Protiv trojice okrivljenika zbog počinjenja prekršaja iz članka 4. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 33-godišnjakom, 21-godišnjakom i 20-godišnjakom, utvrđeno je kako su počinili prekršaj iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
Naime, u četvrtak, 28. ožujka oko 18:30 sati u Čakovcu, ispred sportske dvorane u Športskoj ulici, neposredno nakon odigravanja prvenstvene utakmice 1. hrvatske rukometne lige za žene, između ŽRK “Zrinski” iz Čakovca i RK “Podravka Vegeta”, trojica okrivljenika tzv. “bengalkom” zapalili su navijačke transparente. U događaju, osim spaljenih transparenata, nije nastala druga materijalna šteta te nije bilo ozlijeđenih osoba.
Protiv trojice okrivljenika zbog počinjenja prekršaja iz članka 4. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu.
Agilne članice KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” nezaobilazne su sudionice tradicionalnog Festivala kazališnih amatera Međimurja. Festival je održan minulog vikenda i to tradicionalno u Prelogu. Ovoga puta su se poklonice dramskog stvaralaštva KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” gledateljstvu i stručnom povjerenstvu festivala predstavile predstavom “Međimurski zajtrik i večerja”, autora Ignaca Šardija iz Selnice, a u režiji Štefanije Jambrošić, predsjednice KUU, koja ponovno ne krije zadovoljstvo izvedbom, a pogotovo njihove glumice Katarine Šimunić.
Ona je u ulozi Ane ušla u nominaciju glavne ženske uloge.-Naša predstava svidjela se predstavnici Krapinsko zagorske županije, te nas je odabrala da predstavljamo Međimursku županiju na Festivalu dramskih amatera središnje Hrvatske u Zlatar Bistrici u listopadu ove godine -rekla je ponosno predsjednica KUU.
Valja istaknuti kako je 71-godišnja Katarina Šimunić bila u nominaciji za takvu ulogu i na lanjskom Festivalu KAM-a za ulogu Barice u predstavi „Nesretne vrečke” koju je napisala i također režirala predsjednica njezine udruge.
U subotu 6. travnja 2024. godine u kinodvorani „Borak“ u Širokom Brijegu održao se kulturno – zabavni događaj naziva „Đođi da vidiš, dođi da se diviš“ na kojem su gostovali KUD „Mihovljan“ i KUU „Zasadbreg“ osnažujući tako suradnju s kulturno umjetničkim udrugama Hrvata izvan Hrvatske.
U Bosni i Hercegovini ugostilo ih je Hrvatsko kulturno društvo „Biloševica“ Rasno – Dužice iz Širokog Brijega, a tijekom programa prikazani su tradicionalni plesovi Hrvata iz Međimurja i Hercegovine. U sklopu koncerta nastupao je i pjevač Zdenko Damjanović, a o počecima suradnje i samom događaju svoj je osvrt dao predsjednik KUD-a „Mihovljan“ Predrag Kočila.
-Suradnja je započela tako da nas je Hrvatsko kulturno društvo „Biloševica“ iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini posjetilo prethodne godine u Mihovljanu, a tom smo prilikom organizirali priredbu „Zapadna Hercegovina u Međimurju.“ Tada smo im i pokazali naš kraj, a ovog smo puta mi bili pozvani od strane njih, na što smo se odazvali, govori Kočila i dodaje:
-Drage smo volje prihvatili poziv i odmah se primili priprema, a s ciljem da što kvalitetnije prezentiramo folklor i tradiciju Međimurja, Kulturno umjetničko društvo „Mihovljan“ udružio se s KUU-om „Zasadbreg“ koju vodi predsjednica Mirjana Korunić. Oni su to objeručke prihvatili i tako smo napravili program naziva „Dođi da vidiš, dođi da se diviš“ te zajedno smo otputovali u Bosnu i Hercegovinu.
