Home Blog Page 1011

FOTO Vinogradari traže hitne mjere protiv širenja zlatne žutice vinove loze

0

Štrigova, 9. listopada 2025. – Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske.

Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi za nekoliko godina mogli ostati bez vinograda. Kako bi se izbjegao taj crni scenarij, od resornih institucija traže da se poduzmu stroge mjere u suzbijanju zlatne žutice i sprječavanju njezina daljnjeg širenja.

O stanju u vinogradima i mjerama koje se hitno trebaju poduzeti, vinogradari su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, regionalnih i lokalnih vlasti, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razgovarali u Štrigovi.

„Stanje je zabrinjavajuće! Zlatna je žutica preplavila sva vinogorja Središnje bregovite Hrvatske! Bolest ugrožava opstanak našeg vinogradarstva i vinarstva. U te smo djelatnosti u ovom stoljeću uložili velika sredstva i one na stol donose kruh ne samo obiteljima vinogradara, nego i obiteljima njihovih zaposlenika. Vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske ima veliki utjecaj i na širu zajednicu te gospodarstvo jer se uz njih vezuju i ugostiteljska te turistička ponuda. Zlatna žutica sve to može urušiti. To ne smijemo dopustiti! Vinogradari su se prvo sami uhvatili u koštac sa zlatnom žuticom vadeći iz vinograda zaraženi trs po trs, no to nije dovoljno. Potrebna nam je sustavna potpora resornih institucija“, poručio je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja je organizirala sastanak u Međimurju.

U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u vinogradima se posljednjih godina iskrčuje između 5 i 15 posto trsova, ovisno o tome gdje se vinograd nalazi, tj. koliko se njime raširila zaraza.

„Tražimo strogo provođenje zakona! To podrazumijeva veći broj inspektora, nadzor svih vinogradara i izrečenih mjera, brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama vlasnika vinograda koji se oglušuju na izrečene mjere, te krčenje zaraženih vinograda koji to sami nisu učinili, na trošak općine ili države. Nužan je i upis u Vinogradarski registar svih vinogradarskih površina većih od 0,1 ha. Od države tražimo sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze. Znanstvena nam zajednica može pomoći istraživanjima vezanima uz otpornost sorti vinove loze te djelovanje insekticida“, kazao je Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.

Širenju zlatne žutice pogoduju neodržavani vinogradi tzv. vinogradara hobista, no vinogradari traže i kontrolu sadnog materijala. Jedna od metoda koja je u mnogim zemljama Europske unije postala obvezna za dobivanje certifikata za lozne cijepove, je termoterapija. Njome se osigurava da lozni cijepovi do vinogradara stižu očišćeni od patogena. Oprema za termoterapiju stoji oko šezdeset tisuća eura pa se vinogradari nadaju mogućnosti sufinanciranja njezina nabavljanja kroz mjere Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.

Vinogradari od Republike Hrvatske traže i obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova. Naime, trenutačno se sufinancira obnova samo onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20 posto.

„Klimatske promjene, točnije visoke temperature ove su godine pogodovale širenju zaraze. Zbog toga se zlatna žutica proširila ne samo Središnjom bregovitom Hrvatskom, nego i Istrom, Slavonijom i Baranjom. Konkretno, bolest je trenutačno prisutna u 15 županija. U suradnji s vinogradarima i znanstvenom zajednicom tražimo rješenja za zaustavljanje širenja bolesti. Radimo na Akcijskom planu za sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za iduće tri godine. Razmotrit ćemo sve predložene mjere i za mjesec dana dati odgovor koje od njih možemo prihvatiti. Pripremamo odluku Vlade o krčenju zaraženih vinograda. Jedinice lokalne samouprave pozvat ćemo da se jave na javni poziv za sufinanciranje krčenja zaraženih vinograda. Ministarstvo je do sada za obnovu vinograda zbog zaraze zlatnom žutice prihvatilo 288 projekata čijim vinogradarima isplaćuje 3,8 milijuna eura“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Sudionici sastanka složili su se da se u borbu protiv zlatne žutice trebaju jače uključiti i lokalne te regionalne vlasti.

