U ponedjeljak, 16.06.2025. održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava. Za predsjednika Općinskog vijeća izabran je Romeo Čituš, a za njegovu zamjenicu Koraljka Jakupak Popović. Josip Ribić stavio je mandat u mirovanje. Njegovo mjesto u vijeću zauzela je Renata Vučenik. Općinsko vijeće naše općine u narednom četverogodišnjem mandatu činit će.
Igor Mikor – HDZ Romeo Čituš – HDZ Koraljka Jakupak-Popović – Nezavisna vijećnica Katarina Varga – Nezavisna vijećnica Mario Duhović – Nezavisna vijećnik Ivan Brljak – Nezavisna vijećnik Marijan Varga – HNS Zoran Horvat – HNS Renata Vučenik – Nezavisna vijećnica
Na sjednicu su zakletve položili vijećnici i novi načelnik Damir Vidović. Sjednica je bila radna i mala je je 21 točku dnevnog reda. O dijelu točaka izvještiti ćemo vas u nadolazećim danima, a tonski zapis sjednice možete preslušati u priloženim dokumentima na službenoj stranici Općine Donja Dubrava.
Mirisi i boje lipnja u svoja njedra dozivaju kreativnost. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode nastavljajući obilježavanje 50. godišnjice proglašenja Spomenika parkovne arhitekture Perivoj Zrinski predstavlja osobitu učenicu i kreativku. U četvrtom videozapisu predstavljanja stabala Perivoja Zrinski naratorica je Marija Škoda iz Oporovca, maturantica Gospodarske škole Čakovec, smjer cvjećar.
Osim što govori o stablu po kojem šesti mjesec nosi naziv (lipa – lipanj), Marija s razlogom i ponosom nosi međimursku narodnu nošnju viđenu florističkim okom:
– Ova cvjetna nošnja nastala je tijekom trodnevne radionice kao dio Erasmus+ projekta “Take every chance”. Radionicu je od 22. do 24. travnja 2025. godine u prostoru Muzeja Međimurja Čakovec vodila vrhunska slovenska floristica i edukatorica Sabina Šegula. Rad je bio izložen kod ulaza u Multimedijalnu dvoranu Riznice Međimurja. Osim mene, u kreaciji nošnje sudjelovalo je još par učenica koje se također školuju za cvjećarke. U našoj interpretaciji međimurske narodne nošnje vodila nas je voditeljica radionice Šegula koja nas je vrlo inspirirala.
Marija je već u djetinjstvu radila vjenčiće od tratinčica. Kako kaže, oduvijek je bila kreativna. Voli umjetnost, uživa raditi s cvijećem i cvijeće joj je inspiracija. Ponosna je na kreaciju cvjetne međimurske narodne nošnje. Svi detalji rađeni su ručno i sve je učvršćeno žicom, pa je kreacija nosiva, što je rijetkost za cvjetne instalacije. S osmijehom ističe, kako je za odijevanje potrebna pomoć i to su radosni trenuci.
Školska godina 2024./2025. za Mariju je bila vrlo uspješna. Na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia 2025. za cvjetni aranžman osvojila je zlatnu medalju u disciplini cvjećarstvo. A njezin rad na zadanu temu kruna za krunidbu kralja Tomislava ocijenjen je najboljim i zavrijedio je prvo mjesto na prestižnom 19. međunarodnom natjecanju učenika u aranžiranju, održanom na međunarodnoj vrtnoj izložbi Floraart.
U videozapisu posvećenom lipama u Perivoju Zrinski, Marija izgovara dio teksta pjesme Lipanjski nocturno autorice Božice Jelušić (Pogled stablu, priče i pjesme o drveću).
Nakon što je nedavno konstituiranonovo Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec, gdje su vijećnici s osmijesima na licima prisegnuli i nakon toga zajedno u dobrom raspoloženju popili piće u obližnjem kafiću, sljedeća, 2. sjednica OV-a, održana u ponedjeljak, 16. lipnja 2025. godine navečer, bila je – prolom oblaka!
