Iz HEP-a javljaju kako će u utorak, 12. ožujka od 8.30 do 11.30 bez struje biti LESKOVEC i ŠTRIGOVA.

Ulica: LESKOVEC: LESKOVEC 2, 3, ŠTRIGOVA: ŠTRIGOVA 24/A, 24/B, 26-32 par, 36-40 par, 44-46 par, 25-29 nep, 33-35 nep, 35/A, 37-41 nep, 41/A, 43-45 nep.

Napomena: Radovi na NN mreži.

U četvrtak, 7. ožujka, u sklopu ovogodišnjih Dana Matice hrvatske u Čakovcu, u dvorani uz prostorije čakovečkog Ogranka održano je predavanje magistre etnologije i kulturne antropologije i sociologije Leone Ivković naslovljeno „Motivi iseljavanja i integracija visokoobrazovanih Međimuraca u Republici Austriji“.

Na početku večeri predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk pozdravio je sve okupljene, izrazivši zadovoljstvo započinjanjem bavljenja ovom temom od iznimne važnosti za hrvatsku sadašnjost i budućnost. Naglasio je kako se kroz svoju prošlost Matica hrvatska uvijek nastojala baviti temama od iznimnog značaja za hrvatski narod, njegov identitet i dobrobit, što nastavlja činiti i okretanjem ovim danas iznimno aktualnim društvenim pitanjima.

Kroz četrdesetak minuta izlaganja predavačica je okupljene upoznala s demografskom situacijom u Republici Hrvatskoj od 2013. godine nadalje, istaknuvši kako je – kada se broj iseljenika i useljenika zbroje – Hrvatska dosad brojčano izgubila više od 100 000 ljudi Kao razlozi takvog po Hrvatsku nepovoljnog trenda, odnosno motivi iseljavanja posebice visokoobrazovanih Međimuraca istaknuti su ekonomska situacija, ali i nepovoljna društvena klima, odnosno percepcija sloma moralnih i društvenih vrijednosti, prevlasti negativnog svjetonazora, što često proizlazi iz tema koje potenciraju mediji, kao i poremećaji u odnosima poslodavaca i zaposlenika.

Tijekom predavanja istaknuto je nekoliko kuriozuma, među kojima su najzanimljiviji činjenica da su visokoobrazovani Međimurci u Austriji spremni – barem na početku svog boravka tamo – prihvatiti i poslove znatno van područja svoje struke, odnosno da političku situaciju i općenito vijesti u zemlji u koju su doselili gotovo uopće ne prate.

Predavanje Leone Ivković temeljeno je na diplomskom ratu nastalom provođenjem istraživanja nad 11 ispitanika koji su kroz proteklih nekoliko godina odselili u Austriju. Nakon predavanja razvila se živa diskusija o pojedinim dotaknutim pitanjima.

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu u nadolazećim će mjesecima organizirati još niz sadržaja posvećenih migracijama u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Kako piše tportal, ispred prostrane ciklone zapuhalo je jako i olujno jugo. Po visini pristiže vlažan i topao zrak, pa će usprkos oblacima, ponegdje i kiši temperatura zraka porasti iznad prosjeka. Krajem dana dolazi fronta, pljuskovi i grmljvina, objavio je DHMZ.

Glavnina kiše bit će navečer u nedjelju i u noći, a osobito na Jadranu i u predjelima uz njega očekuju se pljuskovi s grmljavinom, ponegdje obilni. Promjenjivo, u središnjim i istočnim krajevima i pretežno oblačno, povremeno s kišom. U prvom dijelu dana u ponedjeljak u Dalmaciji mjestimice obilni pljuskovi praćeni grmljavinom, a u najvišem gorju moguća je susnježica i snijeg.

Najmanje kiše na sjevernom Jadranu. Vjetar većinom slab, na krajnjem istoku umjeren jugoistočni u okretanju na jugozapadni, u Dalmaciji jako i olujno jugo u slabljenju i okretanju na jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 5 do 10, na Jadranu između 8 i 14 °C. Najviša dnevna temperatura većinom od 11 do 16 °C.

Podsjetimo, danas je na snazi upozorenje Državnog hidrometeorološkog zavoda na vjetar i grmljavinsko nevrijeme, za sutra, uz vjetar i grmljavinsko nevrijeme, izdano je upozorenje i na kišu.

Proljeće je klimatološki počelo 1. ožujka, ali zbog blage zime i poremećene klime na livadama su već odavno iznikle visibabe, jaglaci, šafrani, ljubice i druge proljetnice.

Mnogi s radošću čekaju pojavu tih krhkih i nježnih cvijetaka koji naviješćuju proljeće pa ih s još većom radošću beru zaboravljajući ili ne znajući da moraju imati službeno dopuštenje ako to čine prekomjerno. Visibabe, jaglaci, šafrani, ljubice, kukurijeci… ali i gljive ili razno ljekovito bilje na podužem su popisu zavičajnih divljih vrsta za koje je, ako ih se želi brati ili sakupljati za preradu ili prodaju, potrebno ishoditi dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U suprotnom, takvo branje je zabranjeno i kažnjivo.

Neke biljke smijete brati samo s dozvolom

Prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, branje biljki poput visibaba i drugih proljetnica dozvoljeno je bez dopuštenja Ministarstva, ali u ograničenim količinama. Opstanak nekih proljetnica poput velecvjetnog kukurijeka i kockavice je ugrožen pa je njih zabranjeno brati i prodavati. One strogo zaštićene zavičajne divlje vrste mogu se brati samo za osobne svrhe, a za što je potrebno imati dopuštenje Ministarstva gospodarstva.

Lani pokrenuto osam prekršajnih postupaka

Ministarstvo izdaje dopuštenje u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode ako utvrdi da korištenje divlje vrste neće ugroziti njen opstanak do te mjere da bi mogla postati ugrožena ili ako neće ugroziti ukupnu bioraznolikost. U Inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata rekli su nam da su u 2022. godini proveli 120 nadzora, a lani 136 nadzora uzimanja (sakupljanja) iz prirode i održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta te strogo zaštićenih i stranih divljih vrsta koji uključuju i proljetnice.

“Zbog prodaje strogo zaštićenih vrsta i prodaje zavičajnih vrsta bez dopuštenja nadležnog tijela u 2022. godini su pokrenuta četiri, a u 2023. godini je pokrenuto osam prekršajnih postupka. Najčešće utvrđeni prekršaji odnosili su se na prodaju visibaba bez dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te u manjoj mjeri na prodaju strogo zaštićene vrste kukurijeka”, kažu u Državnom inspektratu.

Kazne za fizičke osobe do 3.982 eura

Dodaju kako je Zakonom o zaštiti prirode propisana novčana kazna za nezakonito branje, iskopavanje i prodaju strogo zaštićenih biljaka u iznosu od 929 do 3.982 eura za fizičku osobu. Novčane kazne za pravne osobe u rasponu dosežu i do 26.544,56 eura.

“Budući da su prekršajni postupci u tijeku na nadležnim sudovima, nemamo informaciju o iznosima izrečenih kazni”, kažu u Državnom inspektoratu.

Saznanja o nelegalnom branju i prodaji zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava”, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonskim pozivom na broj 01 2375 100. – piše N1.