„U Međimurju se zlatna žutica pojavila prije 12 godine. Nakon mapiranja i terenske provjere zaraženih vinograda utvrdili smo da je pola njih u državnom vlasništvu. Trebamo rješenja kako za privatna, tako i za državna zemljišta i to u konkretnom roku. Samo na taj način možemo očuvati naše vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kulturu, turizam i identitet ove regije“, istaknuo je Matija Posavec, župan Međimurske županije.

FOTO Dvjesto hodočasnika Varaždinske biskupije u Rimu na susretu s papom Lavom XIV.

0

Dvjesto hodočasnika iz Varaždinske biskupije sudjeluje na nacionalnom hodočašću u Rim povodom Jubilejske godine 2025., od 5. do 11. listopada, predvođeni biskupom Božom Radošem te više svećenika.

Prva hodočasnička postaja, u ponedjeljak 6. listopada, bio je Asiz, grad sv. Franje i sv. Klare, a odnedavno i svetog Carla Acutisa. Uz razgledavanje bazilika i molitve na grobovima svetaca, hodočasnici su sudjelovali na svetom misnom slavlju koje je predslavio biskup Radoš u bazilici sv. Franje, u Donjoj crkvi, u kapeli sv. Katarine.

Drugog dana hodočašća, u utorak navečer, 7. listopada, na Trgu sv. Petra u Vatikanu, hodočasnici Varaždinske biskupije su, u zajedništvu s oko deset tisuća hrvatskih hodočasnika iz Hrvatske, BiH te drugih zemalja u kojima žive Hrvati, dočekali papu Lava XIV. koji je obišao hodočasnike u papamobilu, a potom im se obratio pozdravnim govorom.

Potaknuo je okupljene hodočasnike da uvijek drže pogled upravljen prema Isusu te da mu se s povjerenjem i poslušnošću prepuštaju:

„Ne zaboravite: vjera raste i jača kada se dijeli. Stoga, s radošću prenosite svojoj djeci i novim naraštajima kršćanske vrijednosti koje su oblikovale vašu povijest i kulturu. Tako ćete i dalje biti kvasac mira, dobra i nade u svijetu ranjenom nasiljem i ratovima, koji su i vama iz povijesti poznati. Neka vas Gospodin blagoslovi, a Blažena Djevica Marija, Najvjernija odvjetnica Hrvatske, čuva pod svojim plaštem i prati u svakodnevnom životu. Vama, vašim obiteljima i cijelom hrvatskom narodu od srca udjeljujem Apostolski blagoslov – znak Papine blizine i ljubavi prema svakome od vas.“

Nakon susreta s Papom, euharistijsko slavlje za hrvatske hodočasnike na Trgu sv. Petra predslavio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Na početku homilije istaknuo je kako se ovo hodočašće odvija u Jubilejskoj godini i prigodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora, događaja koji su trajno oblikovali vjeru i identitet hrvatskoga naroda.

Treći hodočasnički dan, uz ulazak kroz Sveta vrata u baziliku sv. Petra i razgledavanje bazilike i kripte, obilježilo je slavlje svete mise u crkvi sv. Jeronima uz Papinski hrvatski Zavod svetog Jeronima.

Svetu misu predslavio je biskup Bože Radoš, koji je prije imenovanja varaždinskim biskupom vršio službu rektora Zavoda, te je uz sadašnjeg rektora preč. Marka Đurina, svećenika Varaždinske biskupije, bio svojevrsni domaćin hodočasnicima iz Varaždinske biskupije.

Sunčana Glavak: Mentalno zdravlje je tišina koju prečesto ne čujemo

0

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se održava sutra, 10. listopada, u Europskom parlamentu održana je rasprava na tu temu. U središtu ovogodišnjeg obilježavanja pristup je uslugama mentalnog zdravlja u katastrofama i izvanrednim situacijama.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da u ovom trenutku jedna od pet osoba u područjima pogođenih sukobom pati od mentalnih teškoća, a u raspravi se osvrnula i na mentalno zdravlje djece i mladih.

