NK Dinamo Palovec odigrao je danas (30.3) izjednačeno (2:2) sa Spartakom. Prvi gol zabio je Davor Štrok.
Zavirite u foto-galeriju.
Promocija knjige ‘Dravski mlinovi i virovi’ 1. travnja u Donjem Vidovcu
U ponedjeljak, 1. travnja, s početkom u 18 sati, u prostoru Hotela Golf u Donjem Vidovcu, održat će se promocija knjige „Dravski mlinovi i virovi (i druge priče iz života uz staru Dravu)”, autora Petra Horvata.
Promocija je namijenjena za sve mještane Općina: Sveta Marija, Donji Vidovec i Donja Dubrava.
O knjizi je urednica Lea Šprajc, između ostalog zapisala:
„Svojim je etnografskim putovanjem Petar Horvat terenski obuhvatio donjomeđimurska i podravska naselja uz Dravu, na čijim su obalama tijekom 19. i 20. stoljeća, ali i znatno ranije – pretpostavlja se da su mlinovi vodenice u našem kraju postojali već u 16. i 17. stoljeću, u doba Zrinskih – nicali meljini na vodu.
U Horvatovo je istraživanje uključeno četrdesetak kazivača, među kojima su neki, poput već spomenutih ishodišnih Šimunkovića iz Cirkovljana, u trenutku bilježenja bili već pokojni, no njihove su se priče autoru toliko urezale u pamćenje da ih je gotovo naizust sipao na papir”.
Više o knjizi te priču o njoj, dravskim mlinovima i povijesti ovoga kraja, možete čuti na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja 2024. godine, s početkom u 18 sati u Hotelu Golf u Donjem Vidovcu.
FOTO Rođena je kao palčica, bez nade u preživljavanje, a danas nadu daje drugima i izrađuje lijepe rukotvorine!
Ljubicu Ribić iz Podturna lokalni stanovnici najviše poznaju po volontiranju. Rado pomaže drugima, posebno starijima, a bavi se i izradom rukotvorina, te nam je predstavila svoje uskrsne kreacije i otkrila više o svom životu.
LJUBICA JE ROĐENA KAO NEDONOŠĆE
Ova danas 52-godišnjakinja rođena je kao palčica kojoj su doktori predvidjeli da neće preživjeti. Njezinoj su majci rekli: „Dali smo sve od sebe, ali nema pomoći! Nosite je doma“. Majka je ponijela svoju palčicu kući, grijala je uz „šparhet“, liječila travama i budno pazila na nju. Kad ju je nakon sedam mjeseci donijela u bolnicu na pregled, doktori su ostali iznenađeni što je preživjela i napreduje.
I eto, Ljubica je danas, unatoč pokojim zdravstvenim teškoćama i oštećenju sluha (nosi aparatić) zbog prijevremenog poroda, sretna što je živa i što svijest o ljubavi koju joj je prenijela njezina majka može pružiti i drugima. Nažalost, mama joj je umrla od raka prije 12 godina, otac je umro prije 7 godina. Ljubica je ostala sama, a već je 10 godina u invalidskoj mirovini te je radost i motivaciju pronašla kroz kreativan hobi te pomažući drugima.
NAPRAVILA JE ‘VUZEM V MOM DOMU’
– Radim rukotvorine od raznih materijala, posebno prirodnih, koje sakupljam uz rijeku Muru i u šumi. Prije sam više izrađivala goblene i križiće na plato. Sad kad bude ljepše vrijeme, opet ću izrađivati ukrase od drva jer to posebno volim – rekla je.
Ovih dana napravila je i „Vuzem v mom domu“: mnoštvo pisanica od stiropora ukrasila ja raznim tehnikama i motovima: od salvete, platna i raznih vrpca, a izradila je i zečiće te košarice s pilićima od vune. Jaja je objesila na vrbu.
