Međimurska zaklada solidarnosti „Katruža“ u okviru svojih aktivnosti i ove je godine organizirala tradicionalnu akciju „Katruže za Katružu“ koja se u subotu, 11. svibnja odvijala u Čakovcu, Murskom Središću, Nedelišću, Belici, Donjem Vidovcu i Maloj Subotici, nastavak je to iznimno uspješnih akcija koje su se ovog tjedna održale u Prelogu i Svetoj Mariji.
Akcija koja je postala sinonim za dobrotu i solidarnost i ove je godine okupila velik broj građana koji su svojim dobrovoljnim prilogom podržali rad zaklade, a u znak zahvale dobili su simbol međimurske zaklade – cvijet katružu.
Cilj akcije „Katruže za katružu“ ostao je nepromijenjen – prikupiti sredstva za pomoć onima kojima je ona najpotrebnija, a ovogodišnja akcija još jednom je pokazala iznimnu solidarnost i zajedništvo među građanima Međimurja.
Hvala svima koji su se priključili ovogodišnjoj akciji „Katruža za Katružu“, jer svaka gesta podrške znači mnogo za one kojima je pomoć potrebna, stoga veliko hvala svima koji su pokazali svoje veliko srce i pridružili se današnjoj akciji.
Sunčane, svibanjske subote brojne Međimurke odlučile su prošetati centrom Čakovca. Iz ormara su izvukle ljetnu odjeću te su krenule na kavu, u šetnju ili na netko od brojnih događanja u gradu.
U šetnji je bila i naša Helena Hlišć, evo tko joj je sve ‘zapeo’ za objektiv.
Dječja folklorna sekcija KUU Zasadbreg osnovana je 2001. godine pod vodstvom Sanje Bacinger, potom Ivane Bakar Mikolaj, koju je godine 2009. zamijenila Barbara Dunjko (40). Dunjko je i danas, gotovo 15 godina nakon što je preuzela vodstvo, jednako posvećena radu udruge. Sekcija okuplja djecu od 4 do 14 godina, a osim Zasadbrežana, polaze ju i djeca iz obližnjih naselja poput Frkanovca, Selnice, Prekope, Vučetinca i drugih.
Jednom tjedno, a prije samih nastupa i učestalije, djeca u Zasadbregu pod vodstvom Dunjko uče i uvježbavaju međimurske folklorne pjesmice, plesove, brojalice i igre, a aktivno sudjeluju i u fašničkoj sekciji. Tijekom više od 20 godina postojanja, dječja je sekcija nastupala u Austriji i drugim inozemnim manifestacijama, a na domaćem terenu u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, Karlovcu, Vodicama i drugdje. Najveći uspjeh sekcije ipak je bio onaj 2017. godine kada je sudjelovala na Smotri dječjeg folklora u Maloj Subotici, a upravo joj je taj nastup otvorio mogućnost nastupa na Međunarodnom dječjem folklornom festivalu u Sloveniji.
Barbara Dunjko sve mladost i djetinjstvo veže uz KUU Zasadbreg gdje je još kao djevojčica započela plesati, a potom se mnogo godina kasnije ulažući svoj trud i ljubav prema folkloru našla u ulozi voditeljice. Dugogodišnje znanje o međimurskom folkloru, kulturi i tradiciji koje je upijala u mladosti sada utiskuje u mlađe generacije. Pod njezinim vodstvom dječja je sekcija stekla prepoznatljivost, a upravo iz tog razloga dodijeljena joj je godišnja nagrada za doprinos kulturi koju dodjeljuje Općina Sveti Juraj na Bregu.
– Već desetak godina radim kao asistent u nastavi u Područnoj školi Zasadbreg, zaposlivši se odmah po završetku Učiteljskog fakulteta u Čakovcu 2010. godine. Osim radu u školstvu, posvećena sam radu s djecom u sklopu KUU-a. Sve je počelo u 7. razredu kada sam počela plesati. U to vrijeme sekciju je vodila učiteljica Sanja Bacinger, a kako je uz to radila u školi, tako nas je uspijevala zainteresirati i to je vrijeme kada sam se uključila u rad udruge. Iako se dječja sekcija osnovala kasnije, ja sam i dalje bila aktivni član, no otvorila se mogućnost da povremeno pomognem u radu i pripremama te sam tako nakon dotičnog vremena preuzela vodstvo. Imala sam 27 godina.