„Jedan od pet adolescenata u dobi od 15 do 19 godina pati od mentalnih poremećaja. 97 % djece koristi internet svaki dan 8 sati i 40 minuta. Jedno od šestero djece doživjelo je cyberbullying“, kazala je eurozastupnica Glavak dodavši da je potrebno učiniti korak dalje, posebno u zaštiti djece.

Podsjetila je da se EPP već nekoliko godina zalaže za kriminalizaciju internetskog nasilja te pozvala zastupnike da podrže tu inicijativu.

„Mentalno zdravlje je tišina koju prečesto ne čujemo. Zato se pogledajmo, budimo otvoreni, iskreni i pomozimo – ne samo graditi ceste, bolnice i kuće, već graditi zdraviju Europu“, zaključila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Na početku rasprave, povjerenica Europske komisije za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo, Jessika Roswall, naglasila je hitnu potrebu zaštite mentalnog zdravlja mladih u digitalnom okruženju te važnost zajedničkog djelovanja država članica u prevenciji rizika povezanih s korištenjem interneta. Najavila je da Komisija priprema procjenu učinka društvenih mreža na dobrobit i mentalno zdravlje mladih.

Podsjetimo, eurozastupnica Glavak nedavno je imenovana izvjestiteljicom EPP-a za izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) o utjecaju društvenih mreža na mlade.

FOTO ‘Matulovi glasi 2025.’ donose pregled događanja i istraživanja s Matulovog grunta

0

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode predstavlja četvrto izdanje biltena Matulovi glasi. Ovogodišnje izdanje dostupno je u digitalnom obliku, kao PDF publikacija na 26 stranica.

Bilten u cijelosti potpisuju djelatnici Međimurske prirode, a kroz njega se predstavljaju događaji, istraživanja, rezidencijalni boravci i druge zanimljivosti vezane uz događanja na Matulovom grunt tijekom 2025. godine.

Međimurska priroda najavljuje kako će „gruntanje“ iduće 2026. godine također biti ispunjeno bogatim edukativnim i zabavnim sadržajima te poziva sve zainteresirane pratiti najave događanja na mrežnoj stranici Centra Med dvemi vodami kao i na društvenoj mreži FB Med dvemi vodami. Grafičko-likovno oblikovanje četvrtog izdanja Matulovih glasa potpisuje Roberta Radović, dok je za lekturu zaslužna Jelena Mežnarić.

Matulove glase preuzmite na poveznici Matulovi glasi 2025.

Bolnica Čakovec otvara nova radna mjesta – prilika za posao u zdravstvu!

0

Županijska bolnica Čakovec raspisala je natječaj za zapošljavanje novih djelatnika na više radnih mjesta, nudeći mogućnost zaposlenja na neodređeno vrijeme uz probni rad od jednog do tri mjeseca.

Natječaj, koji potpisuje ravnatelj Nikola Hren, dipl. iur., obuhvaća više profila – od zdravstvenih stručnjaka do administrativnih i tehničkih radnika. Traže se medicinske sestre i tehničari, bolničari, ali i djelatnici u administraciji, kuhinji i praoni.

Bolnica traži:

– 5 prvostupnika/ca sestrinstva,
– 4 medicinske sestre/tehničara,
– 3 bolničara,
– višeg stručnog referenta za plan, analizu i medicinsku statistiku,
– višeg stručnog referenta za kadrovske poslove,
– pomoćnog radnika u kuhinji,
– radnika u praoni.

Za zdravstvene djelatnike uvjet je završen studij ili škola sestrinstva te odobrenje za samostalan rad, dok se za ostala radna mjesta traži odgovarajuća stručna sprema. Za pomoćna radna mjesta dovoljna je završena osnovna škola.

