Home Blog Page 1091

FOTO Izgleda super! Grad Prelog obnovio stubište na ulazu u Osnovnu školu Prelog

0

Ove godine prvašiće u Osnovnoj školi Prelog poklonima je darovao župan Matija Posavec, odnosno vlasnik škole Međimurska županija, posjetivši tu školu kao međimursku školu s najvećim brojem upisanih prvašića. No, kao veliki poklon učenicima u novoj školskoj godini, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, u dogovoru s ravnateljicom OŠ Prelog Ivanom Samardžija-Bermanec, obnovio je već dotrajalo stubište na ulazu u školu.

Obnovljeno stubište na ulazu u OŠ Prelog

Stubište ispred škole je kompletno renovirano te su postavljene keramičke pločice pa škola sada ima moderan i elegantan prilaz kakav zaslužuje. Vrijednost radova iznosi oko 9,500 eura. Građevinske radove izvela je tvrtka GKP Pre-kom d.o.o., a keramičarske tvrtka Ceramica iz Cirkovljana s kooperantom, Obrtom za keramičke usluge D&M iz Preloga.

Ljubomir Kolarek

Kako to lijepo izgleda, pogledajte u našoj fotogaleriji!

FOTO Pogledajte fotografije i javite ako vam se neki predmet učini poznatim, možda uspijemo locirati ilegalne “smetlare”!

0

U Totovcu se svima otpad ogadio. Ne samo onaj s Čakomove deponije, nego i onaj koji se ilegalno baca iza deponije. Poljoprivrednici gube živice, jer im se zatrpavaju putevi baš u ovo vrijeme intenzivnih radova u polju, vatrogasci interveniraju i po nekoliko puta tjedno, smrad guši Totovčane koji tuda šeću… Žale se, prigovaraju, patroliraju, zovu policiju, ali rezultata nema!

Svakodnevno dovoze otpad i što je najgore, istovare ga i zapale. I jučer je gorjelo, ali je kiša ugasila vatru i spriječila da se širi na okolno drveće i kukuruz.

Vladimir Belović

Danas nas je nazvao jadan i ljut poljoprivredni proizvođač Vladimir Belović iz Totovca i pozvao nas da dođemo i pogledamo što su sada učinili nesavjesni mještani. Ne Totovca, nego, najvjerojatnije, Ivanovca.

-Upravo na tom području, na istočnoj strani iza deponije, imam nekoliko većih parcela i sad je vrijeme berbe kukurza. Smeća je toliko da jedva uđem kombajnom na zemlju. Za istovar ubranog kukuruza moram se vraćati na početak, jer s druge strane nemam pristup zbog navoženog otpada. Evo, upravo smo ovih dana velikim traktorom i priključnim strojem izgurali otpad s ceste, kako bi mogli nesmetano proći do naših njiva. Obrezali smo granje na stablima i grmlju, počistili… No, ovi su nemilosrdni. Voze i tu bacaju stari namještaj, odjevne predmete, obuću, kupaonske elemente nakon rekonstrukcije, tepihe, stare prozore… Ma svašta. I onda to zapale! Kako ih nije sramota? Jučer smo došli s polja, ali smo se vratili da možda kojeg “smetlara” uhvatimo. Nikoga nije bilo, ali nove hrpe otpda već su bile uz cestu. Kao da su duhovi – kaže Vlado Belović dok nam pokazuje hrpe smeća uz cestu. U njima i predmeti koji nisu izgorjeli, a koje bi netko mogao lako prepoznati.

I od Totovskih vatrogasaca saznajemo da neodgovorni pojedinci, kad ga odbace, zapale otpad i odu. To je prostor iza središnje deponije smeća, uz poljski put prema Ivanovcu. Iz pravca Ivanovca su i oni koji ga dovoze, jer Totovčani bi odavno uhvatili onoga tko bi njihovom ulicom vozio prema poljskom putu za Ivanovec. Jako su osjetljivi na nesavjesne bacače otpada. A do Ivanovca spomenutim poljskim putem nije ni kilometar. Već ranije su pronađeni ostaci koji su upućivali na jedan tamošnji ugostiteljski lokal, ali nitko ništa nije poduzeo.

