U četvrtak, 11. rujna, učenici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec obilježili su Hrvatski olimpijski dan. Zajedničkim vježbanjem i aktivnostima na otvorenom pokazali su važnost kretanja i zdravog načina života.
“Hvala svima na veselju, trudu i zajedništvu kojima smo ispunili ovaj dan!” – poručili su iz Centra, uz nadu da je ovo posljednje obilježavanje posebnoga dana na ovim sportskim terenima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, krajem kolovoza 2025. u Međimurju je evidentirano 1.959 nezaposlenih osoba. Iako je to 13 posto manje nego u kolovozu prošle godine, u odnosu na srpanj zabilježen je porast od 5,8 posto.
Iz evidencije je tijekom kolovoza izašlo 196 osoba, većinom zbog zaposlenja. Posao je pronašlo njih 149, a najviše zapošljavanja ostvareno je u prerađivačkoj industriji (42 osobe), građevinarstvu (28) te u zdravstvu i socijalnoj skrbi (12). Najviše novih ugovora o radu sklopljeno je u Čakovcu i okolici, dok su manji udjeli zabilježeni u Prelogu i Murskom Središću.
S druge strane, u evidenciju se prijavilo 304 novih nezaposlenih, od čega ih je više od polovice došlo izravno iz radnog odnosa, dok je dio stigao iz neaktivnosti ili nakon završetka školovanja.
Struktura nezaposlenih pokazuje da više od polovice čine žene (55,5 posto), dok je gotovo 30 posto dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji posao čekaju dulje od godinu dana. Zanimljiv je i podatak da gotovo trećina nezaposlenih posao traži prvi put, što ukazuje na kontinuirani priljev mladih u evidenciju.
Unatoč rastu nezaposlenosti u odnosu na srpanj, poslodavci su iskazali veliku potrebu za radnicima. Samo u kolovozu zatraženo je 639 novih djelatnika. Najviše potražnje dolazi iz prerađivačke industrije i obrazovanja, a zatim iz zdravstva, socijalne skrbi i građevinarstva. Najtraženija zanimanja su pomoćnici u nastavi, medicinske sestre, bravari, odgojitelji predškolske djece i zavarivači.
Stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji za kolovoz iznosi 4,2 posto, što je i dalje ispod državnog prosjeka. Stručnjaci procjenjuju da će se trend potražnje za radnicima nastaviti, posebno u proizvodnji, građevini i obrazovanju, ali i u zdravstvenom sektoru gdje su potrebe konstantne.
Svaka čast na ideji. Odmah tu preko granice, uz Štrigovu, odnosno Banfi, nalazi se lijepo uređeno slovensko mjesto Šafarsko. I tu je stanovništvo miješano. Ima puno Hrvata, kao i Slovenaca u štrigovskom kraju. I jedni i drugi imaju svoje vinograde i voćanje s one druge strane granice, koja sada zapravo i ne postoji.
Jedan od takvih je i Mirko Žižek iz Šafarskog, koji svoj vinograd ima u Jurovčaku. Mirko je poznati vinogradar, voćar i proizvođač prirodnih sokova. Za nedavnog susreta ponudio nas je odličnim muškat otonelom, rajnskim rizlingom i pinotom crnim te sokom od jabuke i miješanim od borovnice, jabuke i drena.
No, u jednom trenutku za oko nam je zapela etiketa na boci muškat otonelu, odnosno fotografija Apartmana Zemljanka.
I doista, u uz voćnjak, dvadesetak metara od glavne ceste, izgradio je apartman u zemlji i nazvao ga Zemljanka, odnosno zemunica.
– To je bio pun pogodak. Lijepo smo ga opremili i nakon što su prvi gosti boravili u njemu krenula je reklama od usta do usta i sada smo stalno puni. Dolaze gosti i uživaju u prirodi i apartmanu u zemlji. Puno je i susjeda Hrvata koji tu odsjednu. Dolaze i manje grupe, fino se najedu, popiju naše dobro vino i sretni odlaze svojim kućama.
Zbog popularnosti Zemljanke odlučio sam je staviti i na etiketu, tako kad gosti odlaze kućama kupe vino da ukućanima pokažu gdje su bili – govori uvijek nasmijani Mirko. I za vrijeme našeg boravka bilo je gostiju, a razgledavala ga je i oveća grupa turista iz Srbije. Apartman je unutra uređen u pravi mali stan, sa svom potrebnom opremom, a prostorije su odijeljenje pregradama od drvenih oblica. Lijepo i zanimljivo.
