Vanja Balent (21): ‘Priroda je moj život, a Čukovec moj ponos!’

By

-

20.08.2025 20:00

Ekološka udruga HRAST Čukovec dobila je novog predsjednika – na izbornoj skupštini održanoj u srpnju izabran je 21-godišnji Vanja Balent. Iako mlad, Vanja iza sebe već ima bogato iskustvo u radu udruga, a priroda i ekologija njegova su strast od najranijih dana.

– Od malih nogu provodio sam vrijeme u prirodi te mi je ova uloga predsjednika ekološke Udruge HRAST iznimna čast, ali i odgovornost, rekao nam je Vanja. Po struci je CNC operater, no slobodno vrijeme posvećuje radu u udrugama. Aktivno sudjeluje u DVD-u Čukovec, Lovačkom društvu Fazan Draškovec te, naravno, u ekološkoj udruzi koju sada predvodi. Isto tako, član je Mjesnog odbora Čukovec te napominje odličnu suradnju udruge i Mjesnog odbora.

Udruga HRAST osnovana je 2021. godine, ali njezina priča počela je još ranije, kada je grupa entuzijasta odlučila urediti prostor nekadašnjeg divljeg odlagališta otpada i pretvoriti ga u ribnjak i okupljalište mještana. Danas to mjesto nosi naziv Športsko-rekreacijska zona “Hrast” i postalo je ponos Čukovca.

– U tri godine napravili smo puno – uredili smo ribnjak, postavili objekt s terasom i pokrenuli brojne aktivnosti. Održavamo ribolovna natjecanja, školu ribolova za djecu, akcije čišćenja okoliša i druženja koja povezuju mještane. Naša zona postala je mjesto okupljanja, edukacije i zajedništva, ističe Vanja.

Posebno se ponose time što njihovu zonu redovito posjećuju i učenici Osnovne škole Draškovec u sklopu škole u prirodi. Udruga aktivno surađuje s brojnim okolnim udrugama, ribolovnim društvima, Gradom Prelogom i Međimurskom županijom.

– Želja mi je nastaviti ono što su članovi prije mene započeli, ali i donijeti novu energiju. Vjerujem da mladi ljudi mogu i trebaju biti pokretači pozitivnih promjena u svojim sredinama, poručuje Vanja.

Za mladića iz Čukovca priroda nije samo hobi, već način života. Osim ribolova, uživa u lovu i svemu što ga veže uz boravak na otvorenom. – Priroda je moj život, a Čukovec moj ponos. Želim da nas Udruga i dalje spaja i daje nove sadržaje našem selu, zaključuje novi predsjednik.

Rad i aktivnosti Ekološke udruge HRAST Čukovec možete pratiti na njihovoj Facebook stranici.

Sportski vikend na Marini Prelog: Divlji triatlon i posljednji Dani otvorenih vrata Sportova na vodi

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 19:30

0

Nedjelja, 24. kolovoza, donosi pravi sportski spektakl na prostoru Marine Prelog. Nakon održavanja 15. Divljeg triatlona Prelog, posjetitelji će moći uživati i u posljednjim ovogodišnjim Danima otvorenih vrata Sportova na vodi Grada Preloga.

Projekt Sportovi na vodi Grada Preloga već nekoliko godina uspješno okuplja djecu, mlade i odrasle na druženjima, rekreativnim aktivnostima te edukacijama o sigurnosti na vodi. Kroz cijelo ljeto brojni su građani i gosti imali priliku okušati se u vožnji čamcima, kanuima i SUP-ovima te naučiti više o važnosti odgovornog i sigurnog boravka na vodi.

U sklopu ovog sportskog vikenda održat će se i jubilarni 15. Divlji triatlon, utrka koja već tradicionalno privlači zaljubljenike u sport, adrenalin i rekreaciju. Sudionici će se okušati u plivanju, vožnji bicikla i trčanju, a sama kombinacija disciplina i atraktivna lokacija uz Dravu čine ovaj događaj posebnim izazovom i doživljajem.

Završnica triatlona bit će ujedno i poziv svim posjetiteljima da se pridruže na Marini Prelog, gdje ih očekuje sportska i zabavna atmosfera te posljednja prilika u ovoj sezoni da se uključe u program Sportova na vodi u vremenskom periodu od 14 do 18 sati.