Ovakvo ponašanje uzelo je pravi zamah, pa bi i šira društvena zajednica trebala reagirati.

Mi smo danas snimili niz ostataka karakterističnih dijelova prozora, namještaja, kutija, televizora, dječjih igračaka i još koječega. Ako vam je od toga nešto poznato, javite nam. Jer, sutra bi otopad mogao osvanuti i ispred vašeg dvorišta.

Pojedinci su opet pokazali da su beskrupulozni u trovanju prirode i ljudi. A sve to događa se ni stotinjak metara od stražnjeg ulaza u središnju Čakomovu deponiju smeća!

Sram vas bilo!

FOTO Predstavljena monografija „Policajci iz Međimurja u obrani Vukovara“ Julije Jančec

0

U suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata kao nakladnikom, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu dana 11. rujna 2025. godine u dvorani Zgrade Scheier s početkom u 17:00 sati upriličio je svečano predstavljanje monografije „Policajci iz Međimurja u obrani Vukovara“ autorice Julije Jančec.

Temeljena na memoarskom gradivu i intervjuima policajaca koji su 11. rujna ratne 1991. godine kao zadnja smjena krenuli braniti Domovinu u gorućem Vukovaru, ova je knjiga predstavljala još jedan iznimno vrijedan doprinos očuvanju sjećanja na Domovinski rat i bilježenju iskustava njegovih sudionika, napose onih s područja Međimurske županije. Uz autoričin dio, pregled Bitke za Vukovar za knjigu su napisali povjesničari Ante Nazor i Davor Marijan.

FOTO Učenici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec obilježili Hrvatski olimpijski dan vježbanjem

0

U četvrtak, 11. rujna, učenici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec obilježili su Hrvatski olimpijski dan. Zajedničkim vježbanjem i aktivnostima na otvorenom pokazali su važnost kretanja i zdravog načina života.

“Hvala svima na veselju, trudu i zajedništvu kojima smo ispunili ovaj dan!” – poručili su iz Centra, uz nadu da je ovo posljednje obilježavanje posebnoga dana na ovim sportskim terenima.

U Međimurju raste broj nezaposlenih, ali poslodavci traže čak 639 radnika

0
Tomislav Miletic/Pixsell
18.03.2020., Zagreb - Hrvatski zavod za zaposljavanje. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, krajem kolovoza 2025. u Međimurju je evidentirano 1.959 nezaposlenih osoba. Iako je to 13 posto manje nego u kolovozu prošle godine, u odnosu na srpanj zabilježen je porast od 5,8 posto.

Iz evidencije je tijekom kolovoza izašlo 196 osoba, većinom zbog zaposlenja. Posao je pronašlo njih 149, a najviše zapošljavanja ostvareno je u prerađivačkoj industriji (42 osobe), građevinarstvu (28) te u zdravstvu i socijalnoj skrbi (12). Najviše novih ugovora o radu sklopljeno je u Čakovcu i okolici, dok su manji udjeli zabilježeni u Prelogu i Murskom Središću.

S druge strane, u evidenciju se prijavilo 304 novih nezaposlenih, od čega ih je više od polovice došlo izravno iz radnog odnosa, dok je dio stigao iz neaktivnosti ili nakon završetka školovanja.

Struktura nezaposlenih pokazuje da više od polovice čine žene (55,5 posto), dok je gotovo 30 posto dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji posao čekaju dulje od godinu dana. Zanimljiv je i podatak da gotovo trećina nezaposlenih posao traži prvi put, što ukazuje na kontinuirani priljev mladih u evidenciju.