Najam Zemljanke je 85 eura jedan dan (bez obzira koliko osoba ga koristi). Dvorište oko apartmana ograđeno je zanimljivom ogradom od raznih drvenih oblutaka, a na otvorima u ogradi još i sada zriju jagode! Žižek u povjerenju dodaje da ženska publika obožava njegov slatki muškat otonel, koji ima svega 9,5 posto alkohola. Ne opija, jer je lagan, ali podiže raspoloženje do vrhunca, kroz osmijeh napominje Mirko Žižek. Probajte, ako ne vjerujete!
Zajedničkim vježbanjem učitelja i djece nižih razreda Osnovne škole Draškovec te odgojiteljica i djece Dječjeg vrtića Fijolica – PO Draškovec 10. rujna 2025. godine obilježen je Hrvatskiolimpijski dan.
Ova tradicionalna manifestacija promiče vrijednosti sporta, zdravog života i zajedništva, a ujedno naglašava važnost kretanja u svakodnevnom životu djece. Vježbanje na otvorenom, u zajedničkom krugu djece vrtićke i školske dobi imalo je višestruku vrijednost.
Osim što su djeca imala priliku razvijati motoričke sposobnosti i svijest o važnosti tjelesne aktivnosti, susret je poslužio i kao prirodna poveznica između vrtića i škole. Upravo ovakve aktivnosti pridonose lakšoj tranziciji djece iz predškolskog odgoja u školsko okruženje jer im omogućuju da kroz igru i zajedničke aktivnosti dožive kontinuitet, sigurnost i osjećaj pripadnosti zajednici.
Djeca predškolske dobi promatrala su starije učenike kao uzore te se uključivala u vježbe s radošću i entuzijazmom, dok su učenici nižih razreda pokazivali suradnju, solidarnost i podršku mlađima. Time se razvija osjećaj međusobnog poštovanja i zajedništva, što su ujedno i temeljne olimpijske vrijednosti.
Obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana na ovaj način ima dvostruku vrijednost: s jedne strane promiče zdrav način života kroz tjelesnu aktivnost, a s druge strane jača suradnju između škole i vrtića, čime se djeci olakšava prijelaz u novo razvojno razdoblje. Ovakvi susreti potvrđuju koliko je važno povezivanje odgojno-obrazovnih institucija u stvaranju pozitivnog i poticajnog okruženja za svu djecu.
Ako redovito otvoriš nacionalne portale u Hrvatskoj, teško je ne primijetiti obrasce: gotovo svaki dan iskoči članak tipa “Ekskluziva! Prodaje se penthouse prvi red do mora”, “FOTO: Luksuzna vila s bazenom i šest apartmana na prodaju”, ili sentimentalni naslov o kući s “povijesnim značajem” koju krasi vrt od nekoliko stotina kvadrata. No stvarnost je da velika većina čitatelja – više od 90% – takve nekretnine ne može ni u snovima priuštiti. Pa zašto onda takve vijesti zauzimaju toliko prostora?
Klikabilnost i “glamur” kao mamac za publiku
Portali žive od klikova. Luksuzne nekretnine funkcioniraju kao digitalni mamci: fotografije bazena, panoramskih terasa ili privatnih liftova izazivaju radoznalost, pa i zavist. Iako čitatelji znaju da si to ne mogu priuštiti, ipak će kliknuti – bilo iz maštanja, bilo iz čiste znatiželje “koliko to košta”. Za redakcije je to siguran recept za posjećenost, a posjećenost znači prihod od oglasa.
Normalizacija luksuza i “san o bijegu”
Psihološki učinak nije zanemariv. Redovno serviranje slika i priča o luksuznim nekretninama stvara privid da je takav način života “negdje tu, blizu”. Time se hrani potrošačka kultura: čitatelji se nesvjesno uspoređuju, sanjare, ili barem razvijaju osjećaj da postoji “viši standard” kojem treba težiti. Mediji tako ne prodaju samo informacije, već i iluziju uspjeha.
Skriveni marketing i povezanost s oglašivačima
Nije tajna da dio ovakvih članaka dolazi gotovo direktno iz agencija za nekretnine ili PR sektora. Objave o vilama, penthouseima i “povijesnim kućama” često funkcioniraju kao prikriveni oglasni prostor. Portali na taj način grade odnose s tržištem nekretnina i oglašivačima, a sadržaj se maskira kao novinarstvo.