U Širokom Brijegu, KUD „Mihovljan“ izveo je dvije točke, KUU „Zasadbreg“ jednu tamburašku i jednu plesnu, a u konačnici, obje su udruge pripremile i jednu zajedničku. Dvosatni program bio je popraćen od strane svih lokalnih medija radi širokog interesa javnosti, a priredbi je nazočio i gradonačelnik Grada Široki Brijeg Miro Kraljević te predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović. Odazvao se i svojim prisustvom povezivanje podržao i Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.
Kočila je ovom prilikom naveo i ono što su domaćini pripremili za njih kao svoje goste.
-Domaćini su za nas također pripremili prigodan program, a imali smo priliku gledati gange, linđo i slušati gusle. Događaj se održao u kinu „Borak“, a poanta je bila da osnažimo našu suradnju i bolje se povežemo. Važno je reći da u vremenu kada se mnoga kulturno umjetnička društva raspadaju, mi prkosimo tom trendu i snažnije se umrežavamo, što je velika stvar. Prezentirali smo naš kraj u najboljem svjetlu, a time smo ujedno i osnažili suradnju naših KUD-ova s društvima Hrvata izvan Hrvatske, ističe.
Također, predsjednik KUD-a „Mihovljan“ zahvalio se na financijskoj potpori Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu, Općini Sveti Juraj na Bregu i Međimurskim vodama koje na taj način ne samo podupiru rad udruga, već i inozemno jačaju njihovu reputaciju.
Prije neki dan smo pisali kako nesnosnidim šteti dijelu žiteljaKotoribe u tzv. “donjem kraju”.
Dio je to na kraju dijela naselja prema Muri iz pravca Murske ulice, a koje je za nesavjesne najpovoljnije za odlaganje otpada. I to nije redu, no još je gore kada taj otpad “saniraju” oni koji ga iz obijesti potpale.
Danas je situacija još i gora o čemu je na Fb stranici“Moja Kotoriba” jedna Kotoripčanka napisala:” Ovo su zapalili u subotu. Danas se još uvijek dimi, a vjetar puše….Dovoženo je novo granje, čak se pravi i još jedan kup i onda će opet netko to samo zgrnuti i opet zapaliti…Kome se ne da kuhati ručak može ovdje bez problema ispeći jeger ili kobasice. Šalu na stranu .Ne znam tko je kriv što se ovo dešava, da li općina koja još nije sredila način zbrinjavanja otpada, da li onaj tko je to zapalio i tak ostavio neka se smrad širi ili su jednostavno krivi ljudi koji tu smeće i granje dovoze, a nigdje ne piše da je dozvoljeno. Tko nije upoznat ima jedan članak o tome na medjimurski.hr”.
Pisali smo i pisat ćemo o takvim i sličnim pojavama, ne samo u ovoj sredini već svim sredinama gdje se nagrđujezelenilo, gdje dolazi do ekološkihincidenata tako da ne ispadne da je samo Kotoriba meta koja se srećom ima pohvaliti sa sijaset ljepših stvari.
Tijana Korent (34) iz Mihovljana nedavno je, odlukom Hrvatskog gimnastičkog saveza, proglašena najboljom hrvatskom gimnastičarkom u 2023. godini! Malo ljudi međutim zna da je ona već 10 godina prva u preskoku u Hrvatskoj, a prošle godine bila je 1. na Svjetskom kupu u preskoku te sveukupno 2. na svjetskoj rang listi.
U razgovoru s njom u Atonu u Nedelišću, gdje trenira za Gimnastički klub Nedelišće pod vodstvom trenera gimnastike Ričarda Crnjaca i trenerom fitnessa Nikolom Gavezom, otkrili smo zanimljive detalje o njezinu životu. Iza top međimurske i hrvatske gimnastičarke krije se izuzetno simpatična i skromna mlada žena koja između treninga radi, kuha ručak i spašava mačiće!