Kreativna Ljubica aktivna je članica je nekoliko udruga: Udruga Turen, Udruga slobodnih umjetnika Mura, Udruga Čaplja i Udruga gluhih i nagluhih. Uz mnoštvo aktivnosti u sklopu udruge, Ljubicu ispunjava i pomaganje drugima.
‘SVAKA LIJEPA RIJEČ DOBRO DOĐE STARIJIMA’
– Jako volim volontirati, a posebnu pažnju posvećujem starijim ljudima baš zato jer su stari, često i usamljeni i nemoćni, pa im svaka lijepa riječ, utjeha ili pomoć dobro dođe. Idem im u trgovinu, ljekarnu, obavim ili kupim što treba u Čakovcu – priča Ljubica i dodaje:
– Čuvam im i kuće ako negdje otputuju, nahranim im životinje, zalim cvijeće ili vrt i pomognem sve što treba. Nažalost, danas nema onog što je nekad bilo: zajedništva, druženja, pomaganja, kulture, briga o starijima… Ovom društvu to nedostaje!
Bravo, Ljubica!
VIDEO Uskrsna poruka biskupa Bože Radoša: ‘Kristov križ i njegov prazan grob svjetionici su naše vjere!’
Varaždinski biskup Bože Radoš uputio je vjernicima svoju Uskrsnu poruku koju prenosimo u cijelosti:
‘Draga braćo i sestre,
Uskrs je put iz tame u svjetlo. Podizanjem mraka i dolaskom zore na vidjelo izlazi ono što je tama pokrivala. U slici noći i zore naziremo poruku i smisao Uskrsa. U tami Velikoga petka ostao je križ i grob. Tama ih je obuzela, osvojila kao ratnik svoj plijen. No, tama nad njima u uskrsnoj zori gubi moć i oni prerastaju u svjetlo – svjetiljke nade za Isusove učenike kroz svu povijest. Kristov križ i Njegov prazan grob svjetionici su naše vjere i neodvojivi su od poruke Uskrsa.
Uskrsna poruka se rađa u riječi, pogledu, blizini i susretu s Učiteljem koji izlazi iz tame smrti i ulazi u svjetlost života. U danima Uskrsa prebiremo Isusove riječi, hvatamo mu pogled i ton glasa. Želimo osjetiti toplinu njegova pogleda, čuti blagost njegovoga glasa. U ovoj poruci želim s vama napraviti jedan mali, prvi korak.
Vjerujemo da je prvi pogled, prva riječ, prvo zapažanje jako važno. Prvo što Isus vidi nakon uskrsnuća su suze – uplakano lice Marije iz Magdale. Njeno uplakano lice bilo je zadnje što je Raspeti vidio – žena koja plače pod križem za raspetim Prijateljem. Upoznavanje s ovim Učiteljem bilo je u suzama. Isusa je upoznala kao posebnog prijatelja koji ne gleda na grijeh, nego na ljudsku bol, na njegovo trpljenje – gleda na ljudske suze. Miješale su se u njenom životu suze žalosti, grijeha i kajanja s toplim suzama ljubavi i radosti. Ova bi žena mogla ispričati svoj život polazeći od događaja kada je plakala. Bili su to događaji vezani uz Isusa. Istina je da bi svatko od nas mogao svoj život ispričati po suzama – trenucima i događajima kada je plakao. Bilo da su bili događaji boli, žalosti ili radosti i sreće. Samo suze govore istinu o najdubljim našim osjećajima. Možda je ova žena suzama Isusu oprala noge, cjelivala ih. Suze se bile govor njezine ljubavi. I sada, ovaj čovjek koga još ne poznaje, najprije što vidi su njezine suze. Došao je u ‘dolinu suza’ da obriše svaku suzu s naših očiju. Suze su bile motiv njegovoga silaska među nas. Vidio je svoju uplakanu djecu, njihovu bol i zato ih briše. Kao što i mi, kad vidimo dijete koje plače uvijek priđemo i pitamo: „Što plačeš?“, u želji da mu zaustavimo suze. S pažnjom Isus prilazi ovom djetetu, Mariji Magdaleni, i pita: „Ženo, što plačeš?“ Magdalena je slika svakog Isusovog brata i sestre koji plače. Svakoga Isus pojedinačno pita: „Što plačeš?“. Mariju je poveo u dubinu njezinoga bića, bacio je pitanje (‘udicu’) u njezinu intimu, htio je izvući najdublju njezinu čežnju, njenu želju za srećom, želju za životom, želju za ljubavlju.
