Home Blog Page 1317

Izlijetanje automobila između Palovca i Donjeg Pustakovca

0

Kako neslužbeno doznajemo, danas je između Donjeg Pustakovca i Palovca došlo do izlijetanja osobnog vozila van prometnice.

Više informacija donosimo kasnije u suradnji s PU međimurskom.

U Kotoribi uskoro punionica za električne automobile!

0

Kako je izvijestio načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić na posljednjoj sjednici vijeća Općine Kotoriba, održanoj 12. ožujka 2024. godine, u tijeku je postupak javne nabave za punionicu za električne automobile u centru Kotoribe! 

Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 15.000 eura, od čega je općina dobila sredstva od 5.838,72 eura od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Predvidjeli smo potrebu za time još prije dvije godine i prilikom izgradnje nove upravno-poslovne zgrade u centru Kotoribe na parkiralištu ispred tržnice već je napravljen jedan dio građevinskih radova za punionicu, koja će biti u vlasništvu općine Kotoriba. Nadamo se da će se koristiti – rekao je načelnik Friščić.

Punionice električnih automobila u Donjem Međimurju trenutačno postoje u Prelogu, Goričanu, Svetom Križu i Dekanovcu, a napravljene su u posljednjih nekoliko godina, kao i one u Čakovcu i Murskom Središću. 

Načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić

FOTO Što prije posjetite vinariju St.Jerome u Štrigovi, kušajte njihova vina i uživajte u bogatstvu okusa i mirisa!

0

Svečano je bilo danas, u petak, na predstavljanju novog međimurskog vinskog brenda, odnosno nove vinarije St.Jerome, stvorene na temeljima Podruma Štrigova.

-Još prije 5 godina krenuli smo u taj posao kada je obitelj Kišiček iz Varaždina preuzela posrnuli Podrum Štrigova. Okupili smo mladu ekipu stručnjaka na čelu s poznatim slovenskim enologom Klementom Jungerom i, evo, pred vama je lepeza naših novih vrhunskih vina, s novim dizajnom i novim imenom St. Jerome – rekao je na početku predstavljanja direktor Karlo Kramar, inače unuk vlasnika Rudolfa Kišičeka.

Enolog Klement Junger
Direktor Karlo Kramar

Posebno zadovoljstvo novim razvojnim iskorakom i visokom kvalitetom novih vina izrazio je upravo Rudi Kišiček. Veseli ga što se kupci ponovo vraćaju u najveći podrum u Međimurju koji sada nosi imen St.Jerome po svetom Jeronimu rođenom upravo u Štrigovi.

Vlasnik Rudi Kišiček i načelnik Štrigove Stanislav Rebernik

-Kada se obitelj Kišiček pojavila kao kupac Podrum Štrigova prvo što sam ih upitao čime će se tu baviti. Mislio sam da će useliti neku novu djelatnost. No, kad sam čuo da nastavljaju s proizvodnjom vina i turističkom djelatnošću jako sam se razveselio, ali sam bio pomalo skeptičan. Sada su me razuvjerili i čestitam im što štrigovski podrum vode novim stazama vinske slave – kazao je načelnik Štrigove Stanislav Rebernik.

-Prekratno živimo da bi pili loša vina, upravo zato preporučam: pijte vina iz podruma St.Jerome – kazao je nadahnuto na kraju svog govora župan Matija Posavec i, uz čestitku domaćinima, izrazio zadovoljstvo novim vinskim brendom u Međimurju.

Čestitke župana Matije Posavca

Okupljenim uzvanicima, novinarima i turističkim djelatnicima potom je enolog Klement Junger predstavio nova vina, koja su oduševila sve nazočne, posebno sauvignnon, muškat žuti, traminac…te vrhunski suhi pjenušac od chardonnaya.

Preporuka: što prije obiđite St.Jerome u Štrigove, kušajte njihova vina i uživajte u bogatstvu okusa i mirisa.

Odgođena akcija “Za čisti Goričan”

0

Obavještavamo Vas da je akcija Za čisti Goričan koja se trebala održati sutra, 16. ožujka 2024. godine s početkom u 08:00 sati, odgođena zbog najave loših vremenskih uvjeta.

Akcija čišćenja Goričana se odgađa za slijedeću subotu, 23. ožujka 2024. godine, prema istom rasporedu mjesta okupljanja.

Knjiga Blanke Lozić iz Brezja ‘Kaj si betežen?’ razotkriva svu istinu o alkoholizmu u Međimurju!

0

U posljednjem kolu Biblioteke „Insula“ pod pokroviteljstvom Grada Čakovca objavljena je knjiga „Kaj si betežen?“, regionalna kulturno-antropološka studija o kulturi pijenja i alkoholizmu u Međimurju, mlade autorice Blanke Lozić iz Brezja.