Tijana Korent
Rijetko se tko tako dugo bavi gimnastikom, možeš li živjeti od toga? – U Hrvatskoj se gimnastikom bave ljudi koji su isključivo entuzijasti i vole taj sport. A to sam ja! Gimnastika naime nije sport kao nogomet i nas smatraju sportašima amaterima, iako imamo po dva treninga dnevno i u dvorani provodim po 7-8 sati. Od gimnastike je teško živjeti. Završila sam studij menadžmenta za turizam i sport te između treninga radim na recepciji Sportsko-gimnastičkog centra Aton.
Zaista? Kako to sve stigneš, kako izgleda tvoj tipičan dan? – Probudim se i u 8 sati dođem na posao i radim do 9.30 sati. Zatim sam do 12.30 na treningu i onda sam opet na recepciji do 15 ili 16 sati, odem doma, skuham ručak, operem veš i i onda se do 17.30 vraćam na trening koji mi traje do 20 ili 20.30 sati.
Tijana je proglašena najboljom hrvatskom gimnastičarkom u 2023. godini
Stoga, posao u Atonu ti je praktičan? – Tako je. Istina je da se ponekad ne stignem odmoriti između treninga, no srećom puno mi izlaze ususret i imam mogućnosti ići na natjecanja, što ne bih mogla pokriti godišnjim odmorima.
Tko ti financira opremu i natjecanja? – Opremu i trenirke financira mi GK Nedelišće, a trikoe i troškove priprema za natjecanje Hrvatski olimpijski odbor putem Olimpijskog programa. Troškove putovanja mi plati GK Nedelišće ili Hrvatski gimnastički savez. Nažalost, nagrade za odlične rezultate na natjecanjima su skromne u usporedbi s nagradama za druge sportove. Npr., na svjetskom kupu za 1. mjesto dobijete svega 800 franaka, što nije dovoljno ni za putne troškove!
Koliko dugo treniraš gimnastiku i koja ti je najdraža disciplina? – Ove godine u travnju bit će točno 30 godina kako sam stupila u gimnastičku dvoranu. Počela sam tako da me mama odvela na plesnu grupu, gdje mi se nije svidjelo, a druga je opcija bila gimnastika, koja me oduševila. Svaki dan bilo je nešto novo, nove sprave. Treneri su brzo prepoznali moj talent i prebacili me u naprednu grupu. Do 2023. godine radila sam sve četiri sprave (preskok, greda, tlo i dvovisinske ruče), no zatim sam se opredijelila samo za preskok jer teško je držati sve četiri sprave i bolje je opredijeliti se za ono što ti najviše leži, tako je i smanjena mogućnost ozljeda.
Jesi li imala puno ozljeda na gimnastici? – U tom smislu bila sam prava sretnica, samo sam jednom bila operirana, za razliku od mojih kolega koji su prošli po nekoliko operacija. 4-5 puta sam imala prijelome (ruka, prsti, noga). Na lijevom ramenu nemam hrskavicu, istrošila se od napornih treninga.
Uh, ne zvuči sjajno. Gimnastika je vrlo zahtjevan sport… – Za gimnastiku je jako bitan mentalni, psihički aspekt jer svaka pogreška i krivi milimetar može dovesti do teške ozlijede. Zato kad uđem u dvoranu, pokušavam sve što ne spada u taj sport ostaviti vani. Ne mogu skakati i prebacivati se preko grede razmišljajući što ću kuhati. Zato nas ni nema puno u gimnastici, jer puno je odricanja i truda, a za što?! Puno zaostajemo za drugim državama u cijenjenju rezultata vrhunskih sportaša!