Ova nedjelja stoga će u Prelogu biti pravi praznik sporta i to spoj tradicije, rekreacije i druženja na Dravi, kojim se zaključuje još jedno uspješno ljeto sportskih sadržaja na Marini Prelog.

Svetlana (39) teško je bolesna, pada u komu, vatrogasci su je morali dizati jer ima više od 240 kilograma! Kako da preživi i ona i majka!?

By

Ivica Jurgec

-

20.08.2025 19:00

0

Prvo su molili, onda glasno tražili, ali nisu dobili! Kao da ih nitko ne čuje. Danas su ovi ljudi, o kojima pišem, u panici, jer su bespomoćni i ne znaju što ih može zadesiti sutra.

Sjedimo u dvorištu kuće 16A u Sitnicama kod Murskog Središća: domaćin Stanislav Kalanjoš, hrvatski branitelj, njegova supruga Vesna (57) i njihov sin Slađan Kalanjoš, koji sa svojom obitelji živi u Goričanu. Ovom dijelu razgovora iz opravdanih razloga nije moga prisustvovati Vesnina i Stanislavova kćerka Svetlana (39). Ležala je unutra, prikovana za svoj krevet.

-Mi već stvarno ne znamo kamo se okrenuti i što učiniti. Mama i sestre su bolesne, sestra ne može iz kreveta, a institucije nam ne žele pomoći. Evo, prije otprilike tri mjeseca majka Vesna bila je u bolnici u Čakovcu, pala je u komu, boluje od KOPB-a (kronične opstrukcijske bolesti pluća). Liječnici su nam rekli da se pripremimo na najgore. Nakon tri dana su je ipak nekako vratili svijesti. Sad je doma, ali teško se kreće, umara se, ne može ništa raditi, koristi kisik… Treba joj pravi lijek, jer već sutra može ponovo pasti u komu i umrijeti – kaže zabrinuto sin Slađan.

I majka Vesna ima probleme s bolesnim nogama

ZA OVO NE TREBA KOMENTAR!

-No, još veći problem ima kćerka Svetlana. Ona boluje od cijelog niza bolesti, o čemu postoji opširna medicinska dokumentacija. Hormoni joj vrludaju, metabolizam, ne radi joj jedno plućno krilo, ima šećernu bolest tip 2, pretila je… Kad je supruga Vesna bila u bolnici, medicinske sestre koje Svetlanu obilaze svaki dan, našle su je bez svijesti. Ubrzo je stigla hitna, reanimirali su je, ali je nisu mogli povesti u bolnicu, jer je preteška. Imala je oko 240 kilograma, a sada možda i više. Nisu je mogli podignuti, pa su zvali vatrogasce. Njih šest ili sedam ju je uspjelo podignuti. To je tragedija mlade osobe, a socijalna služba nam ne pomaže koliko bi trebala – kaže otac Stanislav.

Poveli su me u kuću da porazgovaram i sa Svetlanom:

-Kad sam mogla, radila sam. Bila sam 9 godina pomagačica u nastavi s romskom djecom u OŠ Mursko Središće, ali je bolest uznapredovala. Sada sam već četiri godine u krevetu, rane mi se otvaraju, bojim se sepse, infarkta. Neugodno mi je zbog svega. Nemojte mi slikati lice, dovoljno je da ljudi vide moje noge. Zar je ovo gluma? – kaže Svetlana i pomakne pokrivač s nogu.

Svetlana se pokrila po glavi, ali noge je pokazala

Ljudi moji, nešto takvoga nikad nisam vidio. To nama izgleda strašno, a kako je tek njoj? Zatvorena među četiri zida, ne može se kretati, treba tuđu pomoć za higijenu, pored njenog kreveta veliki je aparat s kisikom. To je muka Jezušova, komentira brat Slađan.

U kući nemaju kupaonu, pitku vodu donose s javne slavine koju je nedaleko njihove kuće za cijelu ulicu postavio Grad Mursko Središće. Struju posuđuju, žive u teškim uvjetima, a bolest razara i majku Vesnu i kćerku Svetlanu. Primaju socijalnu pomoć za troje ljudi u ukupnom iznosu od 450 eura, a Svetlana još 162 eura inkluzivnog dodatka namijenjenog osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. I kako da s tim novcem Svetlana bude ravnopravna!?