Margareta Zadravec
Burno je počelo već na Aktualnom satu, gdje je je prvo vijećnica Margareta Zadravec (HDZ) napala načelnika Miljenka Horvata da mu na imovinskoj kartici ne piše da je član Nezavisne platforme Sjevera, a na izbornim listićima je uz njegovo ime pisalo NPS i je li to samo bio trik za dobivanje mandata. Upitala je i zašto je zemljište koje je općina prodala tvrtki Agropon iz Goričana sada u vlasništvu PMP-a Čakovec.
– NPS je platforma ljudi koji žele graditi Međimurje i svi koji su htjeli mogli su biti pod tim listom, bez obzira na pripadnost stranke – odgovorio je načelnik Horvat, a što se prodanog zemljišta tiče, naglasio je kako u ugovoru stoji da mora biti napravljena građevinska dozvola i u roku od 5 godina mora se početi graditi, no da općina ne može uvjetovati vlasništvo.
Miljenko Horvat
No, sjednica se pretvorila u pravi teatar kad se govornice dohvatio SDP-ov vijećnik Zoran Strahija, kojeg se mi kao mediji ne sjećamo baš sa dosadašnjih sjednica OV-a (osim jedne iz 2021. godine, kada je zajedno s oporbenim vijećnicima odbio članstvo u svim odborima), a navodno nije ni dolazio na sjednice. Sada, kao da je dotrčao spreman za maraton kritika pa je na govornicu dolazio svako malo, a počeo je na aktualnom satom.
– Prije izbora mogli smo čuti da je u zadnjih godinu dana Hodošan doživio procvat investicija i da je svašta realizirano, ok, napravljen je vrtić u Hodošanu i krenula je obnova društvenog doma, no o investicijama u zadnjih godinu dana dalo bi se raspravljati. Također, spominje se i stara zgrada poljoprivredne zadruge u centru mjesta. Za tu investiciju valjda vrijedi izreka „Budala se ponosi onime čega se pametan srami“ – statički upitna zgrada čini mi se neće biti u funkciji i njezina obnova bi bila neisplativa – rekao je Strahija.
– U Hodošanu nemamo procvat investicija već imamo Hodošan koji je postalo mjesto „Slučaj“ što se tiče općinske infrastrukture! Imamo nefunkcionalne prostorije društvenog doma, nadstrešnicu na groblju koja se sviđa samo načelniku, polufunkcionalnu terasu na igralištu, oronulo dječje igralište itd. Koju od ovih nekretnina u vlasništvu općine mislite prvu renovirati i urediti i kada je mislite dati na korištenje mještanima – upitao je zatim Zoran Strahija iz Hodošana, inače bivši predsjednik Mjesnog odbora Hodošan, koji je zajedno s načelnikom dogovarao projekte.
Zoran Strahija.
Načelnik Miljenko Horvat odgovorio je kako će se prvo dovršiti rukometno igralište kraj škole i izgradnja dječjeg igrališta te zatvaranje tog sportskog centra u jednu cjelinu.
– Drugo, obnovit će se društveni dom, koji, tako je, još nije dovršen na našu sramotu radi svađe između privatnog i društvenog vlasništva te odbijenog glasovanja na vijeću radi predsjednika MO-a. Treće, cesta prema Donjem Hrašćanu treba biciklističku stazu, projekt je gotov. Četvrto je dovršetak energetske obnove vatrogasnog doma u Hodošanu – rekao je načelnik, na što je Strahija upitao što je s terasom na igralištu. Načelnik je rekao kako je zasad riješeno pola terase, a riješit će se i ostatak, sve ima svoj plan i raspored. Dodao je i kako je u planu spajanje kanalizacije. Istaknuo je kako su općinu za radove u Hodošanu kočile neke stvari, od javne nabave do volje mještana Hodošana protiv koje nije želio ići, no općina ima svoj program za dobrobit svih mještana.
Za govornicu se čak javio vijećnik Zlatko Ružić (HDZ), koji je rekao nije istina što govori Strahija i kako se u Hodošanu puno toga napravilo, ali problem je ta stara zgrada poljoprivredne zadruge, na što je načelnik rekao kako će se napraviti procjena statike zgrade i nabaviti uporabna dozvola.