Tijana s roditeljima Stevom i Sonjom
Kad govorimo o odricanju, kako si uopće uspjela uskladiti gimnastiku sa školom i kako je danas usklađuješ s privatnim životom, stigneš li se uopće družiti s prijateljima? – Istina, puno je tu bilo odricanja roditelja, koji su me vozili na treninge i vikendi koje sam umjesto u izlascima provodila na natjecanjima. A dok nije bilo Atona, provodila sam puno vremena izvan države na pripremama za natjecanje. No, s godinama sam naučila sve uskladiti, još od srednje škole, kad mi je počela kriza usklađivanja društvenog života i sporta. Naporno je i ponekad poželim imati više vremena, no sve uskladim i svjesna sam da radim to što volim i sretna sam tu gdje jesam.
Jesu li ti roditelji bili sportaši? – Moj otac Stevo Tkalčec nekad je bio uspješan nogometaš. Moj mlađi brat Tibor Tkalčec trenira rukomet, isto kao i moj muž Karlo Korent. On dođe s posla oko pola 17 i 2 puta tjedno odlazi na rukumet u Koprivnicu, trenira za RK Koprivnica. Obojica su uspješni sportaši na regionalnoj razini.
Jesi li ikad razmišljala o djeci? – Zasad o tome ne mogu razmišljati jer za djecu ne bih imala dovoljno vremena, ne bih im se mogla posvetiti i bojala bih se rizika od ozljede. Neke mlade mame se vrate u svijet gimnastike, no teško je. Volim biti teta, imam dvije nećakinje.
Tijana sa suprugom Karlom
Dokle planiraš trenirati gimnastiku? – Ne znam, svake godine razmotrim hoću li ići dalje. No, svjesna sam da u slučaju veće ozlijede moja karijera završava. U gimnastici je svaki tjedan izostanka oko dva tjedna nadoknađivanja. Šest mjeseci izostanka je godinu dana nadoknađivanja i vraćanju u formu prije operacije.
Jesi li razmišljala o poslu trenerice gimnastike? – Položila sam sudački međunarodni ispit te povremeno sudim na gimnastičkim natjecanjima. Pomažem treneru, no o karijeri trenerice nisam ni stigla razmišljati.
Tijana već 10 godina pomaže udruzi za mace Sklonište dobrote
Čime se još baviš u životu, što voliš? – Već 10 godina volonterka sam u skloništu za mace Udruga „Sklonište dobrote“ i uglavnom sam teta čuvalica za mačiće koje treba othraniti na dudu. Imam transporter pa mačiće često nosim sa sobom na treninge i na posao. Zna biti naporno, posebno dok se noću moram ustajati i hraniti ih, no sretna sam dok vidim da pomažemo i da mačići sretno odrastu. Ljubav prema mačićima pokupila sam od svoje mame Sonje. Radim i prigodne rukotvorine za udrugu „Sklonište dobrote“ za donacije. Doma imam tri svoje mačke.
Ljubomir Kolarek gradonačelnik je Grada Preloga još od 2013. godine. Od prošle godine predsjednik je i HDZ-aMeđimurske županije. Ovaj ambiciozan 56-godišnjak uvijek pun ideja i planova, koji se nalazi i na listi HDZ-a i koalicije na predstojećim parlamentarnim izborima za našu regiju, čovjek je zbog kojeg se Grad Prelog proteklih 10 godina ubrzano razvija i vidljivo mijenja.
Zamolili smo ga stoga da nam otkrije što se najviše promijenilo u proteklih 10 godina u Gradu Prelogu, koji su najveći izazovi i planovi za dalje, ali i crtice iz privatnog života.
Gradonačelnik ste Grada Preloga već 11. godinu. Što se u Gradu Prelogu najviše promijenilo od onda? – Prelog zadnjih 10 godina ima ubrzani razvoj gospodarstva i broj nezaposlenih smo sveli ispod 100. To je ogroman uspjeh i dokaz uspješne kohezije između gospodarstva i jedinica grada Preloga. Isto tako, Gospodarska zona je rasprodana i usprkos svjetskim krizama trenutno se grade još 4 hale. I dalje smo u interesu gospodarstvenika, a interes će se povećati i izgradnjom obilaznice koja je u punom jeku. U ovih 10 godina niknulo je i novo naselje – Prelog Jug, koje je u građevinskom dijelu gotovo popunjeno, a šlag na tortu je i izgradnja zgrade s 20-ak POS stanova.