 Blanka Lozić

Blanka je nedugo završila studij povijesti, a potom i etnologije i kulturne antropologije te biološke antropologije, a ova studija utemeljena na njenom diplomskom radu sada je dobila tvrdo izdanje. U njoj autorica obrađuje pitanje kulture pijenja u svom kraju, kraju iz kojeg potječe i kojeg duboko poznaje, ali s jednakom ozbiljnošću pristupa fenomenu alkoholizma i posljedicama ovisnosti na osobni, profesionalni i društveni život onih koji su kročili put ovisnosti. 

Blanka Lozić nedavno je završila čak tri studija

Svojoj knjigom ujedno i upozorava kako pijenje kao poželjna društvena praksa u Međimurju neke članove zajednice sa svojevrsnim ranjivostima gura put razvoja ovisnosti koje društvo ne prepoznaje do trenutka kad je već prekasno. 

SVI SU IZLOŽENI PRITISKU DA PIJU

Naslov knjige „Kaj si betežen?“ fraza je poznata svim stanovnicima Međimurja, a upućuje na problematiku odbijanja pića za koje je svakom pojedincu potrebno objašnjenje. 

– Naslov knjige prijedlog je moje mentorice te ujedno i prve urednice knjige, dr. sc. Tihane Rubić. U njoj je pak sadržana sva problematika odbijanja pića u Međimurju. U ovom kraju popiti piće u društvenom kontekstu ima pozitivan predznak i često je znak društvenosti i dobrog raspoloženja koje jača tkivo zajednice. To ćete često vidjeti u seoskim ugostiteljskim objektima, krčmama, u kojima se naručivanjem pića za novopridošle posjetitelje pokazuje dobrodošlica i započinju spontani razgovori posjetitelja. Odbiti piće bez opravdanog razloga izaziva čuđenje, promatra kao nepristojnost i nerijetko dovodi do toga da taj pojedinac bude etiketiran kao nedruštven i odbačen – upozorila je Blanka Lozić i naglasila:

– Slijedom toga, postavlja se pitanje što je s onim pojedincima koji imaju ranjivosti na razvoj ovisnosti, a koji su jednako tako izloženi pritisku da piju? Gotovo ni jedan sugovornik mog istraživanja nije odbio poziv na barem jedno piće, a sve kako bi zadovoljio normu pristojnosti!

 Kaj si betežen

KAKO SE ODLUČILA NA OVO ISTRAŽIVANJE?

Blanka se odlučila baviti ovom temom čistom slučajnošću. 

– Kada sam se za vrijeme pandemije vratila u Međimurje, započela sam raditi kao novinarka i krećući se među ljudima sve sam češće imala prilike u nešto osobnijim razgovorima s ljudima čuti za obiteljske i društvene probleme o kojima se još uvijek rijetko priča i koja su obavijena šutnjom kao neprikladni i sramotni za selo, odnosno zajednicu – pojašnjava Blanka, koja je kao studentica imala prilike vidjeti i ovisnike o alkoholu „iz prve ruke“.

– Također, veliko razdoblje studentskog života radila sam kao ugostiteljica u jednom takvom objektu. Ponekad gledate kako druženje uz ispijanje pića spaja ljude i jača veze među članovima zajednice, a u drugom trenutku majke i supruge kako dolaze po svoje sinove i partnere. U tim sam trenucima bila netko tko je iz prve ruke čuo priču „iznutra“, a koja je često manje lijepa od slikovitih prizora dobro raspoloženog društva. Odlučila sam se potom otići u Klub liječenih alkoholičara dr. Mato Golubić u Čakovcu i tu se rodila želja da se posvetim ovoj temi – pojasnila je Blanka.

ISTRAŽIVANJE KROZ RAZGOVOR S BIVŠIM OVISNICIMA I OBITELJIMA SADAŠNJIH

U sklopu istraživanja, razgovarala je s ljudima koji nemaju problem alkoholizma već su samo društveni konzumenti, kao i s onima koji apstiniraju i koji su članovi kluba te njihovim suprugama i djecom. Ali i, najteži dio, obiteljima alkoholičara.