Povijesni i “kulturni” začin kao opravdanje
Kada luksuz nije dovoljan mamac, članku se doda povijesna ili kulturna nota: “Ovdje se rodio poznati umjetnik” ili “Kuća oslobođena poreza zbog kulturnog značaja”. Time se luksuzni sadržaj pokušava legitimirati kao “opće zanimljivost” ili čak “javna informacija”. Ali osnovna svrha i dalje ostaje ista – privući pažnju i povećati klikove.
Diskrepancija između stvarnosti i medijskog prostora
Dok više od pola građana živi s kreditima, visokom inflacijom i stambenim problemima, nacionalni portali kreiraju svakodnevnu vitrinu luksuza. Ta kontradikcija samo naglašava jaz između realne ekonomske situacije i medijske slike “ekskluzivnog života”. Umjesto društvenih problema, na naslovnicama dominira iluzija bogatstva.
Zabava, bijeg ili manipulacija?
Na prvi pogled, ovakvi članci mogu se činiti benignima – pomalo poput “žutog” štiva koje služi za razonodu. No njihova svakodnevna prisutnost govori i o tome što mediji smatraju isplativim: prodavati san umjesto suočavanja sa stvarnošću. Oni održavaju tržišnu logiku klikova, njeguju aspiracije koje većina nikada neće ostvariti, i ujedno služe kao besplatna reklama luksuznim agencijama.
U društvu gdje većina ne može ni zamisliti posjedovanje takvih nekretnina, to zapravo više govori o stanju medija – nego o tržištu vila i penthousea.
Diže li vam taj “cirkus luskuza” ponekad živac?
Ove godine i u obitelji poznatog vinogradara i vinara Roberta Horvata iz Svetog Urbana konačno je donijeta odluka o proizvodnji prvog vlastitog pjenušca.
Za te potrebe pobran je autohtoni pušipel s odgovarajućeg položaja, od kojeg će se odnjegovati baza pjenušca.
-Dobili smo oko dvije tisuće litara kvalitetnog mošta, a odabrali smo i ime budućem pjenušcu. Sada još samo trebamo pažljivo i strpljivo odraditi sve međufaze, kako bi za dvije godine po prvi puta kušali naš pjenušac – veseli se Robert, a zadovoljstvo ne skriva ni otac Vladimir.
I svi ljubitelji Horvatovih vina s radošću očekuju pojavu njihovog prvog perlastog vina.
U kvalitetu nitko ne sumnja.
Nakom dva tjedna pauze zbog utakmica reprezentacija vraća se SuperSport HNL utakmicama šestog kola. Određeni su suci za utakmice, piše Index.hr.
Slaven Belupo – Istra, petak od 20 sati
Glavni sudac: Zdenko Lovrić (Đakovo)
Pomoćni suci: Ivan Mihalj i Filip Krznarić (Velika Gorica)
VAR: Fran Jović (Zagreb)
Varaždin – Hajduk, subota od 17 sati
Glavni sudac: Patrik Kolarić (Čakovec)
Pomoćni suci: Ivan Starčević (Bjelovar) i Nikola Kečkiš (Virovitica)
VAR: Tihomir Pejin (Donji Miholjac)
Rijeka – Lokomotiva, subota od 19:45 sati
Glavni sudac: Duje Strukan (Split)
Pomoćni suci: Bojan Zobenica (Velika Gorica), Ivan Janić (Ilok)
VAR: Dario Bel (Osijek)
Osijek – Vukovar, nedjelja 17 sati
Glavni sudac: Ante Čulina (Zagreb)
Pomoćni suci: Dario Kolarević i Marko Maloča (Zagreb)
VAR: Mario Zebec (Cestica)
Dinamo – Gorica, nedjelja od 19:15 sati
Glavni sudac: Patrik Pavlešić (Duga Resa)
Pomoćni suci: Luka Pajić (Rijeka) i Bruno Premužaj (Varaždin)
VAR: Ivan Bebek (Rijeka)
Izložba „U potrazi za bijelim jelenom – Fantastična bića u naivnoj umjetnosti“ otvorena je 10. rujna 2025. godine u Muzeju Grada Preloga, u suradnji s Muzejom grada Koprivnice, Gradskim muzejom Križevci i Gradskim muzejom Čazma. O izložbi su govorili ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Ivan Valent te kustosice Helena Kušenić i Marija Generalić, a u ime Muzeja Grada Preloga kustosica i ravnateljica Iva Kožnjak. Glazbeni doprinos otvorenju izložbe dao je profesor Krunoslav Lajtman.
