Home Blog Page 1337

Hrvatske oranice su najjeftinije u EU. U Sloveniji skuplje čak 6 puta!

0

Hrvatska ima najjeftinije poljoprivredno zemljište u Europskoj uniji, otkrivaju novi podaci Eurostata u petak.

Godine 2022. prosječna cijena jednog hektra obradive zemlje u EU iznosila je oko 10.600 eura. Među državama za koje su dostupne cijene hektra obradivog zemljišta, Hrvatska je uvjerljivo najjeftinija s prosječnom cijenom od 3700 eura, piše Danica.

Malta je pak najskuplja: tamo je cijena oranice čak 233.230 eura, što je nevjerojatnih 63 puta više nego u našoj zemlji. U susjednoj Sloveniji pak cijena obradivog poljoprivrednog zemljišta po hektru iznosi 23.300 eura, što je šest puta skuplje nego u Hrvatskoj.

Oranice su osjetno skuplje od naših i u najsiromašnijim zemljama Europske unije. U Bugarskoj je cijena hektra predlani u prosjeku iznosila 7300 eura, a u Rumunjskoj 8000 eura. U oba slučaja dosta više nego u našoj zemlji.

Kad je riječ o hrvatskim regijama, na sjeveru zemlje hektar oranice stoji u prosjeku oko 3100 eura, a u jadranskoj Hrvatskoj oko 5200 eura.

FOTO Čakovečki ETŠ-ovci prisjetili su se žrtava holokausta

0

Na godišnjicu oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, svijet se prisjeća oko šest milijuna žrtava holokausta, pa tako i naši učenici.

Iako postoji mnogo filmova ove tematike, etičari Ekonomske i trgovačke škole Čakovec su odgledali hrvatski biografski film Lea i Darija koji ih je ostavio stisnuta srca zbog tužne sudbine najmlađe glumice zagrebačkog HNK-a koja je zbog svog izvanrednog talenta prozvana „čudom od djeteta“ i hrvatskom Shirley Temple.

Filozofi su doznali ponešto o uglednoj židovskoj filozofkinji Hannah Arend koja je uspjela pobjeći iz logora Gurs, preživjela holokaust te iz Izraela izvještavala o suđenju Adolfu Eichmannu, pukovniku koji je bio zadužen za logistiku masovne deportacije Židova. Njezin izvještaj te sintagmu o „banalnosti zla“ vjerno tumači i film Hannah Arendt snimljen prema istinitim događajima koji vam preporučujemo.

Učenička izlaganja na zadane teme samo su podsjetnik na zloglasni režim koji više nikada ne smije zaživjeti!

FOTO Ministar Habijan posjetio Prelog i tvrtku Šestan – Busch

0

U sklopu posjeta Međimurju, Grad Prelog posjetio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. U Prelogu ga je dočekao gradonačelnik Ljubomir Kolarek sa svojim suradnicima te mu ukratko predstavio gospodarstvo Grada Preloga.

„Ponosni smo na naše gospodarstvo i naše poduzetnike. Podatak da samo mjesto Prelog ima blizu 5000 stanovnika, a da je zaposleno u tvrtkama na području Preloga preko 4000 ljudi sve govori. Zaobilaznica čija je gradnja konačno krenula dati će novi zamah razvoju napeg gospodarstva“, istakao je gradonačelnik Kolarek. Ministar Habijan obišao je pogone tvrtke Šestan – Busch d.o.o., gdje ga je dočekao Alojzije Šestan, vlasnik ove obiteljske tvrtke posvećene proizvodnji proizvoda za osobnu zaštitu, a primarno zaštitnih kaciga. Proizvodi ove tvrtke gospodarski su brand Preloga, a nalaze se u gotovo svim dijelovima svijeta.

Tvrtka Šestan – Busch d.o.o. posebno je ponosna na suradnju i isporuku zaštitnih kaciga Hrvatskoj vojsci i policiji. Od samog početka stvaranja neovisne države Hrvatske i Domovinskog rata, tvrtka Šestan Busch stavila se na raspolaganje obrani Domovine kroz isporuku prvih kaciga koje su odmah korištene od strane naših oružanih snaga u najzahtjevnijim ratnim uvjetima. Nakon Preloga, ministar Habijan posjetio je i Mursko Središće, gdje je sudjelovao na tradicionalnom susretu gospodarstvenika.

FOTO Zbog radova, Dječji vrtić „Mura“ u Goričanu privremeno premješten u OŠ Goričan

0

Zbog skorašnjeg početka radova na rekonstrukciji Dječjeg vrtića „Mura“ u Goričanu, danas, 27. siječnja 2024. godine, napravljena je velika radna akcija preseljenja vrtića na privremeno mjesto za vrijeme radova – u Osnovnu školu Goričan.