Ključna figura u Barbarinom životu bila je Sanja. Ona je svojim vodstvom i strašću usadila u polaznike sekcije ljubav prema međimurskoj tradiciji.
– Nesebično je s nama dijelila priče i sve što je znala o tome. Smatram da je ona bila osoba koja odredila moj put. Čak i kad sam u različitim situacijama znala zapitati zašto sam ovdje iako su me možda negdje drugdje izvan države očekuju bolje prilike, odgovorila sam si jednostavno ovako: „Ovaj kraj duboko je usađen u mom srcu.“ Smatram i danas da bih time izgubila doticaj s ovim krajem, ljudima i bogatstvom koje on ima. Nisam ga mogla ostaviti.
Iza Dunjko u ulozi voditeljice stoje brojne generacije polaznika, no ističe, vremena se mijenjaju.
– Prošlo je mnogo generacija koje sam vodila, a ključna je razlika da su djeca prije češće i nakon školovanja ostala vezana za udrugu. I danas se neki priključuju folkloru odraslih, no to je rjeđe. U nekom se trenutku pojave druge obaveze. Nastavak školovanja, posao, obitelj i tako oni otpadaju. Ostaju samo oni koji doista gaje veliku ljubav. Ni vodstvo sekcije nije lako. Privrženost udruzi gradi se i kroz druženje i povezivanje s članovima. Koliko sam samo puta ostajala nakon treninga kako bih slušala djeca i ono što imaju za podijeliti. Ljudski odnos ovdje je ključan. Ponekad i organiziramo i male izlete, sve kako bismo ih zadržali.
Dječja sekcija razlikuje se od odrasle, a važno je, tumači Barbara, da nikad ne smetnete s uma da su oni samo djeca.
– Nije dovoljno znati samo plesati, već to moraš i osjećati, jer to je ono što izbije na nastupima. Uživanje! Bez toga, sve pada u vodu. To se mora vidjeti na pozornici, a to moraš moći i prenijeti. Djeca osjećaju, no ako oni shvate da vi to istinski ne volite, zavoljeti neće ni oni. U sklopu dječje sekcije učim ih plesovima, pjesmicama i brojalicama koje su vezane za njihovu dob! Nije poanta da djecu učimo folkloru koji je predviđen za odrasle, je ona nemaju spektar emocija odraslih i tako ne mogu prenijeti doživljaj na publiku. U dječji folklor moraju biti uključeni oni plesovi koji su predviđeni njihovom uzrastu, jer ako djecu podučavate folklornim koracima odraslih, oni ne izgledaju kako bi trebalo. Mi radimo jednostavnije plesove i pjesmice, a koje djecu ujedno i zabavljaju. Tako smo mi došli do Vinkovačkih jeseni i Đakovačkih vezova, a vjerujem da smo se plasirali jer smo zadržali bit dječjeg folklora.
Za Dunjko, nagrada Općine Sveti Juraj na Bregu predstavlja poticaj, no i bez nje, govori nam, radila bih jednako entuzijastično kao i do sada.
– Poticaj je ljubav, no lijepo je kad netko prepoznaje da se netko doista trudi.
Dunjko je ujedno i majka dviju kćeri, Dore (6) i Lane (8) koje ju prate na njezine treninge, a nada se da će se i u njima jednom kako budu odrastale, niknuti svijesti o važnosti njegovanja međimurske baštine.
Učenici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, polaznici izvannastavne aktivnosti “Istraživači prirode”, su jučer u sklopu projekta “Zaštita prirode: naša zajednička odgovornost” posjetili “Dravsku priču”. “Priča” je ustvari Centar za posjetitelje u sklopu Javne ustanove za zaštitu prirode Virovitičko – podravske županije.
Učenici su uživali u trosatnom programu obilaska i učenja putem priča, zvuka, videa, živih životinja i biljaka, multimedijalnog postava. Čak su i bili pravi istraživači i prvi put u životu gledali različite predmete i oblike kroz mikroskope, vidjeli orlove štekavce, sove, škanjce, rode i druge ptice u oporavilištu za ozlijeđene životinje.