Na što se kao gradonačelnik posebno ponosni? – Ponosan sam što smo obnovili ili to privodimo kraju sve sportske parkove, kao i sva dječja igrališta na području grada. Tijekom svih tih godina pokrenuli smo i Marinu Prelog, koja je postala turistička meka i taj turizam zajedno s Hotelom Panorama – DG Sportskim centrom i ostalim ugostiteljskim objektima iz godine u godinu diže broj noćenja, što nam je izuzetno važno i zbog sinergije turizma i lokalnih proizvođača, odnosno OPG-ova. Jako nam je bitno i daljnje ulaganje u infrastrukturu sportsko-rekreacijske zone Marine Prelog, koliko je to moguće s obzirom na ograničavajuće faktore propisane od strane HEP-a.
Posebno sam ponosan i na izgradnju kanalizacijskog sustava u sklopu Aglomeracije Donja Dubrava, gdje je pet naših naselja dobili kanalizaciju (Čukovec, Hemuševec, Draškovec, Oporovec i Cirkovljan), a još prije i Čehovec. Ubrzo se kreće u realizaciju još preostalih četiri ulica bez kanalizacije u Prelogu, dok će se kanalizacija u Otoku raditi u sklopu Aglomeracije Podbrest.
Kao gradonačelniku, izrazito vam je bitna demografska politika? – Tako je. Prošle godine na području župe Prelog rođeno je 14 djece više od broja umrlih osoba. Ustalili smo broj novorođenih i cilj nam je da se u OŠ Prelog upisuju tri razreda, a u OŠ Draškovec jedan razred. Cilj nam je i da svako dijete ima mjesto u vrtiću, a poseban je pritisak na jasličke skupine, kao i podizanje predškolskog odgoja na višu razinu.
Koji su vam daljnji najveći izazovi i planovi kao gradonačelnika? – Dogradnja Osnovne škole Prelog i Srednje škole Prelog, koja je u projektu Sjever Vlade RH, izgradnja trgovačkog centra u Prelogu, izgradnja distributivnog centra voća i povrća kod Čehovca i naravno, nakon izgradnje obilaznice, uređenje i spajanje sva tri preloška trga: Trg sv. Jakoba, Trg slobode i Trg dr. Franje Tuđmana, što bi bila priprema za malu pješačku zonu. Svi ti projekti zahtijevaju i izmjenu prostornog plana Grada Preloga, koja je i pokrenuta ne samo radi spajanja trgova već i radi daljnjeg gospodarskog razvoja i daljnje izgradnje stambenih prostora.
Tko vam je najveća podrška u životu, što volite u slobodno vrijeme i odakle ljubav prema motorima? – Moja supruga Željka i kći Tena najveća su mi i iznimno velika podrška, bez koje ne bih mogao raditi ovim intenzitetom. Uz njih punim svoje akumulatore, posebno uz kći Tenu, s kojom znam ići na razna događanja. Želim da, kao i svako dijete, napreduje, raste, uči i bude zdrava i sretna.
Volim sport, posebno nogomet i rukomet, koji sam igrao dugi niz godina. Bio sam i prvi predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. No, u mladosti sam bio vezan uz speedway. Moj otac je dugi niz godina bio zaposlenik AMD-a Prelog i domar stadiona na kojem su se vozile speedway utrke i nikad neću zaboraviti kad sam kao dijete zajedno s ocem i bratom uređivao boksove, a i samu stazu za speedway utrke!
