Renata Šalković, učiteljica 2. a razreda OŠ Sveta Marija je sa svojim učenicima organizirala obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja. Učinili su to tako da su ugostili dr.med. dent. Marka Cvijovića i njegovu asistenticu Marinu Cvijović, zaposlenike stomatološkog tima mjesne Zdravstvene ambulante.
Njihov dolazak u učionicu za učenike je bilo svojevrsno iznenađenje. U otvorenom razgovoru učenici su primili mnogo savjeta usmjerenih prema očuvanju i zdravlju njihovih zubića.
Mesna industrija Vajda iz Čakovca i predstavnici Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) potpisali su novi dvogodišnji kolektivni ugovor. Zaposlenicima te mesne industrije, članice Grupe Pivac, novim su ugovorom ponovo zajamčene brojne pogodnosti iznad zakonom propisanih, a neka od prava iz prethodnog ugovora dodatno su uvećana. Nagrade za ostvarene radne rezultate, povećanje dodataka na plaću, naknada za topli obrok, božićnica, jubilarne nagrade, slobodan dan za polazak djeteta u školu te darovi u naravi za Božić i Uskrs samo su neke od pogodnosti zaposlenika Grupe Pivac.
„Sretan sam što smo potpisivanjem novog ugovora našim zaposlenicima omogućili još bolje radne uvjete. U vremenu nepredvidivih gospodarskih kretanja, potpisivanje ugovora na dvogodišnje razdoblje jasna je poruka da su nam ljudi i njihova sigurnost na prvom mjestu. Predani smo u stvaranju okruženja koje odražava našu poslovnu filozofiju da se rad i doprinos svakog zaposlenika cijene, a s istim ćemo ciljem i dalje nastaviti raditi na povećanju materijalnih i ostalih prava radnika.“, poručio je Vilim Simon, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda.
Prava iz kolektivnog ugovora primjenuju se na sve zaposlenike bez obzira na to jesu li članovi sindikata. Zadržavajući i povećavajući materijalna i socijalna prava zaposlenika, Vajda se ponovno potvrđuje kao odgovoran poslodavac koji najveću pažnju posvećuje radnicima i prepoznaje ih kao važne dionike u razvoju kompanije i čitave Grupe Pivac.
Zadovoljstvo potpisanim Kolektivnim ugovorom izrazili su i u Sindikatu.
„Zadovoljni smo tijekom pregovora i dogovorenim pogodnostima za radnike koje su veće ne samo u odnosu na prava propisana Zakonom o radu, već i u odnosu na dosad važeći kolektivni ugovor. Potpisivanje novog ugovora dokaz je usmjerenosti Grupe Pivac na stvaranje kvalitetnog i poticajnog radnog okruženja koje na prvo mjesto stavlja zadovoljstvo zaposlenika.“, izjavio je Bruno Glavak, povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) – Sindikalna podružnica Vajda.
O Mesnoj industriji Vajda Čakovec
Mesna industrija Vajda d.d. Čakovec osnovana je 1912. godine, nakon što je obitelj Vajda iz Letenja pokrenula poslovanje vezano pretežno uz plasiranje jaja, mesa peradi i divljači najprije na austrijsko tržište, a potom i diljem čitave Europe. Nakon što je uspješno opstala na tržištu unatoč svjetskim ratovima i velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi, 1964. godine postala je i do danas ostala isključivo mesna industrija. Asortiman Vajde zasniva se na svježem mesu, trajnim i polutrajnim suhomesnatim proizvodima, kobasicama, salamama i drugim mesnim proizvodima, a osobito su poznati po tradicionalnim proizvodima karakterističnima za međimurski kraj – mesu ‘z tiblice, međimurskim cvirkima, namazu od čvaraka i slaninama. U listopadu 2015. godine Vajda postaje dijelom Grupacije Pivac te se tako pridružuje PPK karlovačkoj mesnoj industriji, Dalmessu iz Klisa te Mesnoj industriji Braća Pivac, jednoj od najrespektabilnijih i najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovom dijelu Europe. Danas je Vajda nositelj primarne proizvodnje i klaoničke obrade za cijelu Grupu Pivac. Po ostvarenim rezultatima, najveća je tvrtka u Čakovcu i druga po redu u Međimurskoj županiji.