Ova žena još je ostala u tami Velikoga petka, još vidi samo križ i grob. Ali križ se preobrazio, grob se otvorio i grob je ostao prazan.
Draga braćo i sestre, Marija Magdalena pozvana je da ima pogled na križ koji je prazan, na grob koji je prazan, na grob koji ne nosi smrt, nego govori o životu. Uskrsli želi u njoj izoštriti taj pogled.
Put prema Uskrsu u sebi nosi pitanja. To je pedagogija koju Isus primjenjuje za svakoga svoga učenika. Tako će upitati učenike koji bježe iz Jeruzalema u Emaus: „Što to raspravljate? O čemu raspravljate tako žučno? Pitat će ih što se to stvarno dogodilo u Jeruzalemu, razumiju li što se dogodilo onog petka u Jeruzalemu. Pitat će i one koji su okupljeni u dvorani Posljednje večere: „Zašto ste uplašeni?“ Upitat će ih: „Zašto vam sumnje obuzimaju srce?“ Pitat će na obali: „Dječice, imate li što za prismok?“ Vodit će ih dalje do konačnog pitanja, koje postavlja Petru i svima nama: „Voliš li me?“
Draga braćo i sestre, volio bih da kroz ove dane uzmemo riječ Božju i da podvučeno sva ona pitanja koja Isus postavlja svojim učenicima nakon uskrsnuća. Vjerujem da se u tim pitanjima nalazi i ono ključno pitanje koje želi nama postaviti. Želi baciti udicu duboko u naše biće, izvući ono što je najdublja naša čežnja, čežnja za ljubavlju koja ne umire, čežnja za životom koji je vječan, čežnja za srećom koja je potpuna, ne tek jedno zadovoljstvo.
Draga braćo i sestre,
mi smo na putu. Uskrs je put iz tame u svjetlo. Vodi ga uvijek Isusovo pitanje koje postavlja nama i s nama želi doći do odgovora. Dok Isus postavlja pitanje – upitnik, želi da se u nama rodi odgovor – uskličnik. Uskrs je put od upitnika do uskličnika: Isus je živ, ja sam ga susreo!
Želim svakome od vas da doživite, izreknete, dušom, srcem, životom upravo to: Isus je uskrsnuo!
Sretan i blagoslovljen Uskrs!’
KUD Kotoriba vas poziva na kulturno – umjetnički program povodom ‘Vuzmenog pondeljka’
Članovi KUD-a Kotoriba ove godine po prvi put organiziraju kulturno – umjetnički program koji će se održati 1. travnja 2024. povodom Vuzmenog pondeljka.
Tom prigodom vas pozivaju da ih podržite. Program započinje u 14 sati skupljanjem na livadi u području zvanom „Sveti Ivan“ u Kotoribi gdje se budu prikazala izvorna kotoripska vuzmeno – ivanjska kola. U isto to vrijeme, u samom prostoru Doma kulture u Kotoribi, započinje izložba „Se kaj imamo v hiži“ Vladimira Vugrinčića uz pomoć Ksenije Virgej.
Izložba bude otvorena cijelo popodne. U 16h u istom prostoru Doma kulture kreće kulturno – umjetnički program u kojem nastupaju članovi KUD-a Kotoriba, učenici OŠ „Jože Horvata“ Kotoriba i najmlađi, iz Dječjeg vrtića Kotoriba.