Izložba ističe ulogu životinja kao stalnog izvora inspiracije u povijesti umjetnosti, od paleolitskog slikarstva, koje svjedoči o neraskidivoj vezi čovjeka i životinje, do suvremenih umjetničkih pristupa. Umjetnici nisu bili zaokupljeni samo stvarnim životinjama, već i fantastičnim stvorenjima iz mitova, legendi i vjerovanja. Imaginacija naivnih autora, nadahnuta narodnim pričama, bajkama i vjerovanjima, dovodi do transformacije stvarne prirode u alegorične i personificirane prikaze. Ovaj pristup rezultira specifičnim slikarskim karakterima i autentičnim izrazima, koji kroz simboličku upotrebu boja, oblika i formi, stvaraju bogat fantastični bestijarij.
Na izložbi su predstavljeni radovi umjetnika odabranih od stručnog žirija: Đurđica Balog, Nadica Belec, Zvonimir Dangubić, Zvonimir Dangubić, Alen Gjerek, Tomislav Grabar, Josip Gregurić, Tihomir Ivančan, Stjepan Ivanec, Đuro Jaković, Berislav Janeković, Marija Kemić, Zlatko Kolarek, Željko Kolarek, Željko Korošec, Miljenko Petrić, Zvonko Sigetić, Krešimir Šafar, Zvonimir Šprem, Zlatko Štrfiček, Dražen Tetec, Pero Topljak i Ljerka Tropšek.
Uz radove odabranih umjetnika, izložba sadrži umjetnine iz fundusa Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Grada Preloga, te etnografske predmete Muzeja grada Koprivnice, i privatnih kolekcija. Izložba se u Muzeju Grada Preloga može razgledati do 6.10.2025., nakon toga će biti izložena u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama (10.10.2025. – 11.1.2026.), te Gradskom muzeju u Križevcima i Gradskom muzeju Čazma tijekom 2026. godine.
U četvrtak, 11. rujna, svečano je obilježena 34. obljetnica odlaska Posebne jedinice tadašnje Policijske uprave Varaždin u Vukovar.
Radi se o postrojbi koja je dana 11. rujna 1991. godine sa 185 pripadnika iz tadašnjih policijskih stanica Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Čakovec, upućena na smjenu dotadašnje postrojbe u Vukovar i ostala tamo do kraja obrane Vukovara. Od ukupnog broja upućenih pripadnika, poginuo je 21 policijski službenik: zapovjednik postrojbe Vjekoslav Cerovečki, zatim: Marko Bosak, Dragutin Friščić, Dragutin Godinić, Ivan Hižman, Ljubomir Jalšovec, Tomo Jambor, Josip Kanižaj, Josip Kapustić, Dražen Klarić, Božidar Košir, Damir Lehkec, Dragutin Lehkec, Antun Mutvar, Vladimir Rojko, Josip Šajnović, Dragutin Šavorić, Dražen Štefulj, Darko Tišljarić, Mladen Vinko i Stjepan Vusić.
Kao nestali vode se: Ivan Đurđek, Marijan Levak, Slavko Šantek i Marijan Vučak, dok je nestali Ivan Oreški proglašen umrlim. Ranjeno je 66 policijskih službenika.
Nakon predaje, 20. studenog 1991. godine, u srpske je koncentracijske logore Stajićevo, Sremska Mitrovica, Novi Sad i Beograd odvedeno 119 pripadnika Posebne jedinice, gdje su maltretirani, premlaćivani i izloženi drugim teško zamislivim zvjerstvima u trajanju od 20 do 269 dana.
Obilježavanje je započelo svetom misom u Župnoj crkvi Svetog Nikole u Varaždinu, koju je za sve poginule, nestale i preminule članove Jedinice i sve hrvatske branitelje, služio policijski kapelan PU varaždinske vlč. Ivica Horvat. U nadahnutoj homiliji vlč. Horvat je istaknuo „Namjesto da međusobno jedni od drugih „utjerujemo dugove“, morali bismo Bogu zahvaliti za nezasluženu sreću vlastita života i vraćati je u obliku dobrote i ljubavi koja nema nikakve računice i koja nema granice(…) Braćo i sestre, ove riječi koje smo slušali trebamo usaditi u srce i dušu, primimo ih za ozbiljno, jer ako smo branitelji mira, mir moramo i sami živjeti, najprije u svome srcu, a onda će ga i drugi prepoznati te ga i sami živjeti!“.
Svečanost je nastavljena polaganjem vijenaca i ruža te paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim policajcima PU Varaždin u Domovinskom ratu.