Umjereno do pretežno oblačno je u većini predjela Hrvatske, uslijed premještanja ciklone preko Jadrana. U nastavku srijede treba računati na mogućnost kiše i pljuskova, no uglavnom samo na području gorske Hrvatske i sjevernog Jadrana. U nastavku dana jačat će vjetar sjevernog smjera, sjeverac i sjeveroistočnjak, bura će na moru biti jaka i olujna, na snazi je najviši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda, za područje pod Velebitom. Mogući su udarivjetra i do 120 km na sat. U skladu s pritjecanjem hladnijeg zraka, temperature će danas biti niže.
Vjetrovito će biti još i tijekom četvrtka, osobito u prvom dijelu dana, kad će još biti i oblačnije, uz mogućnost za još malo kiše u gorskojHrvatskoj.
Kraj tjedna i vikend ponovno donose stabilizaciju vremena i sve toplije prilike, temperature će ponovno lokalno porasti do 30 stupnjeva. – piše N1
Treće kolo popularne Kros lige Globetka održano je u ponedjeljak, 9. travnja 2024. godine u Čakovcu. Sudjelovalo je ukupno 187 natjecatelja.
Na dužoj stazi (7,8 km)pobjedu su odnijeli Jurica Tomac i Alenka Horvat. Drugo i treće mjesto kod muškaraca osvojili su Darko Balić i Marko Podvez, a kod žena Dubravka Horvat i Iris Jambrešić.
Najbolji na kraćoj stazi (3.6 km) bili su Vedran Rešetar i Lea Kos Rešetar. Kod muškaraca, drugo i treće mjesto odnijeli su Marko Bobičanec i Denis Krištofić, a kod žena Manuela Bobičanec i Jana Blažeka.
U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji se ove godine obilježava pod nazivom „Moje zdravlje, moje pravo”, u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije jučer je za članove Grupe za nordijsko hodanje održana radionica o zdravlju. U njenom sklopu sudionici su imali priliku izmjeriti krvni tlak, šećer, trigliceride i kolesterol u kapilarnoj krvi, učiniti analizu sastava tjelesne mase, procijeniti svoj rizik za šećernu bolest, razgovarati o nacionalnim programima ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva te o brojnim drugim temama važnim za fizičko i mentalno zdravlje.
Radionici se odazvalo tridesetak članova koji su se uklopili u ciljeve Svjetskog dana zdravlja, koji su usmjereni ka zagovaranju univerzalne zdravstvenezaštite, promicanju jednakosti u zdravlju, podizanju svijesti o važnosti zdravihstilovaživota te ka osnaživanju postojećih zdravstvenihsustava.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja svake godine, podsjeća da svi ljudi, bez obzira na to u kojem dijelu svijeta žive, imaju pravo na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i obrazovanju i pravo na pristup informacijama. Važno je i ostvarenje prava na sigurnu vodu za pijenje, čisti zrak i kvalitetnu prehranu, stanovanje, te prava na dostojanstvene uvjete rada i života bez stigme i diskriminacije.
Na temelju Odluke o poticanju uređenja nekretnina u svrhu stanovanja na području Općine Gornji Mihaljevec, a na prijedlog posebnog Povjerenstva, načelnik Općine Gornji Mihaljevec, Goran Lovrec, donio je odluku o dodjeli poticaja za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine odnosno izgradnju nove.
Poticaje u iznosu od po3.300 eura dobili su Nikola Vizinger iz Vukanovca, Kristina Cvetković iz Dragoslavec Sela, Danijela Holcinger iz Vukanovca, Željka Hozjak iz Pretetinca, Irena Jambrović iz Prhovca, Maja Sabolek iz Prhovca, Danijela Lovrec-Blešć iz Gornjeg Mihaljevca i Lidija Jambrović iz Dragoslavec Brega.
Onima koji su dodijeljeni poticaji sklopit će poseban ugovor s Općinom Gornji Mihaljevec.
Inače, ova Odluka na snazi je cijele ove godine, a sredstva se odobravaju periodično kad se nakupiti više zahtjeva te kada ih Povjerenstvo pregleda, obiđe i potvrdi, a načelnik odobri.
