:30 sati biti neke ulice u Donjem Koncovčaku i Selnici, a u nastavku donosimo i popis tih ulica.