Unatoč rastu nezaposlenosti u odnosu na srpanj, poslodavci su iskazali veliku potrebu za radnicima. Samo u kolovozu zatraženo je 639 novih djelatnika. Najviše potražnje dolazi iz prerađivačke industrije i obrazovanja, a zatim iz zdravstva, socijalne skrbi i građevinarstva. Najtraženija zanimanja su pomoćnici u nastavi, medicinske sestre, bravari, odgojitelji predškolske djece i zavarivači.

Stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji za kolovoz iznosi 4,2 posto, što je i dalje ispod državnog prosjeka. Stručnjaci procjenjuju da će se trend potražnje za radnicima nastaviti, posebno u proizvodnji, građevini i obrazovanju, ali i u zdravstvenom sektoru gdje su potrebe konstantne.

U voćnjaku je iskopao i uredio apartman, prekrio ga zemljom, a sada jedva uspijeva primiti sve goste!

0

Svaka čast na ideji. Odmah tu preko granice, uz Štrigovu, odnosno Banfi, nalazi se lijepo uređeno slovensko mjesto Šafarsko. I tu je stanovništvo miješano. Ima puno Hrvata, kao i Slovenaca u štrigovskom kraju. I jedni i drugi imaju svoje vinograde i voćanje s one druge strane granice, koja sada zapravo i ne postoji.

Mirko Žižek

Jedan od takvih je i Mirko Žižek iz Šafarskog, koji svoj vinograd ima u Jurovčaku. Mirko je poznati vinogradar, voćar i proizvođač prirodnih sokova. Za nedavnog susreta ponudio nas je odličnim muškat otonelom, rajnskim rizlingom i pinotom crnim te sokom od jabuke i miješanim od borovnice, jabuke i drena.

No, u jednom trenutku za oko nam je zapela etiketa na boci muškat otonelu, odnosno fotografija Apartmana Zemljanka.

I naš novinar isprobao je život u Zemljanki

I doista, u uz voćnjak, dvadesetak metara od glavne ceste, izgradio je apartman u zemlji i nazvao ga Zemljanka, odnosno zemunica.

– To je bio pun pogodak. Lijepo smo ga opremili i nakon što su prvi gosti boravili u njemu krenula je reklama od usta do usta i sada smo stalno puni. Dolaze gosti i uživaju u prirodi i apartmanu u zemlji. Puno je i susjeda Hrvata koji tu odsjednu. Dolaze i manje grupe, fino se najedu, popiju naše dobro vino i sretni odlaze svojim kućama.

Zbog popularnosti Zemljanke odlučio sam je staviti i na etiketu, tako kad gosti odlaze kućama kupe vino da ukućanima pokažu gdje su bili – govori uvijek nasmijani Mirko. I za vrijeme našeg boravka bilo je gostiju, a razgledavala ga je i oveća grupa turista iz Srbije. Apartman je unutra uređen u pravi mali stan, sa svom potrebnom opremom, a prostorije su odijeljenje pregradama od drvenih oblica. Lijepo i zanimljivo.

Najam Zemljanke je 85 eura jedan dan (bez obzira koliko osoba ga koristi). Dvorište oko apartmana ograđeno je zanimljivom ogradom od raznih drvenih oblutaka, a na otvorima u ogradi još i sada zriju jagode! Žižek u povjerenju dodaje da ženska publika obožava njegov slatki muškat otonel, koji ima svega 9,5 posto alkohola. Ne opija, jer je lagan, ali podiže raspoloženje do vrhunca, kroz osmijeh napominje Mirko Žižek. Probajte, ako ne vjerujete!

Učitelji i djeca iz škole i vrtića u Draškovcu zajednički proslavili Hrvatski olimpijski dan!

0

Zajedničkim vježbanjem učitelja i djece nižih razreda Osnovne škole Draškovec te odgojiteljica i djece Dječjeg vrtića Fijolica – PO Draškovec 10. rujna 2025. godine obilježen je Hrvatskiolimpijski dan.