Tom su prigodom načelnik Policijske uprave varaždinske Predrag Benčić i načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač položili vijenac i zapalili svijeće. Odavanju počasti pridružio se župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, izaslanica Ministarstva hrvatskih branitelja iz Područnog odjela Varaždin Snježana Hunjet, načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec i mnogi drugi.
Počast su polaganjem ruža i paljenjem svijeća odali i članovi obitelji poginulih i nestalih policijskih službenika. Pridružili su im se i ratni pripadnici Posebne jedinice Policijske uprave Varaždin te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Nakon minute tišine, policijski kapelan Policijske uprave varaždinske vlč. Ivica Horvat blagoslovio je Spomen obilježje, uvevši prisutne u molitvu za sve poginule, nestale i preminule pripadnike Posebne jedinice i sve hrvatske branitelje.
Načelnik PU varaždinske Predrag Benčić je istaknuo kako se danas odaje počast i poštovanje onima koji su najzaslužniji za obranu i slobodu naše Domovine. „Ponosni smo na pripadnike naše Policijske uprave jer su pokazali hrabrost, domoljublje i odvažnost. Stoga je naša zadaća čuvati trajnu uspomenu na njih“ rekao je načelnik Benčić.
Varaždinski župan Anđelko Stričak tom je prilikom istaknuo „Na današnji dan 1991. godine, njih 185 policajaca upućeno je u obranu Vukovara. Nije mi poznato da bi ijedna postrojba te veličine dala toliki doprinos u obrani Domovine, ali i podnijela toliku žrtvu kao Posebna jedinica policije Policijske uprave Varaždin. Nitko od njih 185 nije prošao “neokrznut”. PU Varaždin je jedna od rijetkih policijskih uprava koja je za vrijeme Domovinskog rata imala dvije postrojbe specijalne policije. Jedna je posebna jedinica policije, koja je branila Vukovar, a druga je specijalna jedinica policije „RODA“. Također je važno naglasiti da su upravo posljednji proboj prema Vukovaru nastojali napraviti pripadnici „RODA“. Uglavnom, veliki je doprinos varaždinskih i međimurskih policajaca u obrani herojskog grada Vukovara i naše Domovine“.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Neven Bosilj također se osvrnuo na herojstvo policajaca koji su branili Vukovar.
„Vukovar i Varaždin su gradovi prijatelji, a to prijateljstvo je učvršćeno upravo u Domovinskom ratu. Policijska uprava Varaždin, koja je tada bila zajedničkavaraždinska i međimurska, imala je 37 žrtava u ratu, od toga 26 u Vukovaru. Danas obilježavamo dan kada je zadnjih 185 pripadnika policijskih snaga krenulo put Vukovara u obranu. Nažalost, ti ljudi su ostali do kraja, do samog pada Vukovara, njih 119 je završilo u logorima. To je neraskidiva nit koja veže Varaždin i Vukovar i vjerujem da njihova žrtva nije bila uzaludna. Danas imamo neovisnu i slobodnu Republiku Hrvatsku. Svima njima koji su utkali svoje živote u oslobađanje Hrvatske zahvaljujemo se polaganjem ovih ruža“ rekao je gradonačelnik Bosilj.
Damir Makovec, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Podružnica Varaždinske županije, istaknuo je da ih ovih dana obuzimaju osjećaji tuge, ali i ponosa.
„S jedne strane osjećamo tugu zbog naših prijatelja koji više nisu s nama, ali s druge strane smo sretni što možemo čuvati sjećanje na njih kako nikada ne bi zaboravili što su dali za našu državu i da nikad ne odustanemo od iznošenja istine o Domovinskom ratu. Na današnji dan prije 34 godine krenuli smo na put za koji nismo znali da će trajati toliko dugo, odnosno da će na njemu biti toliko tuge, patnje i bola“ rekao je Makovec.
Dalibor Đurđek, predsjednik Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Varaždinske županije i sin nestalog varaždinskog policajca Ivana Đurđeka je istaknuo kako su ovo posebno teški dani za obitelji onih koji su tih rujanskih dana 1991. godine otišli u Vukovar na prvu crtu bojišnice. „Nećemo nikada stati u potrazi za našim najmilijima, dok se ne pronađe i posljednje tijelo naših očeva i majki. Naravno da je teže, ali ne gubimo nadu i dajemo potporu institucijama“ rekao je Đurđek.
Počast je također odana i u prostorijama Policijske uprave međimurske gdje je načelnik Ivan Sokač zajedno sa članovima obitelji poginulih i nestalih policajaca te pripadnicima Jedinice, položio cvijeće i zapalio svijeće kod Zida sjećanja.