Stanislav Kalanjoš pokazuje javnu slavinu odakle donose pitku vodu

SPAS U NOVOM LIJEKU “MOUNJARO”, NO…

Stanislav Kalanjoš poveselio se kad je krajem prošle godine i u Hrvatsku stigao novi lijek za bolesti kakve imaju i Vesna i Svetlana.

-Riječ je o lijeku “Mounjaro”, koji bi se morao uzimati postepeno 6 mjeseci što su preporučili i liječnici, ali on bi za to razdoblje koštao oko 2 tisuće eura, odnosno za njih obje 4 tisuće eura. Nakon toga liječnici bi napravili analizu učinka i odredili što i kako dalje. Socijalno nam ne želi pomoći. Bio sam više puta u Područnom uredu Centra za socijalni rad ovdje u Murskom Središću i tražio makar da i supruzi Vesni daju onaj inkluzivni dodatak od 162 eura. Samo što me nisu izbacili. Nisu ni pogledali liječničku dokumentaciju ili se uvjerili u stanje na licu mjesta, nego su mi unaprijed rekli da neću ništa dobiti. Jer da ne mogu dvije osobe u istoj obitelji dobivati inkluzivni dodatak. A obje su bolesne! Je li takav odnos prema nama zato što smo Romi? – pita se Stanislav.

Ovo je strašno – noge žene stare tek 39 godina

-Tražili smo na sve strane pomoć, pomogao nam je nešto Grad Mursko Središće, Međimurska županija preko “Katruže”, hvala gospođi Danici i gospodinu Emilu, podršku nam je dao i zamjenik župana Elvis Kralj. Zatražio sam da mi pomogne i braniteljska udruga i sve je to u tijeku. No, kad sam se obratio mom poznaniku, s kojim sam nekad i surađivao, saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju, odbio me je. Razočarao kao čovjek! Obratio sam se i Udruzi Roma Hrvatske “Kali Sara”, koja raspolaže ogromnim sredstvima, ali i tamo sam naišao na zatvorena vrata. Ja ne tražim novac, ja tražim lijek za njih dvije, da sutra ne bude kasno. Neka, u dogovoru s liječnikom, izravno uplate lijekove, što bi bilo najbolje i najčistije – kaže Stanislav, shrvan čitavom ovom situacijom.

Vjerujem da će poslije ovog našeg teksta namijenjenog široj javnosti, a pogotovo zastrašujućih fotografija, odgovorni ubrzano djelovati i pomoći nabaviti lijekove za ove dvije hrabre, a bespomoćne žene. Zato i postoji humanost, da se, kad je to potrebno, iskažemo u njoj.

Ljudi smo, zar ne?

FOTO Vatrogasac Mario Fuš obnovio vatrogasnu špricu za njen 135. rođendan

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 18:59

0

Rukovodeći se tom spoznajom, pripadnici DVD-a Kotoriba iz ropotarnice zaborava izvukli su staru vatrogasnu špricu koja je desetljećima stajala u kutu spremišta i čekala na svoju obnovu.

U društvu nažalost ne znaju kada je postala njihovo vlasništvo, ali znaju da je napravljena 1890. godine, pa tako danas slavi 135. rođendan. Točnu godinu od kada je u DVD-u vatrogasci ne znaju. U starim zapisima piše da je Društvo imalo dvije šprice prije Prvog svjetskog rata, a da je treća nabavljena nakon njega. Sigurno je u ono vrijeme bila nezamjenjiva spasiteljica na mnogim požarištima.

Pristizanjem nove vatrogasne opreme spremljena je u kut vatrogasnog spremišta kao podsjetnik na stara vremena. Ove godine konačno je dočekala svoje pravo mjesto da zasja u novom ruhu.

Mario Fuš, dugogodišnji revni vatrogasac 1. klase, uzeo si je truda i studiozno mjesec dana radio na njenoj obnovi tako da je obnovio svaki djelić. Drvo su napali kukci pa je neke dijelove trebalo zamijeniti novima, a ostale dijelove očistiti od godinama nakupljene prljavštine i obojiti.

Šprica je netom dobila i nadstrešnicu u dvorištu mjesnog vatrogasnog doma, a tu je smješteno još nekoliko starina koje su također obnovljene i čuvat će vatrogasnu prošlost.