Ovo je tek početak zamišljenog projekta “Vuzmeni pondeljek” koji bi svake godine upravo na Uskrsni ponedjeljak prikazivao i veličao kotoripski govor, pjesmu i ples. Sam projekt je sufinanciran od strane Ministarstva kulture i sporta. Krajnji cilj je prikazati stanovnicima Kotoribe sve vrijedno i povijesno vezano uz tradiciju, govor, riječ, pjesmu, ples i rukotvorine mjesta. Bitno je sačuvati govor Kotoribe ne samo u rječniku, već da on i dalje živi u svakodnevici i prenosi se mlađim generacijama. Materinski jezik je naš identitet, naša prošlost, naša sadašnjost i naša budućnost.
Sljubljivanje žganice i turoša 4. travnja u Društvenom domu u Praporčanu
Društveni dom u Praporčanu u četvrtak 4. travnja 2024. godine biti će mjesto vjerujemo ugodnog događaja u kojemu će uz ljude na prvom mjestu biti međimurska žganica i međimurski tvrdi kravlji sir turoš.
Bit će to događaj i trenutak gdje će se sljubiti vrsne međimurske žganice i jednako tako vrsni, gotovo kultni prehrambeni proizvod sir turoš iz bregovite Hrvatske, njezinog bisera Međimurja.
Vrata Društvenog doma za sve koji žele i mogu doći na ovaj jedinstveni događaj otvaraju se od 18 sati, a organizatori UDRUGA Tepka i Općina Selnica, koji žele da nakon Selnice, Merhatovca i Donjeg Koncovčaka, žele da Praporčan bude mjesto žganičkog praznika, a događaj je prethodnica 6. FICKO festivala Međimurske žganice koji će biti u subotu 29. lipnja 2024. godine u Domu kulture u Selnici.
Svim prijateljima i ljubiteljima Međimurske žganice želimo sretan, lijep, radostan i blagoslovljen Uskrs.
FOTO Djeca u parku u Gardinovcu tražila uskrsna jaja
I ove je godine je u mjesnom parkom Udruga građana “Gardruža” Gardinovec organizirala je potragu za uskršnjim jajetom.
U potrazi su sudjelovala djeca svih dobi. Za razliku od ranije, ove godine je trebalo ostvariti tri cilja. Na početku lagano zagrijavanje da se bolje i brže trči, zatim je trebalo što brže pronaći jaja, jer su prva nalaznika tri dobili posebne nagrade.
Glavnu nagradu je dobio nalaznik zlatnog jajeta. Potraga je bila duga, ali se trud isplatio jer je svako pronašao nešto od slatkiša pa dobrog i veselog druženja nije nedostajalo.
Za dječicu su pripremljene i zahvalnice za sudjelovanje.
Preminuo je Ivan Novak, dugodišnji član DVD-a Mali Mihaljevec
Iz DVD-a Mali Mihaljevec javljaju da je u 87. godini preminuo njihov dugogodišnji član Ivan Novak.
‘Kroz godine u našem DVD-u obnašao funkciju predsjednika, zamjenika predsjednika, zapovjednika i člana UO i NO.
Veliki je ovo gubitak za naš DVD, a i za međimursko vatrogastvo. Legenda međimurskog vatrogastva i vatrogastva u nasem DVD. Kroz godine mladi naraštaji prošli su njegovu edukaciju borbe protiv požara i vjezbanje ekipa za natjecanje.
Bio je i član nekadašnjeg DVD MTČ tvornice čarapa i član Kluba vatrogasnih veterana Međimurske županije gdje je bio jedan od osnivača, te je bio prvi predsjednik Kluba i bio izabran u više mandata i prisustvovao na više vatrogasnih olimpijada.