Ova tradicionalna manifestacija promiče vrijednosti sporta, zdravog života i zajedništva, a ujedno naglašava važnost kretanja u svakodnevnom životu djece. Vježbanje na otvorenom, u zajedničkom krugu djece vrtićke i školske dobi imalo je višestruku vrijednost.

Osim što su djeca imala priliku razvijati motoričke sposobnosti i svijest o važnosti tjelesne aktivnosti, susret je poslužio i kao prirodna poveznica između vrtića i škole. Upravo ovakve aktivnosti pridonose lakšoj tranziciji djece iz predškolskog odgoja u školsko okruženje jer im omogućuju da kroz igru i zajedničke aktivnosti dožive kontinuitet, sigurnost i osjećaj pripadnosti zajednici.

Djeca predškolske dobi promatrala su starije učenike kao uzore te se uključivala u vježbe s radošću i entuzijazmom, dok su učenici nižih razreda pokazivali suradnju, solidarnost i podršku mlađima. Time se razvija osjećaj međusobnog poštovanja i zajedništva, što su ujedno i temeljne olimpijske vrijednosti.

Obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana na ovaj način ima dvostruku vrijednost: s jedne strane promiče zdrav način života kroz tjelesnu aktivnost, a s druge strane jača suradnju između škole i vrtića, čime se djeci olakšava prijelaz u novo razvojno razdoblje. Ovakvi susreti potvrđuju koliko je važno povezivanje odgojno-obrazovnih institucija u stvaranju pozitivnog i poticajnog okruženja za svu djecu.

Zašto hrvatski mediji svakodnevno serviraju luksuzne nekretnine koje si većina građana ne može priuštiti?

0

Ako redovito otvoriš nacionalne portale u Hrvatskoj, teško je ne primijetiti obrasce: gotovo svaki dan iskoči članak tipa “Ekskluziva! Prodaje se penthouse prvi red do mora”, “FOTO: Luksuzna vila s bazenom i šest apartmana na prodaju”, ili sentimentalni naslov o kući s “povijesnim značajem” koju krasi vrt od nekoliko stotina kvadrata. No stvarnost je da velika većina čitatelja – više od 90% – takve nekretnine ne može ni u snovima priuštiti. Pa zašto onda takve vijesti zauzimaju toliko prostora?

Klikabilnost i “glamur” kao mamac za publiku

Portali žive od klikova. Luksuzne nekretnine funkcioniraju kao digitalni mamci: fotografije bazena, panoramskih terasa ili privatnih liftova izazivaju radoznalost, pa i zavist. Iako čitatelji znaju da si to ne mogu priuštiti, ipak će kliknuti – bilo iz maštanja, bilo iz čiste znatiželje “koliko to košta”. Za redakcije je to siguran recept za posjećenost, a posjećenost znači prihod od oglasa.

Normalizacija luksuza i “san o bijegu”

Psihološki učinak nije zanemariv. Redovno serviranje slika i priča o luksuznim nekretninama stvara privid da je takav način života “negdje tu, blizu”. Time se hrani potrošačka kultura: čitatelji se nesvjesno uspoređuju, sanjare, ili barem razvijaju osjećaj da postoji “viši standard” kojem treba težiti. Mediji tako ne prodaju samo informacije, već i iluziju uspjeha.

Skriveni marketing i povezanost s oglašivačima

Nije tajna da dio ovakvih članaka dolazi gotovo direktno iz agencija za nekretnine ili PR sektora. Objave o vilama, penthouseima i “povijesnim kućama” često funkcioniraju kao prikriveni oglasni prostor. Portali na taj način grade odnose s tržištem nekretnina i oglašivačima, a sadržaj se maskira kao novinarstvo.

Povijesni i “kulturni” začin kao opravdanje

Kada luksuz nije dovoljan mamac, članku se doda povijesna ili kulturna nota: “Ovdje se rodio poznati umjetnik” ili “Kuća oslobođena poreza zbog kulturnog značaja”. Time se luksuzni sadržaj pokušava legitimirati kao “opće zanimljivost” ili čak “javna informacija”. Ali osnovna svrha i dalje ostaje ista – privući pažnju i povećati klikove.