– Pričala sam i suprugama i partnericama alkoholičara koji se nisu liječili, a sve kako bih dobila ukupnu sliku kulture pijenja i razaznala koje sitnice neke gurnu u razvoj ovisnosti, a zašto drugi istu nikada ne razviju. S jedne strane imate pozitivne aspekte pijenja za one koji piju isključivo u grupi, a koji nemaju predispozicije za razvoj ovisnosti, a s druge slušate priče o nasilnim očevima, uništenim djetinjstvima i roditeljima koji se bore sa svojom ovisnom djecom – otkrila je Blanka, dodajući da to sve nije bilo nimalo lako:

– Bili su potrebni mjeseci da sve što čujem izbacim iz glave jer teško je ne razviti empatiju za sve te ljude i zadržati se na profesionalnom odnosu kad slušate intime ispovijesti od kojih neke dosad nisu ispričane. Zato su svi sudionici istraživanja anonimizirani, a njihovi identiteti u potpunosti skriveni. 

Knjiga je nastala nakon detaljnih istraživanja

SVE POČNE S JEDNOM ‘PIJAČOM’ TU I TAMO…

Pojasnila je i po čemu je Međimurje posebno kad je u pitanju „pijača“. A život koji se na kraju pretvori u pakao za ovisnike i njihove obitelji počne s jednom „pijačom“ tu i tamo.

– U Međimurju se ohrabruje pijenje velikih količina alkohola jer se od rane dobi gradi pozitivan odnos prema alkoholu. Tako se, primjerice, u fazi tinejdžerstva mlade igrače u nogometnim klubovima ohrabruje na pijenje nakon sportske aktivnosti, a uvriježeno je i mišljenje da fizički radnici trebaju piti „za snagu“ te da im alkohol manje „škodi.“ To je mit, dokazan – priča Blanka i dodaje:

– Problem nastaje u tome što se potiče visoka potrošnja alkohola za vrijeme okupljanja i društvenih aktivnosti, a gotov ni jedan moj sugovornik nije ispravno mogao procijeniti početne faze alkoholizma. U Međimurju postajete etiketirani kao „alkoholičar“ tek kada prestanete funkcionirati na svim životnim poljimaa dotad neopaženo prolazite ispod društvenog radara. Nažalost, za brojne je tada već prekasno. Moja knjiga dokazuje kako su funkcionalni alkoholičari u Međimurju neprepoznati i tako nastavljaju piti bez društvenih sankcija. Njihovo je pijenje normalizirano i to tako dugo dok se ne pojave ozbiljne posljedice dugogodišnjeg pijenja.

‘MORAMO PAZITI I NA ONE NAJRANJIVIJE MEĐU NAMA!’

Također je istaknula što ju je motiviralo na ovako veliko istraživanje i otkrivanje onoga što se u Međimurju nažalost „stavlja pod tepih“.


– Ovim sam radom željela nešto dati svojim ljudima, Međimurcima. Odlučila sam pisati o ovome ne kako bi ih „špotala“, već im pokazala gdje mogu biti još bolji za dobrobit svih. Samo za vrijeme pisanja ovog mog rada na međimurskim je cestama u prometnim nesrećama poginulo više od desetak ljudi. To je i više nego indikativno – konstatirala je Blanka i dodala:

– Osviješteno društvo je ono koje brine o svim svojim članovima, pa tako moramo paziti i na one najranjivije među nama. Također, kada sam pisala rukopis, odlučila sam da sve izjave sugovornika budu izvorne, na međimurskom dijalektu. Namjera mi je bila pokazati i tu našu regionalnu posebnost koja je ponajprije izražena u našem dijalektu koji je bogat, a kojeg je potrebno štiti. 

Nakon promocije knjige „Kaj si betežen?“ u zgradi Scheier u Čakovcu, slijedi ona u Zagrebu, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića 3. travnja 2024. godine u 18.30 sati, a na kojoj će gostovati dr.sc. Zoran Zoričić, dr.sc. Tihana Rubić i prof. Ivan Pranjić.

Čestitke Blanki Lozić na ovoj odličnoj studiji koja bi nas trebala potaknuti da se zapitamo, zatvaramo li svi oči pred ovim velikim problemom u Međimurju!

Slavimo Dan očeva na Bazenima Cerine!

0

Međunarodni dan očeva i Bazeni Cerine obilježit će ove godine 19. ožujka!

Tom prigodom pozivamo sve očeve da izvedu svoje klince i klinceze na kupanac, a mi ćemo ih sve zajedno počastiti besplatnom ulaznicom za dva sata kupanja.

Stvorite nezaboravne doživljaje i zabavite se sa svojim najmilijima na Bazenima Cerine!

Milanović ide na izbore sa SDP-om, bit će kandidat za premijera! Mora li dati ostavku?

0

Predsjednik RH se iznenada pojavio na presici SDP-a

Predsjednik RH Zoran Milanović se, par sati nakon što je objavio iznenađujući datum izbora, a onda se neočekivano pojavio u centru Zagreba na presici SDP-a zajedno sa Peđom Grbinom. Neslužbeno doznajemo kako će Milanović biti SDP-ov kandidat za premijersku poziciju, a ustavni stručnjaci koje smo kontaktirali nisu sigurni bi li prije toga trebao dati ostavku.