Zadnjih nekoliko godina bolest ga udaljila od aktivnog članstva DVD-a, a njegov zadnji nastup sa ekipom muški B bio je na Državno vatrogasnom natjecanju u Varaždinu 2021.godine.. U veljači je primo Spomenicu za veliki 70 godina nesebičnog i humanog rada u dobrovoljnom vatrogasnom društvu.
Dragi Ivane, opraštamo se danas od tebe, ali znamo da tvoj vatrogasni duh će uvijek paziti na nas.
Iskrena sućut svim članovima obitelji,’ stoji na njihovoj službenoj Facebook stranici.
Komunalac osvojio prestižnu nagradu „Zeleni leptir 2023“
Više od 50 projekata našlo se u utrci za prestižnu nagradu Zeleni leptir 2023., kojom je Rezolucija Zemlja, projekt Večernjeg lista, odlučila nagraditi najbolje ekološke projekte u 2023. godini.
Četveročlani žiri koji su činili Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF; Stela Lechpammer, izvršna urednica Večernjeg lista; Stipe Božić, naš proslavljeni alpinist, putopisac i redatelj te Andrej Ribičić, voditelj projekta Rezolucija Zemlja, odabrali su 14 najboljih.
Ocjenjivali su se ekološki projekti u 2023. godini i to kroz sedam kategorija te u dvije kategorije prijavitelja, udruge odnosno pojedinci te poduzeća.
Najbolji projekt poduzeća u kategoriji Održivi gradovi i održive zajednice osvojio je Komunalac Koprivnica s projektom „Sadnja voćaka po principu permakulture – samoodrživost razvoja biljaka“
Prestižnu nagradu na svečanom proglašenju dobitnika koje je održano 27. travnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici preuzela je Predsjednica uprave Komunalca, Nataša Tetec sa svojim timom koji je radio na projektu.
Komunalac d.o.o. ovim projektom – sadnjom po principu permakulture promiče sadnju u skladu s prirodom i po pravilima prirode te je bilje na taj način samoodrživo, otporno i dugovječno. Stalna briga prepoznata je i od strane svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria s kojom je Komunalac zasadio prvu „Šumu hrane“ po principu permakulture. Ovakva održiva i inovativna sadnja te uključivanje zajednice u sami proces i rezultat sadnje daje doprinos ciljevima za održive gradove i zajednice.
Komunalac je u ovaj projekt ušao u suradnji s dječjim vrtićima, osnovnim školama te poslovnim subjektima na području grada Koprivnice. U 2023. godini odrađene su dvije sadnje po principu permakulture. Odrađene su sadnje na javnoj površini kod gradskih bazena Cerine u suradnji s Podravkom d.d. i WWF Adria te kod poslovnog prostora tvrtke Hartmann. U sadnji su sudjelovala djeca iz dječjeg vrtića i osnovnih škola zajedno s zaposlenicima tvrtki i Komunalca. Sadnja se odvijala uz kompost „Domko“ kojeg Komunalac proizvodi na Kompostani Herešin. Na ovaj način zaokružuje se cijeli proces kruženja tvari u prirodi gdje se iz bioostataka proizvode visoko vrijedne tvari kojima se prihranjuju voćke.
Nagrada „Zeleni leptir 2023“ dodijeljena je po prvi puta za najbolje ekološke projekte u sklopu projekta Rezolucija Zemlja koji je u 2023. godini postao najveći ekološki projekt u povijesti Hrvatske. Dobio je međunarodno priznanje i osvojio medijski Oscar poznat pod nazivom INMA Global Media Awards u prestižnom Harvard Klubu u New Yorku.
Rezolucija Zemlja proglašena je, prema mišljenju strogog međunarodnog žirija, najboljim projektom na svijetu u kategoriji najboljih društveno odgovornih projekata organiziranih od strane medija. U konkurenciji je bilo čak 775 projekata iz 239 prestižnih medijskih kuća iz 40 različitih zemalja.