Stanko Štefok
Vijećnik Stanko Štefok je upitao kako općina misli ubrzati problem rješenja stambenih prostora za mlade obitelji, na što je načelnik rekao kako su gradilišta uzurpirali privatni vlasnici, što će se riješiti uvođenjem poreza na te nekretnine, a od tog novca će se kupiti nova gradilišta, ili će vlasnici prodati te nekretnine po razumnim cijenama, pa će netko tu graditi kuću.
Nakon aktualnog sata uslijedio je dnevni red sjednice, koji se nastavio pravom olujom, u kojoj je opet glavnu riječ imao Zoran Strahija i Hodošan, o čemu uskoro!
U subotu, 14. lipnja 2025. godine, rekreativke Udruge „Sport za sve“ iz Šenkovca završile su sezonu izletom u prekrasnom parku šumi i jezeru Trakošćan. Uz laganu šetnju poučnom stazom oko jezera, nazvanom „Put vila“, sudionice su uživale u prirodi te se osvježile i odmorile kod ribarske kućice.
Park šuma Trakošćan oduševljava raznolikošću flore i faune, pružajući savršeno mjesto za rekreaciju, druženje i punjenje baterija u prirodnom okruženju. Ovaj izlet bio je idealan način za završetak uspješne sezone i dodatno jačanje zajedništva unutar udruge.
Ministarstvo financija stavilo je u javnu raspravu prijedlog Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, kojom se većinom planira njihovo podizanje od 1. srpnja ove godine za više od pet posto, čime bi do kraja godine u proračunu bio ostvaren dodatni prihod od gotovo 75 milijuna eura.
Predloženom Uredbom, naime, povećava se visina trošarine na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete, i to specifična trošarina na 56,10 eura za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 posto od maloprodajne cijene cigareta i minimalna trošarina na cigarete u iznosu od 124,20 eura za 1000 komada cigareta, piše Jutranji.hr
Visina trošarine povećala bi se i u odnosu na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje na 120,50 eura za kilogram te u odnosu na cigare i cigarilose, na 120,50 eura za 1000 komada.
Planira se povećati i trošarina na e-tekućinu, na 0,20 eura za 1 mililitar, grijani duhanski proizvod na 198,50 eura za 1 kilogram i novi duhanski proizvod na 120,50 eura za 1 kilogram.
Usporedbe radi, Uredbom koja je sada na snazi, specifična trošarina na cigarete iznosi 53,10 eura za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 posto od maloprodajne cijene te minimalna trošarina na cigarete 117,87 eura za 1000 komada cigareta. Također, visina trošarine na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje iznosi 114,15 eura za 1 kilogram te na cigare i cigarilose u iznosu od 114,15 eura za 1000 komada.
Trošarina na e-tekućinu sada se ne obračunava, a za grijani duhanski proizvod obračunava se u visini od 185,82 eura za jedan kilogram te za novi duhanski proizvod u iznosu od 114,15 eura za 1 kilogram.
“S ovakvom korekcijom iznosa specifične trošarine, uz zadržavanje stope proporcionalne trošarine od 34 posto od maloprodajne cijene te povećanjem minimalne trošarine na cigarete kao i povećanjem trošarine na ostale duhanske prerađevine (sitno rezani duhan za savijanje cigareta, ostali duhan za pušenje, cigare i cigarilose) i na duhanske proizvode (e-tekućinu, grijani duhanski proizvod i novi duhanski proizvod) fiskalni učinak povećanja prihoda u državnom proračunu po osnovi trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode iznosi 74,7 milijuna eura za 2025. godinu. Projekcija fiskalnog učinka temelji se na predloženom stupanju na snagu ove uredbe 1. srpnja 2025. godine“, ističu iz Ministarstva financija.
Dodaju i da se time postižu se i zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje tih proizvoda. Prijedlog uredbe u javnoj je raspravi do 20. lipnja.
NK “Plavi” Peklenica poziva sve zainteresirane na turnir u beli na otvorenom koji će se održati u petak, 20. lipnja 2025. s početkom u 18:00 sati.
