Dina Perković i Martina Vadlja iz Koprivnice 2018. godine osnovale su Facebook grupu „Nada svake mame“ koja danas ima oko 2700 članova i putem koje pomažu najranjivijim članovima društva – majkama, djeci, ali i ostalima.

Danas su iza njih mnogobrojna djela pomoći, a ove dvije žene uskoro će za svoje humanitarno djelovanje primiti i nagradu „Ponos Hrvatske“.

KAKO JE SVE POČELO?

– Počela sam tako što sam upoznala kolegicu na fakultetu koja je bila trudna i nije imala podršku obitelji niti oca djeteta. Predložila sam da joj pomognem prikupiti osnovne potrepštine, kao što su hrana, odjeća i sve što je potrebno za bebu. Složila se s time i preko jedne grupe u Koprivnici koja već postoji sam napravila objavu i bilo je puno pozitivnih komentara, puno se ljudi odazvao i htjelo pomoći – ispričala je Dina Perković, koja radi u IT sektoru.

Martina Vadlja, inače dugogodišnja radijska voditeljica na županijskom radiju Rkc, pomaganjem drugima bavila se još odmalena.

– Kao mala sam voljela pomagati skupljajući plišance i igračke i onda ih donirajući odjelu pedijatrije, ambulantama i slično. Kada sam i sama dobila dijete i vidjela da skuplja previše igračaka koje mu zapravo nisu potrebne, mislila sam nastaviti tim tragom i isto pokloniti igračke – rekla je Martina i dodala kako je tako upoznala Dinu te su zajedno krenule u pomaganje potrebitima.

RAZVESELILE SIROMAŠNOG DJEČAKA NUTELLOM

– Meni najdraža akcija, koja me se najviše dojmila, je kad smo pomagali jednoj ženi s djetetom od 8 godina, kojoj je preminuo suprug i našla se u teškoj financijskoj situaciji jer zbog bolesti nije mogla raditi. Sjećam se kad smo je posjetili i kad smo tom dječaku dali teglicu Nutelle. Ta njegova sreća i zahvala, kao da smo mu donijele nešto puno skupocjenije i to je ono što me osobno pokreće, kad vidiš tu sreću kod djece! – rekla je Dina.

Putem grupe, žene sakupljaju odjeću, hranu i sve što je potrebno majkama i ostalima u nevolji.

– Ne uzimamo novac, a ako se javi netko tko želi pomoći financijskim putem jer mu je tako praktičnije, novac se uplaćuje direktno na račun potrebitih ili ih jednostavno spojimo. U zadnje vrijeme, kako se grupa povećala, a mi imamo i puno svojih obveza, funkcioniramo tako da manje-više spajamo potrebite i one koji doniraju, a onda se oni sami povežu i razmijene potrebno – pojasnila je Martina.

Grupa „Nada svake mame“ surađuje i s drugim institucijama, najčešće s Caritasom župe Blaženog Alojzija Stepinca u Koprivnici.

– Najdraže nam je vidjeti, a to se događa često, da netko kome smo pomagali, kad mu se popravi financijska situacija, dođe u grupu i sam pomaže drugima! To je val dobrote koji želimo vidjeti! – rekla je Dina.

Pogledajte prilog HRT-a o njima:

Dobra praksa okupljanja međimurskih čuvara prirode i komunalnih redara međimurskih jedinica lokalne samouprave nastavila se i ove godine. Radionica za dionike i suradnike Međimurske prirode –Javne ustanove za zaštitu prirode organizirana je u četvrtak 14. ožujka 2024. godine u dvorani velike vijećnice Grada Čakovca.

U fokusu programa bile su invazivne strane vrste te je radionica održana unutar projekta „Zlikovci u prirodi‟. Radionica je organizirana s ciljem unaprjeđenja suradnje čuvarske službe, komunalnih redara i čakovečkog Županijskog centra 112. Razmijenjene su informacije o praćenju održavanja poljoprivrednih površina, posebice livada (košnja i uklanjanje invazivnih vrsta) te kako bi se povećala svijest javnosti o značaju livadnih staništa za bioraznolikost.