– Vrtićanci će biti smješteni u tri učionice u prizemlju, imaju vlastite WC-e te se neće miješati s djecom iz škole. Napravili smo i poseban prilaz sa stražnje strane i popločili ga – rekao je načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, koji je i sam zasukao rukave u ovoj velikoj akciji koja je zahvaljujući angažiranosti svih obavljena u svega nekoliko sati.

– Puno su pomogli ta im zahvaljujem: članovi DVD-a Goričan, roditelji djece, tete iz vrtića, ravnateljica vrtića Karolina Jeđut Tilošanec, članovi općinskih udruga, djelatnici općine te djelatnici škole s ravnateljem Zlatkom Varošancem – naglasio je načelnik.

– Jako sam zadovoljna. Prostor je velik, s velikim sobama i s dovoljno svjetlosti. Velik je i hodnik/garderobe pa djeci neće biti tijesno ni kod preskidanja/preobuvanja što je čest problem u vrtićima. Ulaz u privremeni vrtić je poseban, odvojen od škole, s velikom terasom na ulazu i travnatim dvorištem koje će koristiti samo vrtićka djeca. Uz sve navedeno, sigurna sam da će svima biti ugodno boraviti u ovakvom prostoru – rekla je ravnateljica Dječjeg vrtića „Mura“ Karolina Jeđut Tilošanec.

Ravnateljica DV-a Mura Karolina Jeđut Tilošanec i načelnik Goričana Emanuel Sinković

– Ovu priliku bi iskoristila da svima zahvalim na pomoći kod današnje selidbe, od roditelja djece, DVD-a Goričan, djelatnika općine, ostalih udruga s područja Goričana, a naravno i djelatnicama DV-a “Mura” – rekla je Jeđut Tilošanec.

FOTO Dok Ribeš čisti čreva, Žika kobase nadeva

0

U NK Bratstvo iz Savske Vesi poznati su po promotivnim akcijama i aktivnostima kakvih se rijetko sjete u drugim nogometnim klubovima. Tako su i danas na svoj osebujan način, uoči početka priprema za nastavak sezone u Međimurskoj Premier ligi, organizirali 2.Safčarsku kobasijadu.

Članovi i prijatelji kluba za ovu su prigodu osigurali sve što je potrebno, a potom se i sami uključili u pripremu raznih mesnih specijaliteta. Uz poruku “Dok Ribeš čisti čreva Žika kobase nadeva” nadjenuli su 200 kilograma domaćih kobasica koje su bile rasprodane i prije nego što je današnja akcija započela. U istoj su mjeri bili traženi čvarci i svinjska mast, također njihovih ruku djelo, a cijeloga dana mogli su se kušati različite mesne finote. Za dobar štimung pobrinuli su članovi Tamburaškog sastava Doremu. Među brojnim gostima susreli smo i načelnika Općine Strahoninec Franju Lehkeca, kao i predsjednika MO Savska Ves Srećka Vranovića. 

Cjelokupni prihod ove akcije namijenjen je daljnjem djelovanju kluba čiji su članovi i simpatizeri proteklih dana obnovili prostore kafića u kojem se druže i okupljaju. Svim ovim aktivnostima popratili su današnji početak priprema nakon kojih NK Bratstvo želi pomak s trenutnog 12.mjesta na pozicije koje su ih u protekloj sezoni učinile jednim od najugodnijih iznenađenja lige.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen i u Međimurju

0

Danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, predsjednik Židovske općine Čakovec Andrej Pal, dr. med., župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini te izaslanstvo Židovske općine u Čakovcu i Marijan Ramušćak odali su počast žrtvama, položili su bijele ruže kod spomen-obilježja na mjestu srušene sinagoge u centru Čakovca, odavši počast i Židovima iz Međimurja, ubijenima u nacističkim koncentracijskim logorima u Drugom svjetskom ratu.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2005. godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, odabravši 27. siječnja zato što je na taj datum, 1945. godine, strašna istina o koncentracijskim logorima izašla na vidjelo. Tog su datuma saveznički vojnici ušli u Auschwitz i svjedočanstva o jezivom, nepojmljivom zlu i milijunima ubijenih preplavila su svijet.

Skupu se obratio predsjednik Židovske općine Čakovec, Andrej Pal,dr. med., istaknuvši da čuvanjem sjećanja na žrtve, razumijevanjem važnosti nenasilja i uvažavanja, čuvamo i zajednicu u kojoj živimo.

Auschwitz je opomena svima nama da jačamo društvo koje će se suprotstaviti svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije“, rekao je doktor Pal.

