Na listi stranaka na predstojećim parlamentarnim izborima ima čak 16 lista, a 13. po redu je Nezavisna platforma Sjevera (NPS). Na toj se listi, uz poznata imena kao što su župan Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović te potpredsjednika Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa, nalaze i jedine dvije načelnice, odnosno čelne osobe neke međimurske općine na listama. To su načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek i načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić.

ĐURĐICA: ODUVIJEK MEĐU LJUDIMA I ZNA KAKO DIŠU

Đurđica Slamek (60) u političkim je vodama već više od 27 godina, a načelnica je Svete Marije već treći mandat, od 2013. godine. Prije toga bila je vijećnica u OV-u Sveta Marija, vijećnica Županijske skupštine i jedan mandat zamjenica načelnice Općine Sveta Marija. Oduvijek aktivna u zajednici, 20 je godina bila i predsjednica Društva žena Amalija Kranjec iz Svete Marije. Đurđica je „muške“ struke – strojarski tehničar, što joj svakako olakšava praćenje projekata.

– Od mladosti sam uvijek među ljudima, a tako se iz prve ruke saznaju potrebe mještana i ima najbolji uvid u cjelokupnu situaciju – rekla je načelnica Slamek.

BOJANA: UVIJEK JE BILA AKTIVNA U ZAJEDNICI

Bojana Petrić (32) relativno je friška igračica na političkoj sceni – načelnica je Općine Donji Vidovec od 2021. godine, odnosno tri godine, svoj prvi mandat. Po struci je prvostupnica poslovne informatike na FOI-ju, na što je posebno ponosna, a taj joj je studij pomogao u jačanju odgovornosti i suočavanju s izazovima. Oduvijek je bila aktivna u zajednici i u gotovo svim općinskim udrugama (KUD, Udruga mladih, Vidovski zlatari, NK Vidovčan) i odazivala se na sve radne akcije sa željom da pomogne svojoj zajednici.

Svojim radom, trudom te iskustvom i znanjem, zaključili su u Nezavisnoj platformi Sjevera, ove dvije žene mogu doprinijeti boljitku na nacionalnoj razini, a posebno Međimurja i Sjevera Hrvatske te se bore za ciljeve NPS-a: besplatni vrtići za svu djecu, jednosmjensku nastavu, povećanje kapaciteta za starije u nemoćne osobe, smanjenje nameta gospodarstvenicima, najmodernija prometna infrastruktura, ceste i željeznice te kvalitetna zdravstvena skrb i vraćanje bolnica županijama.

NAJVEĆI USPJESI

Upitali smo ove uspješne žene i na što su posebno ponosne kao načelnice.

– Svakako realizacija projekta Aglomeracije Donja Dubrava u našim naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec te asfaltiranje i rješavanje kompletne kolničke konstrukcije u oba naselja, izgradnja školske sportske dvorane s dvije dodatne učionice te nadogradnja dječjeg vrtića, čemu se posebno veselim jer nam je cilj zadovoljiti potrebe mladih generacija i obitelji, ne zapostavljajući ni stariju populaciju za koju u doglednoj budućnosti pokušavamo riješiti smještaj za one koji budu imali potrebe u dom za starije osobe, za što ćemo se boriti u Saboru RH, kao i za besplatan vrtić, tj. da država preuzme plaće djelatnika vrtića čime bi se rasteretio općinski proračun i općina bi mogla preuzeti sve ostalo financiranje (energenti, opremanje, održavanje) – rekla je načelnica Slamek.

– Završetak aglomeracije i sanacija prometnica nakon aglomeracije, uređenje škole, a najviše daljnja izgradnja dječjeg vrtića i interpretacijskog centra. Ponosna sam i što smo uveli nagrade za najbolje učenike i studente, čega prije nije bilo u Općini D. Vidovec – rekla je načelnica Petrić.

UREĐENJE KUPALIŠTA I IZGRADNJA STARAČKOG DOMA

Pitali smo ih i koji su im daljnji planovi i što bi voljele realizirati u budućnosti kao načelnice.

– Voljela bih završiti uređenje Centra izletničkog turizma uz stari tok Drave (kupalište Sveta Marija), što je kandidirano na Interreg Slovenija-Hrvatska, uredilo bi se dječje igralište, sportska igrališta, stolovi, klupe i roštilj na korištenje za sve – rekla je načelnica Slamek i dodala:

– Htjela bih i da se u Svetoj Mariji napravi dom za starije i nemoćne, da riješimo infrastrukturu, pješačke i biciklističke staze u naseljima i van njega te u što je moguće većoj mjeri dalje sufinanciranjem pomažemo mladim obiteljima, ali i starijim i nemoćnima, i to ne samo dodjelom bonova već također sufinanciranjem domova za starije i nemoćne jer njihove mirovine ne pokrivaju cijenu smještaja.

Najveća želja načelnice Petrić je završiti izgradnju dječjeg vrtića i vatrogasnog spremišta u Donjem Vidovcu.