„Tko bi joj rekao da je stara gospođa rođena 1890. godine te da joj je tek 135 godina?“ – u šali će ponosni kotoripski vatrogasci.

Valja reći kako oni pod nadstrešnicom na početku mjesne Duge ulice čuvaju špricu iz 1888. godine.

Do 2029. stiže digitalni euro. Što to znači?

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 17:30

0

GOTOVINA još ne nestaje iz svakodnevice, ali ubrzano gubi na važnosti. Diljem eurozone građani sve više koriste kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok fizički novac, novčanice i kovanice, ima sve manju ulogu u svakodnevnim transakcijama.

Za Europsku središnju banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se okreće bezgotovinskom plaćanju? Njihov odgovor je digitalni euro – digitalna valuta središnje banke osmišljena da funkcionira poput gotovine, ali u digitalnom obliku, piše Euronews.

Nadopuna fizičke gotovine digitalnim oblikom

“Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu”, izjavio je u srpnju Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a: “Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine.”

Gotovina je jednostavna i univerzalno prihvaćena. Za nju nije potreban bankovni račun, nema skrivenih naknada, a povijest plaćanja ostaje isključivo vaša. S druge strane, većina današnjih digitalnih plaćanja odvija se preko privatnih tvrtki, prenosi Index.hr.

ako su kartice praktične, dio su komercijalnog sustava u kojem transakcije prolaze kroz mreže u privatnom vlasništvu koje prate podatke, naplaćuju naknade trgovcima i mogu isključiti osobe bez bankovnog računa.

Velik dio naše potrošnje danas ovisi o sustavima kojima upravljaju američke kartične kuće ili aplikacijama tehnoloških kompanija. “Ono što je posebno zabrinjavajuće u Europi jest da prazninu nastalu smanjenjem korištenja gotovine popunjavaju neeuropska rješenja za plaćanje”, istaknuo je Cipollone.

Rizik od gubitka monetarnog suvereniteta

Bez digitalnog eura, ECB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama. Između 2019. i 2024. godine, udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68 % na 40 % po broju transakcija, te sa 40 % na samo 24 % po vrijednosti.

“Nemogućnost korištenja fizičke gotovine u online transakcijama ili za digitalna plaćanja na prodajnom mjestu lišava nas ključne opcije plaćanja”, rekao je Cipollone, upozorivši da to smanjuje otpornost, konkurenciju, suverenitet te u konačnici, slobodu potrošača da biraju kako će platiti.

Ako ECB ne djeluje, ovisnost o privatnim, često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja samo će rasti, a s njom i rizik po monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac središnje banke ostane relevantan u svakodnevnom životu građana.

Potrošači i dalje preferiraju gotovinu

Unatoč trendovima, mnoga mala poduzeća i potrošači i dalje preferiraju gotovinu. Prema podacima Goldman Sachsa, gotovo 30 % malih i srednjih poduzeća u eurozoni preferira gotovinu, a taj postotak raste na preko 50 % u Austriji i gotovo 40 % u Italiji.

Ekonomist Filippo Taddei upozorava da bez standardizirane javne platforme poput digitalnog eura, Europi prijeti dominacija privatnih i stranih sustava. “Ako EU ne stvori standardiziranu platformu koristeći digitalni euro, riskiramo da privatni novac i strani sustavi dominiraju.”

To bi novac središnje banke učinilo manje relevantnim. Digitalni euro mogao bi potaknuti konkurenciju i inovacije, a funkcionirao bi i offline, nudeći sigurno plaćanje u kriznim situacijama poput nestanka struje.

Kako će funkcionirati digitalni euro?

Korisnici bi digitalnom euru pristupali putem digitalnog novčanika, vjerojatno preko svoje banke ili javnog tijela. Plaćanja bi bila trenutna, besplatna i dostupna online i offline. Sredstva bi se mogla uplatiti s bankovnog računa ili gotovinom, a postojala bi ograničenja držanja kako bi se spriječio odljev novca iz banaka.

Ključno je da ECB ne bi mogao pratiti pojedinačne kupnje ili osobne podatke kupaca, čime bi se učinkovito štitila privatnost korisnika. Jedan digitalni euro uvijek bi vrijedio kao jedan euro u gotovini.

Kada ga možemo očekivati?