Gradonačelnica Čakovca je naglasila da ne smijemo zdravo za gotovo uzeti činjenicu da živimo u slobodnoj zemlji, već njegovati i bezuvjetno zagovarati sve one vrijednosti koje nas dijele od isključivih i nasilnih sredina.

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je važnost traga i temelja koje su međimurski Židovi ostavili u gospodarstvu i kulturi naše sredine.  Svijet je u 20. stoljeću ostao nijem nakon spoznaje o holokaustu jer je dimenzija počinjenog zla bila neusporediva s bilo čime i nemjerljiva.  No, mi danas moramo glasno i nedvosmisleno zastupati vrijednosti  koje našu zajednicu čine humanom i sigurnom. Prema žrtvi i patnji židovskog naroda odnosimo se s dubokim poštovanjem. Milijuni nedužnih ljudi nestalih u holokaustu cijelom ljudskom rodu ostavili su obvezu prenošenja poruka mira, tolerancije i suživota“, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec.

FOTO ‘Noć muzeja’ u Goričanu: Josip Horvat Majzek predstavio dabrove – slatke i, da, vrlo korisne!

0

U sklopu nacionalne manifestacije „Noć muzeja“, u Etno kući u Goričanu je jučer, 26. siječnja 2024. godine, održana konceptualno-edukativna izložba fotografija i predavanje pod nazivom “Dabar uz Muru” biologa i istraživača iz Čakovca Josipa Horvata Majzeka.

Kako većina posjetitelja nikad nije vidjela dabra uživo, ova „Noć muzeja“ bila im je prilika da pobliže vide te slatke njuškice i saznaju više o tome zašto su vrlo korisni za okoliš i zašto ih se nikako ne treba doživljavati kao prijetnju prirodi.

– Dapače, bez njih priroda ne može! Nažalost, ljudi su ih u 18. i 19. stoljeću istrijebili, no čovjek ih je ponovno vratio na ovo područje 1997. godine, kad ih je 29 jedinki pušteno na rijeci Dravi na Orešecu kod Legrada, dopremljenih iz Njemačke, te su se proširili na razne krajeve.

Josip Horvat Majzek dabrove proučava od 2005. godine, fotografirao ih je godinama te je sakupljao materijal za izložbu. O dabrovima je 2014. godine napisao i knjigu, a na ovoj izložbi u Goričanu predstavio je, kroz 35 fotografija velikog formata u boji, njihov zagonetni životni ciklus.

Dabrovi su, naglasio je Majzek, jedni od najinteligentnijih ako ne i najintligentije životinje nakon čovjeka. Oni su vrhunski inženjeri koji kroz jednu noć mogu izgraditi branu na nekom potoku, usmjere vodotok i naprave baru i cijeli jedan novi ekosustav od kojeg profitiraju svi stanovnici, i biljne i životinjske vrste, a da čovjek u to nije uložio ni cent.

Josip Horvat Majzek

Ono što zbunjuje ljude je zapravo činjenica da dabrovi ne spavaju zimski san, a kako su isključivo biljojedi i hrane se zeljastim biljem, zimi ruše drveća, primarno poradi trošenja zubi glodnjka, a ujedno jedu koru (kambij) i vrhove grančica drveća kako bi primili potrebne hranjive minerale i vitamine za preživljavanje. No, sav ostatak od drveta koriste kao građevinski materijal (brane, nastambe). Na mjestu gdje dabrovi poruše drva, jednog će dana izrasti nova drveća.

Njihovi prirodni neprijatelji u ovim krajevima, tj. njihovim mladuncima, su ogromni som ili štuka te orao štekavac koji polako nastanjuje naša područja i, nažalost, čovjek. Zanimljivo je da su i veliki “spavalice“ – u svojim nastambama borave i više od 12 sati dnevno. Također su i jedine životinje na četiri noge koje mogu hodati na dvije noge. Mužjak i ženka su doživotni partneri, nema rastave braka. Posjetitelji su na kraju izlaganja zaključili da su dabrovi vrlo korisni za naš ekosustav te će sad srušena drva zimi gledati drukčijim očima.

Emanuel Sinković i Josip Horvat Majzek

Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković u 18 sati, no ova „Noć muzeja“ bila je otvorena i preko dana za djecu, koja su, kao i mnogi odrasli, saznala zanimljive detalje o životu tih fascinantnih životinja.

– U skladu s ovogodišnjom temom „Noći muzeja“, „Muzeji i nova publika“, nastojali smo privući novu publiku kroz ponudu edukativnog sadržaja za sve uzraste – rekao je načelnik Emanuel Sinković.