Kotizacija za sudjelovanje iznosi 20 eura po paru, a prijave su moguće na dan turnira do 17:30 sati ili putem inboxa kluba. Organizatori su osigurali vrijedne nagrade za najbolje ekipe – 1. mjesto donosi 200 eura, 2. mjesto 100 eura, dok će trećeplasirani osvojiti 50 eura.
Za sve sudionike i posjetitelje pripremljena je i gastronomska ponuda te osvježavajući napitci, što će dodatno upotpuniti ugodnu atmosferu i druženje u srcu Peklenice.
NK “Plavi” poziva sve ljubitelje bele i dobre zabave da im se pridruže na ovoj nezaboravnoj večeri.
Ovogodišnji Dani Općine Podturen počinju u četvrtak, 19. lipnja 2025. godine, natjecanjem u kuhanju gulaša „Turenski kotlić“ na prostoru NK Podturen od 12.30 do 17 sati. Općina Podturen poziva sve zainteresirane da se prijave za sudjelovanje!
Ekipa mora imati najmanje 3 člana. Općina Podturen se obavezuje da svakoj ekipi osigura 6 kg mesa i luka, vodu i struju. Sve ostalo kotlić, plamenik, sastojke, kuhaču, začine i slično, ekipe donose same. U slučaju kiše, natjecanje se odgađa. Prijaviti se možete ovdje!
Turenski kotlić 2024.
Za sve posjetitelje gulaš je besplatan. Uz samo natjecanje, održavat će se sportske igre i druženje mještana, a od 18 sati na redu je i živa glazba, Tamburaški sastav Zrin, a od 21 sat koncert grupe Vigor.
Cijeli program Dana Općine Podturen pogledajteovdje.
Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, održanoj u utorak, 17. lipnja 2025. godine, u fokusu su bile dvije ključne teme– zdravstvena skrb i tržište rada. Zaključak je jasan: bez zdravih građana i funkcionalnog tržišta rada – nema održivog gospodarstva.
Zbog nedavnih izbora došlo je do promjena u sastavu Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. Novi članovi iz redova Županije su župan Matija Posavec, njegov zamjenik Mario Medved – koji ujedno preuzima i ulogu dopredsjednika GSV-a – te Cvetan Kovač. Kao zamjenici članova imenovani su Darko Radnović, Barbara Marciuš i Melita Jambrović.
Zamjenik župana Mario Medved, ujedno i dopredsjednik GSV-a rekao je da Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije djeluje već više od dva desetljeća – još od 2002. godine te se cijelo to vrijeme članovi trude zajedničkim snagama rješavati izazove koji utječu na život naših ljudi. „Kroz redovite sjednice, njih pet do šest godišnje, otvaraju se važne teme i nastoje pronaći konkretna rješenja. Ponosan sam smo što je naš GSV jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a još više na činjenicu da je Međimurska županija često znala prepoznati dobre inicijative sindikata i poslodavaca te ih podržati u korist svih građana.“
Zdravstvena skrb – temelj društvenog i gospodarskog zdravlja
Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Senčar istaknuo je da je glavna tema sjednice zdravstvena skrb – i to iz više kutova: građanskog, gospodarskog, poduzetničkog i institucionalnog. „Svi smo mi potencijalni pacijenti. Dok smo zdravi, sustav nam se čini funkcionalnim – ali kada se razbolimo, tada jasno uočavamo njegove slabosti. Znamo što se događa i zato želimo, kao županija koja teži biti predvodnik, tražiti i nuditi bolja rješenja. Zdravlje nije samo osobno pitanje – to je i gospodarsko pitanje. Jer ako imamo zdravog čovjeka, imamo i zdravog poduzetnika, zaposlenika i stabilnije gospodarstvo. Nažalost, poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana predstavljaju velik teret, a sve je više situacija koje otvaraju sumnje – nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas,“ kazao je Senčar.