Na digitalni euro još ćemo morati pričekati. ECB je trenutno u pripremnoj fazi koja traje do listopada 2025. Nakon toga slijedi odluka o nastavku projekta, ali tek nakon završetka zakonodavnog procesa

“Nadamo se da ćemo sve političke i pravne odluke imati na snazi vrlo rano sljedeće godine”, rekao je Cipollone u svibnju. Čak i uz zeleno svjetlo, razvoj će trajati dvije do tri godine, što znači da je realno očekivati uvođenje između 2027. i 2029. godine.

Može li digitalni euro ugroziti dolar?

Iako se mnogo raspravlja o potencijalu digitalnih valuta da ugroze dominaciju američkog dolara, ECB je jasan: digitalni euro nije geopolitički alat. “To je alat za maloprodajna plaćanja”, naglasio je Cipollone: “Namijenjen je Europljanima – a ne međunarodnim držateljima rezervi.”

Dolar i dalje dominira globalnom trgovinom i financijama zbog povjerenja, veličine tržišta i desetljećima starih mreža. Iako bi digitalni euro mogao ojačati jedinstvenu valutu unutar Europe, nije osmišljen da postane globalna rezervna valuta.

Budućnost plaćanja u Europi

Svrha digitalnog eura nije uzdrmati globalne financije, već pružiti europskim građanima kontinuirani pristup javnom novcu u digitalnom svijetu, zaštititi privatnost i osigurati budućnost jedinstvene valute.

“Uloga gotovine bit će značajno smanjena ako ne osiguramo digitalni ekvivalent”, rekao je Cipollone: “Ako ne djelujemo, nećemo ispuniti svoju odgovornost kao središnja banka prema ljudima kojima služimo”

Vito Ciglarić mladi je folkloraš koji nam otkriva svoju priču i ljubav prema folkloru

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 17:00

0

Kad govorimo o mladim ljudima koji svoju energiju i slobodno vrijeme posvećuju očuvanju tradicije, ime koje se ističe u Međimurju svakako je Vito Ciglarić. On je plesač i pjevač KUU Seljačka sloga Nedelišće, ali i pokretač folklorne skupine u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec. Iako još srednjoškolac, iza njega su brojni nastupi, a motivacija kojom okuplja i druge mlade oko folklora pokazuje da mu je upravo ljubav prema tradiciji životna vodilja.

POČETAK LJUBAVI PREMA FOLKLORU

Na pitanje kako je sve počelo, Vito se prisjetio jednog posebnog trenutka.

– Ljubav prema folkloru počela je nakon što sam imao priliku predstaviti našu tradiciju i plesove učenicima na razmjeni iz Poljske. Kad sam shvatio koliko je naša tradicija bogata, to me potaknulo da je još više istražim i posvetim joj se – ispričao nam je.

Od tada je folklor postao sastavni dio njegova života – ne samo hobi, već strast koja ga oblikuje.

NASTUPI KOJI OSTAJU U POSEBNOM SJEĆANJU

Vito iza sebe već ima mnogo nastupa, no jedan mu je posebno drag i nezaboravan.

– U posebnom sjećanju uvijek mi je prvi nastup. Osjećaji uzbuđenja i nervoze prije izlaska na pozornicu, a zatim ponos nakon što smo završili izvedbu – to je iskustvo koje se ne zaboravlja. Isto tako, rado se prisjećam folklornog susreta koji smo organizirali sa školskim folklorom u CZK-u, jer je bio ispunjen zajedništvom i veseljem – prisjeća se.

KAKO JE NASTALA FOLKLORNA SKUPINA U GIMNAZIJI JOSIPA SLAVENSKOG

Osim što je aktivan član Seljačke sloge, Vito je sa svojim entuzijazmom pokrenuo i novu priču – folklornu skupinu unutar gimnazije koju pohađa.

– Profesorica Marija Borko godinama je pokušavala osnovati folklornu skupinu u našoj školi. Ove godine zajedno smo uspjeli okupiti nekoliko plesača i počeli s probama. Cilj nam je bio potaknuti mlade da se upoznaju s našom bogatom tradicijom i da se kroz ples i pjesmu zbliže s njom. Od prve probe odazvalo se puno novih članova, što nas jako veseli. Posebno smo zahvalni ravnateljici Sandri Breka-Ovčar na velikoj podršci i poticanju kreativnosti – otkrio je Vito.