Ručak za kraj je bio u Pustari Višnjica, ogromnom imanju koje se prostire na 340 hektara usred čega su ugostiteljski sadržaji.
Da nam se ponovi ovakav dan bila je zajednička želja izletnika koji su ostali oduševljeni “Dravskom pričom” jer im je ponudila više od očekivanog.
Izlet će u cijelosti financirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.
Radovi na rekonstrukciji i nadogradnji Dječjeg vrtića „Kockavica“ u Svetoj Mariji su u punom zamahu, a za to je zadužena tvrtka Tekeli projekt-inženjering d.o.o. iz Murskog Središća. Posjetili smo gradilište i pogledali kako to izgleda.
Na vrtiću je podignut kat na kojem se nalaze prostrane prostorije s velikim prozorima i mnogo svjetla, a u tijeku su završni radovi na krovu. Nadogradnjom vrtića povećat će se kapacitet vrtića za dodatnih 40 djece.
Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek
Vrijednost radova iznosi 645.173,79 eura (4.861.061,92 kuna), s time da je Općini Sveta Marija za ovaj projekt iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Vlade RH odobreno 323.843,65 eura sredstava.
– Radovi na vrtiću odlično napreduju i vjerujemo da će biti gotovi do kraja godine, kako je predviđeno ugovorom – rekla je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
Za vrijeme radova, vrtić je preseljen na privremenu lokaciju u Društveni dom u Donjem Mihaljevcu.
Prije utakmice mame i djeca iz Nogometnog kluba Bratstvo iz Savske Vesi, odlučili su zaplesati na Rim Tim Tagi Dim i dati Baby Lasagni podršku danas u finalu Eurosonga.
Aurora borealis, fenomen polarne svjetlosti, počastila je ovoga petka stanovnike diljem Hrvatske pa tako i Međimurja spektakularnim prizorima na nebu.
U javnoj Facebook grupi ‘ČAKOVČANKE I ČAKOVČANCI’ nekoliko korisnika podijelilo je fotografije nastale u Međimurju.
Iz Istra Meta jučer su napisali da je sunčeva oluja pogodila Zemlju ranije od očekivanja.
Kako navode, aktivnost Sunca doživljava vrhunac s nizom snažnih solarnih baklji i očekivanim geomagnetskim olujama koje mogu dovesti do vidljive aurore i u nižim geografskim širinama, pa čak i u Hrvatskoj.
Fotografije su od Vladimira Horvata, Daniela Hampamer Kige i Vere Fučko-Trstoglavec.
Jučer je otvorena izložba Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne kojom Muzej slavi svoj okrugli rođendan, u godini čakovečkih obljetnica!
Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja. Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!
Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju.
Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.
Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, kojoj čestitam i zahvaljujem na ovoj časti koju imamo u našem gradu, hvala našem Muzeju i uvijek vrijednoj ekipi na čelu s ravnateljicom Mašom Hrustek Sobočan, ponosna sam što su upravo Muzej Međimurja, ali i svi djelatnici ovogodišnji laureati te ću im s velikim ponosom krajem svibnja uručiti zasluženu Godišnju nagradu Grad Čakovca u ime svih Čakovčanki i Čakovčana!
Naime, popularna domaća pjevačica Zsa Zsa sjajno je izvela “Rim Tim Tagi Dim’ kao baladu i tako hitu Baby Lasagne dala novu dimenziju, piše N1.
“A niš – riskiram na jako s ovim. Ali, htjela sam čuti kako bi zvučala kao balada.. i zvučala bi baš melankolično, tužno… i ide uz Rihannu!”, napisala je u opisu videa u kojem je i zasvirala pa dodala kako dočekuje finale.
“Nabrijana sam jako na sutra, mama je izvadila bakine čipke tj. tabletiće koje je ona heklala godinama… Baby Lasagna nas je potaknuo da izvadimo sva njena remek djela moguće i vi vaša od vaših baka i fascinantno je koliko ih je pretvorio u moderni i trendy komad za imati doma, na obleki i sl.”, dodala je te naglasila da je pred Markom velika svjetska karijera.
Podsjetimo, Baby Lasagna bio je u statusu rezerve na Dori te ušao u natjecanje tek kada je Zsa Zsa odustala, a jučer je poručila kako je tome prethodio nevjerojatan niz događaja te da ništa nije slučajno.
