Od 1991. naovamo na svakom popisu stanovništva Hrvatska je brojala sve manje stanovnika. Demografski pad, starenje stanovništva i iseljavanje postali su ključni problemi koji opterećuju budućnost zemlje, piše N1.
Godine 1991. u Hrvatskoj je živjelo 4,7 milijuna stanovnika. U međuvremenu se dogodio rat, s njim i novi val iseljavanja pa je na popisu iz 2001. brojka pala na 4,4 milijuna stanovnika. Deset godina kasnije, prema tadašnjem popisu, ovdje je živjelo 4,2 milijuna stanovnika.
U međuvremenu, Hrvatska je 2013. postala članicom Europske unije, a njenim građanima otvorena su tržišta rada većine bogatih i razvijenih europskih zemalja. Time je iseljavanje ponovno uzelo maha pa je na popisu stanovništva 2021. godine broj stanovnika prvi puta nakon 1953. godine bio ispod četiri milijuna. Posve točno – 3.871.833. Tako je u trideset godina broj stanovnika pao za skoro 900 tisuća.
Usporede li se ovdašnje službene statističke brojke s procijenjenim brojem iseljenih Hrvata diljem svijeta i njihovih potomaka (tzv. dijaspore) vidimo da se one približavaju jedna drugoj.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je lani u rujnu procjenu stanovništva prema kojoj je sredinom 2022. (otprilike godinu dana nakon službenog popisa) Hrvatska imala još manje stanovnika nego godinu dan ranije na službenom popisu stanovništva – 3.855.641 stanovnika.
S druge strane, procjenjuje se da izvan Hrvatske, širom svijeta živi oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, piše na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Cijeli članak pročitajte ovdje.