Njegova inicijativa dokaz je da i mladi mogu biti pokretači pozitivnih promjena i nositelji očuvanja kulturne baštine.

USKLAĐIVANJE ŠKOLE, PRIVATNOG ŽIVOTA I FOLKLORA

S obzirom na brojne obaveze, pitali smo ga je li teško sve uskladiti.

– Usklađivanje školskih i folklornih obaveza mi ne predstavlja problem jer kad nešto voliš, uvijek ćeš naći vremena za to. Bitno je samo posložiti prioritete i dobro organizirati dan ili tjedan – kaže mladi folkloraš.U tome se, dodaje, krije i tajna uspjeha – raditi ono što voliš, a onda ništa nije teško.

POGLED U BUDUĆNOST – SAN O LADU

Iako je pred njim još puno izazova, Vito jasno zna što želi kada je riječ o folkloru i budućnosti.

– Moja želja je nastaviti istraživati, učiti i raditi na očuvanju naše baštine. Sanjam da ću nastaviti raditi kao plesač i koreograf, a jednog dana volio bih zaplesati i u našem Ladu – zaključuje.

MLADI PRIMJER KOJI MOTIVIRA DRUGE

Priča Vite Ciglarića pokazuje koliko snažno folklor može oblikovati osobu i dati joj osjećaj pripadnosti. Njegova energija, predanost i želja da folklor približi mladima primjer su kako tradicija može živjeti i u modernom vremenu – zahvaljujući entuzijazmu onih koji ju vole i s ponosom predstavljaju.

Međimurski slavuj Filip Hozjak prvi put na ‘Festivalu balona’ u Prelogu – i to na pozornici sa 4 Tenora!

By

Hana Batcha Frančić

-

20.08.2025 16:00

0

Preloški glazbenik Filip Hozjak (34), djelatnik zagrebačkog kazališta „Komedija“ i član benda 4 Tenora, još nije imalo prilike posjetiti „Festival balona na vrući zrak“ u Prelogu, koji će se ove godine 4. put, od 28. do 31. kolovoza 2025. godine, održati na Marini Prelog. Međutim, ove godine – dolazi sigurno!

Naime, on će na festivalu i zapjevati, jer će zajedno s kolegama iz benda 4 Tenora – Đanijem Stipaničevim, Markom Pecotićem i Vladom Garićem, održati koncert na posljednjem, 4. danu „Festivalu balona“ u nedjelju, 31. kolovoza 2025. godine, uz spektakularne noćne iluminacije balona, pružajući savršen završetak ove nezaboravne manifestacije.

Filip Hozjak, koji je trenutno na ljetovanju u Vodicama sa suprugom Ivanom i 2-godišnjom kćerkicom Artom, otkriva kako mu „Festival balona“ u Prelogu dosad nije bio suđen:

– U mom rodnom Prelogu, gdje trenutno gradim kuću (po potrebi putujem u Zagreb), mi je najljepše, te mi je iznimno drago što ću nastupati s 4 Tenora na „Festivalu balona“ u svom rodnom gradu. Uzbuđenje je tim veće jer još nisam imao prilike posjetiti „Festival balona“ – kaže Filip i dodaje:

– Kad je bio 1. Festival balona, taman sam imao vjenčanje, druge godine smo imali bebu, a treće godine sam imao 4 dana koncertne turneje baš za vrijeme „Festivala balona“. Sad ću konačno biti na festivalu, a još k tome i nastupati! I dečki iz 4 Tenora se tome vesele, nismo imali prilike vidjeti ni noćne iluminacije balona tako da se svi baš radujemo ovom koncertu.

Otkrio je i kako za ovu prigodu pripremaju neuobičajeni repertoar.

– Pripremamo za nas dosta drukčiji, neobičan repertoar, no sudeći prema reakcijama publike, napravili smo dobar odabir pjesama i mislim da će posjetitelji biti zadovoljni – rekao je Hozjak.

Ovaj međimurski slavuj inače cijelo ljeto ima krcato koncertima s 4 Tenora, a tri su puta rasprodali i koncerte u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Iduće, 2026. godine na proljeće, momci slave i svoju 10. godišnjicu.

Osim što je dio popularnog benda 4 Tenora, Filip Hozjak, koji je diplomirao glazbu na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, dosad je objavio i tri uspješna singa: „Obale dvije“, „Bosut nije htio teći“ i „Srce pušta na sve strane“.