Mještani Općine Goričan još jednom su pokazali veliko zajedništvo te zadovoljstvo ovom odlično organiziranom „Noći muzeja“.

FOTO/VIDEO Impresivna zbirka automobila nikoga nije ostavila ravnodušnim

0

Povodom Noći muzeja svoja vrata otvorio je i Oldtimer muzej Šardi u Selnici. Brojni posjetitelji mogli su razgledati jedinstvenu zbirku automobila, kakvom se malo tko u Europi može pohvaliti.

Kako je to izgledalo na licu mjesta, provjerite u nastavku.

Kćeri je dobilo 7 obitelji: Kučić, Primorac, Balog, Posavec, Šebalj, Balent i Slivar, a sinove 8? Koje?

0

Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je 15 beba beba: 7 djevojčice i 8 dječaka. Vjenčan je jedan par. Preminule su 24 osobe.

Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.

MATIČNI URED ČAKOVEC

ROĐENI

Blanka Kučić, kći Petre i Aleksandra

Tino Mezga, sin Anamarie i Antonia

Luka Sušec, sin Petre i Josipa

Tesa Primorac, kći Ive i Marka

Alina Balog, kći Irme i Alena

Lara Posavec, kći Ane i Hrvoja

Toma Beliga, sin Lucije i Borka

Leticia Šebalj, kći Jelene i Marka

Melani Balent, kći Martine i Božidara

Nesa Slivar, kći Laure i Igora

Jona Novak, sin Nikoline i Vanje

Patricio Oršuš, sin Zvjezdane i Srećka

Nenad Oršoš, sin Biserke

Samuel Frančić, sin Viktorije i Antonia

Fabijan Hum, sin Valentine i Antonia

VJENČANI:

Sonja Kolarić i Luka Juričan

UMRLI:

Bruno Batinčić r. 1959.

Stanislav Sitar r. 1941. 

Tomislav Katalinić r. 1953. 

Ignac Lepen r. 1945. 

Josip Špoljar r. 1942.

Antun Kerovec r. 1951.

Nada Lovrenčić r. Čolja r. 1938.

Stjepan Kvakan r. 1950. 

Nevenka Šopar r. Sušec r. 1952.

Franjo Lončarić  r. 1931.

Martin Cirkvenčić r. 1947.

Karolina Horvat r. Haček r. 1944.

Elizabeta Kneklin r. Kolac r. 1930.

Marija Hajdarović r. Novak r. 1931.

MATIČNI URED KOTORIBA

UMRLI:

Zlatko Kanižaj r. 1957.

MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE

UMRLI:

Anđela Novak r. Doničar r. 1941.

Vladimir Cepanec r. 1944.

Branko Srpak r. 1955.

Vladimir Žalar r. 1945.

Marija Hrženjak r. Kočila r. 1936.

Franciska Kontrec r. 1947.

MATIČNI URED PRELOG:

UMRLI:

Ivan Benko r. 1960.

MATIČNI URED ŠTRIGOVA

UMRLI:

Jelena Terek r. Kovačić r. 1941.

Vida Stražišar r. Turšič r. 1936.

FOTO/VIDEO 1. ‘Noć muzeja’ u Podturnu: Dom kulture postao je raskošni muzej!

0

Zahvaljujući naporima udruga Općine Podturen, jučer, 26. siječnja 2024. godine, navečer Društveni dom Podturen pretvorio se u muzej s više od 1000 eksponata. Općina Podturen sinoć se naime 1. put službeno pridružila manifestaciji „Noć muzeja 2024“ kroz izložbu „Stari zanati – stari alati“.

Osim raznih zanimljivih alata i predmeta iz prošlosti, posjetitelji su mogli iz prve ruke vidjeti i starinske običaje poput prerade lana ili ručnog ljuštenja kukuruza.

– Posebno zahvaljujem Udruzi slobodnih umjetnika Mura Podturen i predsjednici Nevenki Zrna, koja je bila nositelj manifestacije za Općinu Podturen, a u tome su im pomogli KUD Podturen, Udruga Turen i DVD Podturen. S nama je bio i posljednji notar u Međimurskoj županiji Svjetlana Gombar koja je ručno ispisala sve zahvalnice, a bila je obučena u posebnu kreaciju haljine izrađene od strane gospođe Pintarić Sanje – istaknuo je načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović.

Sama manifestacija pobudila je veliki interes mještana općine, ali i šire, te je bila izuzetno dobro posjećena, a raspjevani KUD Podturen je pjesmom dodatno uveličao cijeli događaj.

– Hvala Turističkoj zajednici Mura i gorice koja je pomogla u organizaciji te prijevozu žena za razgled ostalih muzeja na našem području – dodao je načelnik Hajdarović.