– Cilj mi je poticati mlade obitelji na ostanak u mjestu te učiniti što ugodnijim život starijim osobama. Voljela bih da se u Donjem Vidovcu izgradi dom za starije i nemoćne ili barem da se otvori dnevni boravak za njih – rekla je također načelnica Petrić.

OVAJ POSAO NE BI MOGLE RADITI BEZ PODRŠKE OBITELJI!

Za kraj, upitali smo ih tko im je najveća podrška u poslu načelnice i kako su se snašle na toj poziciji. Rekle su da je posao načelnice jako zahtjevan i traži puno odricanja i strpljenja, no dinamičan je i dobar jer omogućava provođenja ideja u realizaciju, odnosno posao je to uz pomoć kojeg radite dobro za zajednicu.

– U ovom poslu jako mi je bitna podrška i razumijevanje moje obitelji, jer bez toga ne bih mogla raditi ovaj posao, kao i dobar stranački tim – rekla je načelnica Slamek, a načelnica Petrić je također istaknula:

– Najveća podrška su je u prvom redu moja obitelj i stranački kolege.

Obje su naglasile da im je vrlo važan i vrijedan tim zaposlenika na općini, kao i mještani koji im ukazuju svoje povjerenje.

Žene, sretno u nove pobjede!

Damir Urban sa svojom Četvorkom (Urban&4 ) najavljuje veliki koncertni spektakl u Varaždinu uz vrhunske gudače koji će se održati 13. travnja 2024.

Mi vam tim povodom donosimo intervju:

1. Što publika može očekivati od vašeg koncerta u Varaždinu?

Na pitanja što publika može očekivati od nas u Varaždinu je teško odgovoriti. Da bih odgovorio na to pitanje moram prvo znati što točno očekujem od sebe i benda pa bih onda mogao znati što publika očekuje od nas. Ono što je naša prednost je naša mogućnost da sviramo u tako raznolikim prostorima raznih veličina i u različitim oblicima. Možemo svirati akustične koncerte, male koncerte, s jednim članom benda ili sa velikim simfonijskim orkestrima ili sa gudačkim orkestrom kao u ovom slučaju. Sigurno publika može očekivati da ćemo proći kroz što je više moguće pjesama koje smo radili kroz razne faze karijere od početka do sada. Meni je puno bitnije da pokušavamo taj veliki prostor učiniti intimnim i veliki izazov mi je u takvim prostorima doći do prijateljskog i što više intimnog odnosa s publikom. Cilj je da taj koncert koji publika predstavlja kao važan i veliki, gdje su reflektori, mašine, svjetla, dim, u mom slučaju je puno važnije da to bude druženje i jedna večer međusobne izmjene energije među ljudima koji su jako bitni jedni drugima. Publika je jako bitna za nas, a ja se nadam da smo i mi njima u određenim fazama dotaknuli živote. Ovo je večer gdje ćemo imati mogućnost družiti se jedni s drugima.

2. Kako je došlo do ideje kombiniranja vaše glazbe s gudačkim orkestrom i što vas je nadahnulo za ovaj projekt? (slobodno objasnite Koji su bili najveći izazovi u adaptiranju vaših pjesama za izvedbu s gudačkim orkestrom).

Kad čovjek svira dugo vremena počinje ga zanimati različite stvari. U mom slučaju me počelo zanimati ako su te pjesme dobre, a nadam se da jesu, mogu li preživjeti ulazak u duge forme. Po mom mišljenju ako je pjesma dobra i vrijedna onda ona mora jednako dobro, ali opet različito, zvučati u izvedbi s akustičnom gitarom, ali i s orkestrom (u ovom slučaju gudačkim). Zanimalo me dokle te pjesme mogu ići i u kojim sve formama mogu preživjeti. Kroz godine sam odrastajući u Rijeci slušao i svirao punk, a malo po malo počeo sam slušati klasičnu glazbu. Upravo ta nekakva kombinacija nečega što rock’n’roll čini rock’n’rollom i nečega što je zapravo neki najuzvišeniji oblik glazbe (klasična glazba), čini mi se nekakvom vrlo uzbudljivom kombinacijom trenutno. Puno mi je bilo logičnije i puno draže surađivat sa klasičarima nego sa možda elektronskom glazbom i ljudima koji se bave elektronikom jer mislim da smo mi sami po sebi kao grupa odraz ovog vremena. Nema potrebe dodavati i te pjesme dodatno činiti prihvatljivima nekoj mladoj generaciji. Puno veći mi je izazov da ih pomoću klasičnih instrumenata i orkestara učinimo, na neki način besmrtnima, iako ni to nije prava riječ. U svakom slučaju, ovo mi je pravi izazov.