– Ja na ovim izborima neću biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, dopustite da pozdravim Zorana Milanovića, nositelja SDP-ove liste u 1. izbornoj jedinici i uskoro predsjednika Vlade – izjavio je Peđa Grbin na konferenciji za novinare na kojoj se nenajavljen pojavio i Milanović.

– U životima svakoga od nas postoji trenuci u kojima treba izaći iz zone komfora, treba prestati biti normalo i uobičajeno i taj je čas kucnuo na moja vrata nametom stanovitog Turudića, pojasnio je Milanović razloge svoje kandidature i dodao: – Došlo vrijeme da se konji sedlaju. Okupit ćemo saborsku većinu za vladu nacionalnog spasa i punog gasa krenuti u čišćenje staja koje je AP ostavio iza sebe. Rijeke pravde dolaze. Obećajem odlučnu i čistu vlast. Zapriječit ćemo im povratak na dugo. Pozivam sve stranke na okupljanje – rekao je, između ostalog, na presici Milanović. – prenosi Jutarnji list

Zadravčevoj  medovači Velika zlatna diploma 

0

Proteklih dana u susjedni nam državama Bosni i Hecegovini i Srbiji, te u Češkoj, održano je nekoliko ocjenjivanja uzoraka žganica (rakija), likera, medovača i medica na kojima su sudjelovali sa svojim najboljim proizvodima međimurski žganičari, prijatelji Festivala međimurske žganice FICKO u Selnici i selničke Udruge TEPKA i ponajprije vrsni majstori u ovom segmentu voćarstva.

Tako je Mihael Kolar iz Preloga  u Češkoj osvojo Zlatnu diplomu za svoju mastiku koja je bila među najboljima i u Zenici. Predrag Vabec iz Čakovca za svoju šljivovicu dobio je Srebrnu diplomu u Novom Sadu. Radovan Zadravec iz Merhatovca pak je za svoju medovaču na istom mjestu dobio Veliku zlatnu diplomu što je izniman uspjeh. Od Zadravca doznajemo kakva je razlika između medice i medovače. – Medica je žganica z medom, a medovača je žganica od meda, veli Zadravec koji će s medovačom sudjelovati i na nadolazećem Festivalu žganice u Selnici, a svi će je poželjeti kušati jer uistinu do sada nismo znali ili imali medovače. Naravno i Kolarovu mastiku i Vabecovu šljivovicu i mnoge druge.

Potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i dogradnji Dječjeg vrtića Potočnica

0

U prostorijama Općine Mala Subotica danas je potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i dogradnji Dječjeg vrtića Potočnica Mala Subotica.

Ugovor su potpisali načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc i direktorica tvrtke Đurkin d.o.o. Maja Đurkin Međimurec.

-Odlučili smo se za dogradnju s obzirom da je naš vrtić u potpunosti popunjen te smo podnijeli zahtjev u okviru Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava NPOO.C3.1. R1.I1.01 Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nadležno tijelo u postupku odabira projekta pozitivno je ocijenilo našu prijavu pa sam s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije 21. veljače 2023. godine potpisao  Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Dogradnjom vrtića dobit ćemo 2 nova boravka za jasličke skupine. – istaknu je načelnik Škvorc.

Ukupna vrijednost svih ugovorenih radova za dogradnju vrtića iznosi 791.263,01 eura. Projekt će se financirati  iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a Općini Mala Subotica kao korisniku dodijelit će se bespovratna sredstva u iznosu 324.905,43 eura što je ujedno i najviši mogući iznos sufinanciranja.

Općini Donji Vidovec odobrena dodatna financijska sredstva za dječji vrtić!

0

Načelnica Općine Donji Vidovec, mlada i ambiciozna Bojana Petrić, nam je danas s radošću rekla kako je Općina od Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade dobila 29.880  eura  i to na osnovu prijavljenih  radova koji obuhvaćaju zemljane radove na vanjskom uređenju, postavljanje betonskih rubnika, dio bravarskih i izolacionih radova što u konačnici iznosi 48.745,77 eura.

Kronologija je išla na  način da. Općina Donji Vidovec prijavila 20. veljače 2024. godine  Središnjem  državnom uredu za demografiju i mlade, Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, projekt: Ulaganje u objekt dječjeg vrtića u Donjem Vidovcu.

U srijedu 13.03.2024. godine objavljena je Odluka o raspodjeli financijskih sredstava, kojom Općina Donji Vidovec ostvaruje sufinanciranje u iznosu od 29.880,00 eura.