Diskrepancija između stvarnosti i medijskog prostora

Dok više od pola građana živi s kreditima, visokom inflacijom i stambenim problemima, nacionalni portali kreiraju svakodnevnu vitrinu luksuza. Ta kontradikcija samo naglašava jaz između realne ekonomske situacije i medijske slike “ekskluzivnog života”. Umjesto društvenih problema, na naslovnicama dominira iluzija bogatstva.

Zabava, bijeg ili manipulacija?

Na prvi pogled, ovakvi članci mogu se činiti benignima – pomalo poput “žutog” štiva koje služi za razonodu. No njihova svakodnevna prisutnost govori i o tome što mediji smatraju isplativim: prodavati san umjesto suočavanja sa stvarnošću. Oni održavaju tržišnu logiku klikova, njeguju aspiracije koje većina nikada neće ostvariti, i ujedno služe kao besplatna reklama luksuznim agencijama.

U društvu gdje većina ne može ni zamisliti posjedovanje takvih nekretnina, to zapravo više govori o stanju medija – nego o tržištu vila i penthousea.

Diže li vam taj “cirkus luskuza” ponekad živac?

Iz ovog grožđa nastat će prvi pjenušac obitelji Horvat iz Svetog Urbana!

0

Ove godine i u obitelji poznatog vinogradara i vinara Roberta Horvata iz Svetog Urbana konačno je donijeta odluka o proizvodnji prvog vlastitog pjenušca.

Robert Horvat

Za te potrebe pobran je autohtoni pušipel s odgovarajućeg položaja, od kojeg će se odnjegovati baza pjenušca.

Vlado Horvat

-Dobili smo oko dvije tisuće litara kvalitetnog mošta, a odabrali smo i ime budućem pjenušcu. Sada još samo trebamo pažljivo i strpljivo odraditi sve međufaze, kako bi za dvije godine po prvi puta kušali naš pjenušac – veseli se Robert, a zadovoljstvo ne skriva ni otac Vladimir.

I svi ljubitelji Horvatovih vina s radošću očekuju pojavu njihovog prvog perlastog vina.

U kvalitetu nitko ne sumnja.

Vraća se SHNL. Patrik Kolarić sudi derbi Varaždina i Hajduka

0

Nakom dva tjedna pauze zbog utakmica reprezentacija vraća se SuperSport HNL utakmicama šestog kola. Određeni su suci za utakmice, piše Index.hr.

Slaven Belupo – Istra, petak od 20 sati
Glavni sudac: Zdenko Lovrić (Đakovo)

Pomoćni suci: Ivan Mihalj i Filip Krznarić (Velika Gorica)

VAR: Fran Jović (Zagreb)

Varaždin – Hajduk, subota od 17 sati
Glavni sudac: Patrik Kolarić (Čakovec)

Pomoćni suci: Ivan Starčević (Bjelovar) i Nikola Kečkiš (Virovitica)

VAR: Tihomir Pejin (Donji Miholjac)

Rijeka – Lokomotiva, subota od 19:45 sati
Glavni sudac: Duje Strukan (Split)

Pomoćni suci: Bojan Zobenica (Velika Gorica), Ivan Janić (Ilok)

VAR: Dario Bel (Osijek)

Osijek – Vukovar, nedjelja 17 sati
Glavni sudac: Ante Čulina (Zagreb)

Pomoćni suci: Dario Kolarević i Marko Maloča (Zagreb)

VAR: Mario Zebec (Cestica)

Dinamo – Gorica, nedjelja od 19:15 sati
Glavni sudac: Patrik Pavlešić (Duga Resa)

Pomoćni suci: Luka Pajić (Rijeka) i Bruno Premužaj (Varaždin)

VAR: Ivan Bebek (Rijeka)