3. Kako publika na koncertima reagira na ovu kombinaciju vaše glazbe i klasičnih aranžmana?

Iskustvo koje sam imao do sada u suradnju sa klasičarima kada se našim pjesamam dodaju klasični aranžmmani, svi ti koncerti sa filharmonijom, simfonijskim orkestrom i sad s gudačima publiku natjera da dožive drugo glazbeno ruho. Zato koncerti po meni i postoje, da si damo priliku na različita čitanja određenih pjesama. Gudački orkestar podcrta i daje dodatnu atmosferu pjesamam i stihovima. Ako je pjesma u svojoj osnovi osjećajna, taj će orkestar osjećaje dodatno potencirati. Čini mi se da je si publika na ovakvim koncertima može dozvoliti trenutak da ne moraju uvijek pratiti pjesme i skakati na koncertima nego zapravo osim toga se nađu i trenutci gdje publika može zatvoriti oči i dozvoliti da ih te pjesme odvedu na nova i dalja putovanja. Mislim da zvuk tih gudala i violina daju filmsku atmosferu toj pop-rock glazbu i koncert učine svečanijim i posebnijim.

4. Vidite li ovaj koncert kao potencijalni preokret u vašoj karijeri ili kao samo još jedan korak u raznolikosti vašeg glazbenog izraza?

Ovaj koncert u Varaždinu sa gudačkim orkestrom, ali i onaj sa simfonijskim u Zagrebu nas tjeraju da napravimo neku promjenu i preokret u karijeri. Ne nužno da nastavimo tim putem, nego možda nas čak i obrnuto, natjeraju da sljedeća faza bude škrtija u izrazu, škrtija nego što bi bila da ne radimo ovakve glazbene izlete. Teško mi je to sada reći, trenutno uživamo u mogućnosti da sviramo s ovakvim glazbenicima, uživamo u mogućnosti da u trenutku da možemo biti i izvođači i slušatelji vlastitih djela. Dugo vremena nisam imao privilegiju da vlastite pjesme slušam kao nekakva tuđa djela zapravo, ali uz pomoć ovakvih orkestara imam priliku čuti te pjesme u drugačijem aranžmanu i drugačijeg izraza. Koristim dijelove koncerta gdje ne pjevam nego se stavljam u ulogu publike i slušatelja kad svira bend uz orkestar. Tako da je stvarno divno i ne vjerujem da će ta priča ovime završiti, ne mogu predvidjeti što će se sve događati, ali sad mi se događa da kada stvaramo nove pjesme čujemo te nove instrumente u njima. Prije nam se događalo da nam to drugi sugeriraju da ubacimo neke klasične instrumente, međutim sad mi i sami čujemo te aranžmane. Inficirali smo se tim instrumentima i tim zvukom koji daje posebnu atmosferu pjesmama. Ne znam gdje će nas put odvesti, ali još neko vrijeme ćemo kad nam prilika to dozvoli, svirati uz pratnju klasičara jer su to prilike koje pamtimo i u kojima mi uživamo. Gdje će nas to odvesti, hoće li doći do toga da nam ti instrumenti budu klasični dio postave ili upravo obrnuto pa ćemo se vratiti bazičnim instrumentima zbog ovoga, ne znam. Ne planiram previše, glazba je predivna stvar i imam privilegiju da si mogu dozvoliti da me nosi. Gdje me odnese tamo ćemo i završiti.

5. Jeste li varaždinskoj publici pripremili neka iznenađenja?

Nemamo nekakva posebna iznenađenja za varaždinsku publiku, kao što zapravo nikada nismo ni imali. Vrlo rijetko imamo goste na koncertima jer jednostavno teško čujem ljude koji sa mnom dijele te priče. Dovoljni su nam gosti na koncertu veliki broj mladih ljudi koji će svirati violine. Bit će nas jako puno na pozornici i ne vidim neku potrebu za posebnim gostima da bismo dodatno napunili već i ovako prekrcanu pozornicu. Što se tiče izvedbe, meni je uvijek izazov pokušati izvesti nešto što nismo dogovorili s orkestrom i natjerati tako veliki broj ljudi na improvizaciju tada kad je velik ulog i kad je mogućnost na debakl. Volim vidjeti je li moguće improvizirati bez ranije napisanog aranžmana i da li je moguće zajednički zaplivati u neke nepoznate vode. Na takve se stvari odvažim kad vidim je li trenutak dobar i da zapravo i publika i mi možemo napraviti tako nešto, kad mogućnost za uspjeh ipak postoji. Što se pjesama koje ćemo izvoditi tiče, kad svirate s gudačkim orkestrom je teško da ćemo se sjetiti taj dan neke nove pjesme i izvesti je osim onih koje smo pripremili jer je aranžmane teško pripremati. Zapravo manje-više možemo veliki broj pjesama odsvirati s gudačima i na licu mjesta ćemo odlučiti koje ćemo pjesme odsvirati, a koje ostaviti za bis (ako bisa bude, naravno). Plan nemamo još ni mi, ali ga radije puštamo za sami kraj kad očitamo raspoloženje, zvuk, dvoranu, temperaturu zraka, pa sjednemo i zapravo složimo koncert koji onda bude prilagođen toj večeri, tim ljudima, tom gradu i tom koncertu. Pjesama imamo dovoljno, dugo sviramo kao bend, imamo puno raspisanih aranžmana, a publika nema razloga za brigu jer možemo svirati dokle god publika bude htjela. Pripremite se na dugu noć!