Gotovo stotinu dojava

Velimir Bašek, glavni čuvar prirode uvodno je govorio na temu dojava čuvara prirode. Tijekom 2023. godine registrirano je ukupno 95 dojava, od toga je 81 dojava bila vezna uz životinjske vrste (ponajviše ptice: labud, roda i poletarci) te zmije i dabar. Četrnaest dojava bilo je vezano uz bespravnu gradnju. Vožnju quadovima, otpad u prirodi, rušenje šuma i dr. Na terenu, kako je kazao, uvijek ima i zanimljivosti poput dojava kad lisica upadne u kotlovnicu, puh ušeta u kuhinju, sova završi u kaminu, ili se zmija ušulja u šaht. Ponovljeni su i utvrđeni protokoli što učiniti prilikom dojava i pronalaska ozlijeđenih divljih životinja.

Na tu temu nadovezao se i Marijan Pongrac, voditelj Županijskog centra 112, naglašavajući kako je Služba civilne zaštite Čakovec, na raspolaganju dvadeset i četiri sata na dan, te se kvalitetno dojave na temu zaštite prirode selektiraju bilo prema komunalnim redarima, bilo čuvarima prirode Međimurske prirode ili drugim potrebitim institucijama.

Sara Srša, viša stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode predstavila je medijsku kampanju „Livade nestaju. Očuvajmo ih!‟ koja je osmišljena jer su livade postale jedno od najugroženijih staništa ne samo u Međimurju, već i u Hrvatskoj. Kao pozitivan korak istaknut je primjer mozaične košnje koji se prošle godine počeo prakticirati u Perivoju Zrinski u Čakovcu.

Ivana Horvat, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode govorila je o projektu „Zlikovci u prirodi‟. Kako bi lakše na terenu prepoznali invazivne strane vrste svi sudionici radionice su uz godišnjak i kalendar Međimurske prirode, primili i Priručnik o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim vrstama. Na radionici su iz Međimurske prirode sudjelovali Antonio Krušelj, čuvar prirode i Roberta Radović, suradnica za komunikaciju i promidžbu.

Razmjena iskustava

Dominik Đurić komunalni je redar u Općini Goričan gdje radi proteklih pet godina. Svake godine redovno se odazove na radionicu:

– Korisno je što se mi komunalni redari okupimo barem jednom godišnje. Razmjenjujemo iskustva, mi komunalni redari međusobno, ali i mi s međimurskim čuvarima prirode. Dobro je čuti iskustva rada na terenu. U našoj Općini između ostalog detektiran je između ostalog problem napuštenih pasa odnosno psa lutalica. Nažalost, ljudi nisu dovoljno brižni za svoje pse. Dobro surađujem s mještanima, koji često postavljaju pitanja i nevezano za našu ingerenciju posla. U pripremi je i organizacija i provedba „Za čisti Goričan‟ koja će se u subotu 23. ožujka. Ističem i dobru suradnju s Međimurskom prirodom i međimurskim čuvarima prirode, koji odmah interveniraju u slučaju potrebe.

Komunalni redar Đurić naglasio je i kako je ovogodišnja radionica na kojoj je u prvom planu bila tema invazivnih stranih vrsta. Kazao je kako svi većinom znaju za problem ambrozije, a za četiri strane invazivne vrste o kojima se govorilo (crvenouha kornjača, prava svilenica, Mantegacijeva šapika i žljezdasti nedirak) žitelji Međimurja, pa tako i Općine Goričan, vrlo malo znaju. Stoga su ovakve radionice koje organizira Međimurska priroda i više nego dobrodošle, zaključio je.

Na kraju održan je aktualan sat za pitanja komunalnih redara te je radionica zaokružena zaključkom kako svi okupljeni dionici trebaju i nadalje ulagati napore kako bi se svijest ljudi promijenila prema prirodi i okolišu u pozitivnom smjeru, te da treba kontinuirano raditi na edukaciji svih uzrasta.