O Grupi Pivac
Grupa Pivac jedna je od najvećih i najrespektabilnijih mesnih industrija u ovom dijelu Europe, a obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke: PPK karlovačku mesnu industriju, Mesnu industriju Vajda i Mesnu industriju Braća Pivac. Pogoni za proizvodnju svježeg mesa i mesnih prerađevina nalaze se u Karlovcu, Čakovcu i Vrgorcu, a Grupa je najprepoznatljivija kao proizvođač pršuta s godišnjomproizvodnjom od 250.000 komada, od čega je više od 60.000 zemljopisno zaštićenih Dalmatinskih pršuta. Ujedno su najveći domaći proizvođači Dalmatinske pancete i Dalmatinske pečenice, također proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU. Velik naglasak u Grupi Pivac stavljaju na primarnu proizvodnju sirovine i ostvarenje samodostatnosti u domaćem uzgoju pa tako djelatnost Grupe Pivac obuhvaća i vlastiti uzgoj junadi te kooperaciju s uzgajivačima junadi i svinja, prvenstveno na području Međimurja i Slavonije. Prepoznajući važnost i potrebu za stalnim ulaganjem u održivost proizvodnih procesa te zaštitu zdravlja i sigurnosti potrošača, u proizvodnji Grupe Pivac primjenjuje se sustav upravljanja u skladu s međunarodnom normom kvalitete i sigurnosti hrane IFS Food i sustav HACCP za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane. Grupa Pivac zapošljava više od 2.000 ljudi, ima 250 vlastitih maloprodajnih objekata diljem Hrvatske, surađuje sa svim većim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te plasira proizvode na njemačko, mađarsko, bugarsko, irsko, belgijsko, austrijsko, slovensko i ostala tržišta.
Unplugged bar & grill traži novog člana tima! Ako želiš raditi u dinamičnom okruženju i biti dio njihovog vrhunskog tima, ovo je idealna prilika za tebe!
Što nude?
Ključni zadaci i odgovornosti:
Što traže:
Ako se vidiš u ovom opisu i želiš biti dio njihove priče, ne oklijevaj! Pošalji svoj životopis na [email protected] i započni svoje putovanje sa Unplugged bar & grill timom!
Vesele se tvojoj prijavi!
U ponedjeljak, 25. ožujka ove godine u prijepodnevnim satima u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca u Maloj Subotici za učenike 5.a razreda, u sklopu preventivnog projekta “Imam izbor”, provedena je peta komponenta pod nazivom “Likovna radionica”.
“Imam izbor” projekt je primarne prevencije Ministarstva unutarnjih poslova, a njegova osnovna zadaća je jačanje primarne prevencije vršnjačkog nasilja i vandalizma te nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih, zlouporabe droga i ostalih sredstava ovisnosti, smanjivanje rizika od trgovanja i krijumčarenja ljudi te jačanje prometne kulture i dosadašnjim tematskim predavanjima kojima su prisustvovali.
Cilj provođenja radionice je kako bi se kroz likovni izričaj djeca potaknula na izražavanje svog stava o policiji, o nasilju, o vandalizmu te o svojoj ulozi u društvu. Odabrani radovi izloženi su u prizemlju zgrade Policijske uprave međimurske, dok će najbolji biti nagrađeni tijekom održavanja posljednje komponente (svibanj 2024.), tj. posjete učenika međimurskim plavcima.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 55-godišnjakom i 18-godišnjakom utvrđeno je kako su počinili kazneno djelo razbojništva i kazneno djelo teške tjelesne ozljeda na štetu 71-godišnjaka.
Naime, sumnja se kako su u srijedu, 31. svibnja 2023. godine oko 21:30 sati u Prhovcu, najprije pozvonili na ulazna vrata kuće oštećenih te su se pritom predstavili kao policijski službenici. U trenutku kada je oštećeni 71-godišnjak otključao i otvorio vrata, počinitelji su fizički nasrnuli na njega, a potom i na oštećenog 49-godišnjaka. Osumnjičeni su tijekom razbojstva fizički ograničavali kretanje oštećenih, kako bi mogli pretraživati razne prostorije kuće. Tijekom pretraživanja osumnjičeni su ukrali novac i dr. vrijedne predmete, a potom su se udaljili s mjesta događaja, dok su oštećene zaključali u kući te im onesposobili kućni telefon kako o događaju ne bi mogli obavijestiti policiju. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na oko 800 eura.