Njegova ljubav prema glazbi rodila se dok mu je bilo 5 godina, kada je kao dječačić pjevao na „Ljetnim noćima Grada Preloga“ pjesmu „Otvor’ ženo kapiju“.

„Kapija“ „Festivala balona na vrući zrak“ u Prelogu uskoro će biti otvorena, veselimo se festivalu, balonima te koncertu 4 Tenora i našem Filipu Hozjaku, koji će prvi put prisustvovati festivalu, ponosno stojeći na pozornici uz Dravu u svom rodnom, najdražem gradu Prelogu!

Općina Gornji Mihaljevec: Odvoz glomaznog otpada za kućanstva, prijavite se na vrijeme

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 15:00

0

Iz Općine Gornji Mihaljevec obavještavaju građane da će se krupni glomazni otpad prikupljati ovisno o danu odvoza miješanog komunalnog otpada, unutar sljedećeg perioda:

10.09.2025.

Važna napomena: “Za odvoz krupnog (glomaznog) otpada potrebno je izvršiti prijavu najkasnije tri (3) radna dana prije naprijed navedenog datuma na broj telefona 049/587-837 ili putem e-mail adrese: [email protected]

Prilikom prijave nužno je navesti podatke o korisniku javne usluge i obračunskom mjestu (ime, prezime, adresa, broj telefona) i sastavu otpada (npr. krevet, željezni dijelovi bicikla, madraci i sl.). Davatelj usluge kupiti će otpad (prema popisu prijavitelja) od osoba i s lokacija koje su unaprijed najavljene, iz razloga što se unaprijed mora procijeniti koliko će kamiona poslati da bi se prikupio sav najavljeni glomazni otpad.

Glomazni otpad je potrebno najranije jedan (1) dan prije datuma odvoza odložiti na površinu dostupnu za vozilo davatelja javne usluge (koncesionara). Otpad ne smije biti odložen na način da ugrožava okoliš, imovinu ili zdravlje drugih ljudi. U slučaju da je glomazni otpad odložen u dvorištu korisnika usluge, obvezna je prisutnost ukućana prilikom odvoza te osigurana mogućnost ulaska vozila davatelja javne usluge u dvorište korisnika usluge, dok u suprotnom davatelj javne usluge (koncesionar) neće biti u mogućnosti preuzeti odloženi glomazni otpad. Sukladno zakonskim odredbama, pravo na besplatni odvoz glomaznog otpada imaju samo korisnici iz kategorije kućanstva.

Sukladno uvjetima određenih ugovorom o koncesiji maksimalna količina glomaznog otpada koja se može preuzeti od korisnika je 5m3 po odvozu. U slučaju zaprimanja većeg broja prijava za odvoz glomaznog otpada, prikupljanje otpada vršiti će se i u danima nakon označenih termina.”

Nenadani susret prijatelja iz djetinjstva na cesti u Donjem Vidovcu

By

medjimurski.hr

-

20.08.2025 14:35

0

Nenadano i neplanirano na glavnoj prometnici u Donjem Vidovcu sreli su se supružnici Srpak, Katarina i Martin, iz Zagreba, te supružnici Kvakan, Magdalena i Josip, iz Svete Marije. Fotografija tog susreta mogla bi biti inspiracija za dvije životne priče, ali i za ono najvažnije – prijateljstvo iz djetinjstva. Naime, svi su iz Svete Marije, osim Martina, koji je živio u Donjem Vidovcu, ali je gotovo svakodnevno dolazio u Svetu Mariju jer je ondje živjela odabranica njegova srca – lijepa i ljupka Katarina. Martin i Josip dobro su se poznavali jer su vršnjaci, a danas obojica broje više od osam desetljeća života.

– S obzirom na to da smo približnih godina, svi se manje-više poznajemo. Martin i moj Joc (Josip) su generacija, a Katica je četiri godine mlađa od mene. Moje radno mjesto bilo je najprije tajničko u školi, a zatim matičarsko, pa sam upoznala mnogo ljudi. Katicu znam još od školskih dana. I tako, nakon dugo godina, sretneš poznate osobe, najprije razmijeniš nekoliko riječi o tome kako si, a onda evociraš uspomene. S dragim ljudima uvijek možeš ugodno razgovarati. Uvijek nađemo zajedničke teme, posebice jer poznajemo i neke od njihove braće. Oni su uvijek ugodno društvo – rekla je nakon susreta Magdalena.