Na izazove koje liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću kada je riječ o trajanju bolovanja, osvrnula se Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine. „U praksi, ne možemo govoriti o ‘lažnom bolovanju’ u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati, osobito kada je riječ o kratkotrajnim i samoizliječivim stanjima poput povraćanja, glavobolje ili povišene temperature. S druge strane, često nailazimo na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav – tu je teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja.“
Dodala je i kako se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku. „Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv,“ rekla je, te se osvrnula na problem dugih bolovanja: „Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema – nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram istaknuti – mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole. Zdravstveni sustav je složen, a mi se kao liječnici često nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu.“
Ivan Sinković, voditelj HZZO Podučne ustrojstvene jedinice Čakovec objasnio je što predstavlja privremenu nesposobnost za rad i kako se ona regulira u praksi.„Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni liječnik, temeljem medicinske dokumentacije. Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, ovisno o slučaju. Kontrolu privremene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca.“ Prema njegovim riječima, u Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92%. Od toga, 1,92% odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine pala na 3,75%.
„Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su zaprimljena svega 69 takva zahtjeva,“ rekao je Sinković te zaključio kako nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji.
Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, osvrnula se na najčešće zdravstvene probleme radno aktivnog stanovništva u županiji. Prema podacima Zavoda, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla.
Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši kako Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda.
Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer – kako je istaknula – “Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja.”
Kretanja na tržištu rada: pad nezaposlenosti
U drugom dijelu sjednice analizirana su kretanja na tržištu rada u Međimurskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, Međimurska županija i dalje bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Krajem svibnja 2025. godine evidentirano je svega 1.760 nezaposlenih osoba, što predstavlja najniži mjesečni broj nezaposlenih od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine. Istovremeno, zaposleno je 44.551 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 3,8%.
Jednoj od najljepših čakovečkih povijesnih zgrada ove godine u cijelosti se vraća originalni izgled. Naime, u okviru izvođenju radova na energetskoj obnovi zgrade uređeno je i toplinski izolirano pročelje s dvorišne, zapadne strane objekta, dok je na južnoj i istočnoj strani izvedena nova žbuka uz dozvolu Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Na dvorišnoj strani krova postavljene su solarne ćelije ukupne snage 15 kW te je izvedena i toplinska izolacija stropa na tavanu. Također, zamijenjena je stolarija s 44 nova prozora i dvojim vratima.
Ono što predstoji je ugrađivanje četiri dizalice topline za grijanje i hlađenje, zamijenjena postojeće rasvjete učinkovitijim LED svjetiljkama i uređenje zelene površine oko same zgrade.
Energetska obnova zgrade POU-a Čakovec obuhvaća radove koji će pridonijeti značajnom smanjenju potrošnje energije i emisije CO2, kao i povećanju udjela obnovljivih izvora energije za čak 73,32%.
Završetkom projekta, zgrada će se svrstati u energetski razred B, prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, dok će prema specifičnoj godišnjoj primarnoj energiji biti razvrstana u razred A+. Radove izvodi TEAM GRAĐENJE d.o.o. s partnerima.
Energetska obnova zgrade Pučkog otvorenog učilišta Čakovec na adresi Ulica kralja Tomislava 52, Čakovec (NPOO.C6.1.R1-I3.01.0034), projekt je energetske obnove financiran putem javnog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra (referentni broj: NPOO.C6.1.R1-I3.01) iz Mehanizma za oporavak i otpornost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz instrument NextGenerationEU.
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec i ove je godine, po treći put zaredom, s posebnim ponosom dodijelila nagradu koja nosi ime prerano preminulog učenika Antonija Vuka – mladića čiji su sportski duh, vedrina i ljubav prema sportu ostavili dubok i trajan trag u školi.
Ovogodišnji dobitnik nagrade je Jakov Štampar, učenik koji svojim sportskim talentom, upornošću i pozitivnim duhom u potpunosti utjelovljuje vrijednosti koje ova nagrada simbolizira. Bilo da nastupa na nogometnom terenu, trči atletskom stazom ili razmišlja za šahovskom pločom – Jakov se u svakoj disciplini ističe predanošću i osmijehom.
Neizostavan je član školskih sportskih ekipa koje Gimnaziju Josipa Slavenskog redovito predstavljaju na državnim natjecanjima, a iza sebe već ima dvije osvojene bronce na državnim prvenstvima u atletici.
Jakov Štampar svojim primjerom dokazuje da se trud, talent i sportski duh uvijek prepoznaju, a njegov uspjeh s pravom je nagrađen nagradom koja čuva uspomenu na Antonija Vuka.