U opisanom događaju oštećeni 71-godišnjak zadobio je teške tjelesne ozljede, dok je oštećeni 49-godišnjak lakše ozlijeđen.
Protiv osumnjičenog dvojca zbog počinjenja kaznenih djela razbojništva i teške tjelesne ozljede, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Osumnjičeni 55-godišnjak trenutno se nalazi u istražnom zatvoru zbog počinjenja drugog kaznenog djela.
Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ-a Međimurske županije jučer je organizirala stručni skup pod nazivom „Mogućnosti financiranja poduzetništva i prilike u novoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027“. Ova zanimljiva i važna tema privukla je veliki broj međimurskih poduzetnika i drugih gostiju koji su, do posljednjeg mjesta, ispunili dvoranu Scheier u Čakovcu.
Sudionike panela uvodno je pozdravio Antun Marodi, predsjednik županijske organizacije Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, a kasnije im se obratio i predsjednik nacionalne organizacije Petar Šimić. Marodi je svoje kolege iz međimurskog gospodarstva opisao kao marljive ljude koji znaju zaraditi vlastitim trudom i stvoriti dodanu vrijednost te će, nesumnjivo, iskoristiti prilike za ulaganja koje se otvaraju.
Predsjednik međimurskog HDZ-a i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek ovakve skupove smatra značajnima zbog približavanja institucija i financijskih instrumenata gospodarstvenicima kojima mogućnost korištenja europskih i proračunskih sredstava daje vjetar u leđa za realizaciju investicija i gospodarskih ulaganja. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak iznijela je podatak da mala i srednja poduzeća širom Europe zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi. Navela je kako je Odbor za unutarnje tržište IMCO usvojio uredbu kojom će se osigurati plaćanja u roku od 30 dana što je za poduzetnike dobra vijest.
Na početku panela skupu se obratio ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. Govoreći o problemima s kojima se susreću i na koje ukazuju poduzetnici ukazao je na parafiskalne namete, neporezna davanja, preduge procedure i višak birokracije te porezna i administrativna opterećenja.
-Vlada je zbog toga krajem prošle godine usvojila akcijski plan za smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja te smo dosada, u tom segmentu, rasteretili poduzetnike u iznosu od 137,7 milijuna eura. Ukinut je vodni doprinos, kao jedan od nameta na koji su poduzetnici posebno ukazivali, a uz to su smanjene naknade za korištenje i održavanje vode. Jednako tako smanjena su i razna administrativna opterećenja, a u više se ministarstava uvođenjem digitalizacije ubrzavaju procedure, rekao je ministar.
Posebno je naglasio važnost stalne komunikacije s poduzetnicima.
-Smatram da ministarstvo i ministar osobno trebaju što više komunicirati s poduzetnicima i strukovnim udruženjima. To mi je bio cilj otkako sam preuzeo ovu dužnost, jer smatram da gospodarstvenici najbolje znaju s kojim se problemima i izazovima suočavaju u praksi. Takvi primjeri iz prakse nama u ministarstvu, koji smo sukreatori politika i zakona, daju priliku pronaći najbolje odgovore na sve ono što poduzetnike muči. Ta otvorena vrata, ta komunikacija je ključna kako bi mijenjali Hrvatsku stvarajući što bolju i prihvatljiviju poduzetničku klimu, poručio je Habijan.
Predsjednik uprave Hrvatske agencije za malog gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec naglasio je da se ovim skupom međimurskim poduzetnicima želi dati kvalitetna informacija o programima i mjerama koje se provode, omogućiti im da prikupe potrebne kontakte i približiti ih relevantnim institucijama.
-Vjerujem da je novac koji je u Međimurje stigao iz izvora o kojima danas govorimo bio ključan za brži razvoj ovdašnjeg gospodarstva, posebno od 2016.godine kada smo počeli intenzivnije koristiti sredstva iz europskih fondova. U razgovoru s predstavnicima svih najvažnijih institucija i agencija koje sudjeluju u tom procesu došli smo do podataka kako je, u suradnji s Vladom RH, iz tih izvora u međimursko poduzetništvo proteklih 7-8 godina investirano više od 750 milijuna eura, naglasio je Vrbanec.
Hrvoje Čuvalo, predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), rekao je kako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju imaju oko 250 milijuna eura. Naveo je tri osnovna kanala za plasman tog novca.