Budući da je Martin u nedjelju proslavio 80. rođendan, a s Katicom i 51. godišnjicu braka, Magdalena je iskoristila prigodu za toplu poruku:

„Katica i Tino, ne brojite godine, uživajte u svakom trenutku. Tino, sretan ti rođendan, a vama oboma sretna godišnjica braka. Neka vas prate sreća i dobro zdravlje. Vaše pjesme o rodnom Vidovcu i Svetoj Mariji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Ništa ljepše niste nam mogli darovati. Iskrene čestitke povodom vaših jubileja.“

Uz te riječi uručila im je i srce od čipke s brojem 50 – ručni rad vlastitih ruku.

‘Tradicija bez granica’ i Dani ljuka u Donjoj Dubravi: Fina jela, kulturni program, langoši, živa glazba…

By

Hana Batcha Frančić

-

20.08.2025 14:00

0

Općina Donja Dubrava poziva sve mještane i goste da im se pridruže 30. i 31. kolovoza 2025. godine u dvorištu doma kulture Zalan, gdje vas očekuju dvije zanimljive manifestacije prepune tradicije, okusa i glazbe!

30.8. SUBOTA – KULTURNO-GASTRONOMSKI SAJAM PREKOGRANIČNIH TRADICIJA “TRADICIJA BEZ GRANICA“, MEĐUNARODNA MANIFESTACIJA, INTERREG PROJEKT HRVATSKA – SLOVENIJA

Početak programa: 17 sati

Općina Donja Dubrava u sklopu Interreg projekta Hrvatska – Slovenija organizira manifestaciju u suradnji s partnerima iz Slovenije – Općinom Dornava.

Na sajmu ćete moći kušati tradicionalna jela od ljuka koja će pripremiti Udruga žena i Udruga umirovljenika iz Donje Dubrave te slovenska tradicionalna jela, razne sorte vina, med i druge domaće proizvode u izradi i promociji Turistično-etnografskog društva Lükari Dornava, Turističnog društva Polenšak, Društva gospodinj Občine Dornava, Čebelarskog društva Dornava i Vinogradnika Jože Mlinariča.

Na sajmu će se predstaviti i dobravski ljukari i OPG Franjo Miser sa proizvodima od lješnjaka.

Kulturno-umjetnički dio počinje u 18 sati, u kojem će sudjelovati:
– KUD „Seljačka sloga“ Donja Dubrava
– Puhački orkestar Općine Donja Dubrava
– KUD Zrin Legrad
– Pihalna godba Občine Dornava

Bit će održana i zanimljiva predavanja na temu ljuka i njegove važnosti u lokalnoj gastronomiji i zdravlju. Od 20 sati druženje se nastavlja uz dobru glazbu i odličnu atmosferu – za zabavu je zadužen bend Elixir!

31.8. NEDJELJA – 18. DANI LJUKA I EKOLOŠKE PROIZVODNJE

Početak sajma: od jutarnjih sati
Svečano otvorenje: 11:30 sati sa kulturnim programom

Već tradicionalno, 18. godinu zaredom, u Donjoj Dubravi se održavaju Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje! Na sajmu sudjeluju izlagači iz Međimurske, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i ostalih županija, koji će predstaviti bogatu ponudu domaćih proizvoda, rukotvorina i ekoloških delicija. Udruga žena Donja Dubrava priprema ukusne langoše za sve posjetitelje!

Dani Ljuka i ekološke proizvodnje u Donjoj Dubravi

Oba dana manifestacije moći ćete razgledati izložbu slika Zorana Horvata – Zoran Horvat Art, autora iz Donje Dubrave, koja će biti postavljena u sklopu događanja u Info centru Zalan. Za osvježenja oba dana pobrinut će se Ugostiteljski obrt „Poljdi“ Snježana Balažinec.

Za sudjelovanje na Danima ljuka potrebno je ispuniti Prijavnicu i dostavi je u Općinu Donja Dubrava do 22. kolovoza.

– Vidimo se u dvorištu Zalana 30. i 31. kolovoza! Dođite, kušajte, uživajte i podržite lokalne proizvođače i bogatstvo naše zajednice! – poručuje Općina Donja Dubrava.