To su kreditne linije sa sufinanciranjem kamatnih stopa, jamstveni fond i ulaganja u vlasnički kapital kroz fondove. Naveo je da su međimurski gospodarstvenici posljednjih godina, u suradnji s bankom, realizirali oko 650 projekata ukupne vrijednosti veće od 180 milijuna eura. Poseban značaj tih ulaganja Čuvalo u vidi u tome što su njima potaknuti izvozni poslovi međimurskog gospodarstva vrijedni oko 900 milijuna eura.
Na sličan su način o programima i mjerama svojih institucija te njihovom doprinosu međimurskom gospodarstvu govorili Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Po završetku rasprave na panelu okupljeni su imali priliku iznijeti svoja viđenja i komentare te postavljati pitanja.
Moderator skupa je bio Vanja Ovčar.
Jučer je u Čakovcu održana druga ovomjesečna akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Raduje što je interes za humanost pokazao 101 potencijalni darivatelj, no krv je moglo dati njih 87.
Slijedeća akcija je već danas u Murskom Središću. Provodit će se od 12 do 16 sati u tamošnjim prostorima DVD.
Jučer, 26. ožujka oko 15:30 sati u akumulacijskom jezeru HE Čakovec kod Kuršanca, građanin je uočio mrtvo tijelo. Na mjesto događaja izašli su pripadnici JVP-a Čakovec koji su iz vode izvadili mrtvo tijelo.
Očevidom i mrtvozorničkim pregledom utvrđeno je da se radi o nepoznatom muškarcu, srednje životne dobi.
O pronalasku mrtvog tijela obaviještena je nadležna županijska državna odvjetnica koja je naložila obavljanje obdukcije kako bi se utvrdio točan uzrok smrti te identitet osobe.
Na Aktualnom satu Općinskog vijeća Općine Donji Vidovec vijećnici su načelnici Općine Donji Vidovec Bojani Petrić postavili nekoliko pitanja. Najistaknutije bilo je pitanje Nenada Lukše o tablama s imenima ulica u Donjem Vidovcu. Ovaj odlično zamišljen projekt nažalost je pošao po zlu.
– Već dugo znakovi s imenima ulica stoje na sve strane, okreću se kako vjetar puše, dobro kaj na Mars ne pokazuju! – ukazao je vijećnik Nenad Lukša, a upitao je i može li se srediti parkić u Ulici Braće Radića na ulazu u Donji Vidovec, postaviti oznake za pješačke prijelaze u Ulici Pavleka Miškine i Ulici Zvonara Miškine te mogu li se zamijeniti poklopci na nekoliko betonskih bunara u Ulici Nikole Tesle i Ulici Vladimira Nazora, prije nego se dogodi tragedija.
Načelnica Bojana Petrić mu je odgovorila:
– Znakovi s imenima ulica su dosta uništeni ili ih čak nema, a problem je u određenoj mlađoj populaciji koja ih čupa i uništava. U planu je da se stupovi s oznakama ulica ustabile ili betoniraju.
Dodala je i kako je za pješačke prijelaze potreban prometni elaborat putem kojeg se onda mogu postaviti, uz suglasnost Županijske uprave za ceste i policije. Što se tiče parkića u Ulici Braće Radić, na tome se radi i uskoro će se tamo dovesti trava i posaditi drveće, a svi prijedlozi su, rekla je, dobrodošli.
Naravno, sjednica nije prošla bez pitanja, odnosno optužbi, vijećnika Tihomira Žuljića. Ovaj put optužio je načelnicu da je zakinula dječicu nogometaše za nove dresove.
– Ne vidim dodatnih 1000 eura za trenirke za male nogometaše u proračunu! Bojana, pogazila si svoju riječ! – rekao je Žuljić, ovaj put bez vike, sijevajući pogledom prema načelnici, te dodao:
– Samo nek’ se zna da moji unuci nisu u nogometnom klubu! Da ne bi netko mislio…
Načelnica mu je pojasnila kako udruge prijavljuju svoje planove i projekte na raspisan natječaj općine i shodno tome im se dodjeljuju sredstva, a nogometni klub to nije prijavio.
– Svoje želje udruge trebaju prijaviti putem natječaja. Zamolite trenirke i kupit ćemo ih! – zaključila je načelnica Petrić.