Uz prijavu, kandidati trebaju dostaviti potrebnu dokumentaciju – životopis, domovnicu, rodni list, diplomu, e-radnu knjižicu i uvjerenje o nekažnjavanju, kao i dokaze o ispunjavanju uvjeta natječaja.

Zainteresirani se mogu prijaviti u zakonskom roku od objave natječaja. Odabrani kandidati pridružit će se timu najveće zdravstvene ustanove u Međimurju, koja i ovim zapošljavanjem nastavlja ulagati u kvalitetu zdravstvene skrbi i jačanje kadrova. Natječaj je otvoren od 07.10.2025. do 15.10.2025. godine. Više detalja klikom OVDJE.

U Prelogu podijeljene naknade za 14 beba – više od 5.800 eura pomoći

0

Treći puta ove godine, u prostorima Uprave Grada Preloga, podijeljene su jednokratne naknade za novorođenčad. Podjela je organizirana u četvrtak, 9. listopada, a naknade je i ovoga puta podijelio te svima čestitao gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Ovoga su puta podijeljene četiri naknade za prvo dijete, osam naknada za drugo dijete, jedna naknada za treće i jedna naknada za četvrto dijete u obitelji.

Naknade iznose:

  • za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva 270 eura,
  • za drugo dijete 350 eura,
  • za treće dijete 400 eura,
  • za četvrto dijete 600 eura,
  • a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji podnositelja zahtjeva naknada iznosi 730 eura.

Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon bon za kupnju opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon bona iznosi 70 eura.

Također, kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, kao i poklon bonovi Dječjeg kluba SiMS te poklon bon obrta EduTea.

Ukupno je na taj način ovoga puta podijeljeno 5.860,00 eura kroz naknade za novorođenčad.
Ove su godine, u tri navrata, ukupno podijeljene 42 naknade.

FOTO/VIDEO Brojni Hrvati, a naravno i Međimurci, bodre Hrvatsku na ključnoj utakmici u Pragu!

0

Danas, 9. listopada 2025. godine, u 20.45 sati u Fortuna Areni u Pragu održava se odlučujuća utakmica za Hrvatsku za kvalifikacije na svjetsko prvenstvo, Hrvatska vs. Češka. Ukoliko Hrvatska pobijedi, plasirat će na SP iduće godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Ulice Praga stoga su danas pune i hrvatskih navijača, među kojima ima i Međimuraca. Tu su i vatreni navijači iz Goričana, među kojima i veliki nogometni fan Emanuel Sinković sa suprugom Petrom. Sinković je inače načelnik Općine Goričan, koji rado posjećuje utakmice i daje podršku našoj nogometnoj reprezentaciji. Uvijek s pozitivnim stavom.

Naravno da ćemo proći! – komentirao je.

Kakva je atmosfera u Pragu, pogledajte u videu. Sretno, Hrvatska!

FOTO Međimurska županija ove godine ulaže 524 tisuće eura za potpore studentima i učenicima

0

Za potpore studentima i učenicima srednjih škola, Županija će u ovoj godini ukupno uložiti 524.000 eura!

U velikoj vijećnici Međimurske županije, 9. listopada, održana je treća sjednica županijske Skupštine na kojoj su usvojene prve izmjene proračuna, kao i odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovitim studentima, koja će se i u aktualnoj akademskoj godini dodijeliti u pojedinačnom iznosu od 100 eura za 2200 studenata s našega područja. Također je usvojena, već ranije najavljena mjera, prema kojoj će svih 3800 učenika srednjih škola iz Međimurja dobiti jednokratnu potporu od 80 eura. Time će za potpore mladima u obrazovanju Županija samo u ovoj godini ukupno uložiti 524.000 eura.

Prije prelaska na dnevni red, prisegnuli su  novoizabrani vijećnici iz redova romske nacionalne manjine Matjaš Oršuš i Danijel Ignac, s liste SDP-a.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina u uvodnom izlaganju, uz točku dnevnog reda vezanu uz izvršenje proračuna istaknuo je stabilnost proračuna, koji po prvom rebalansu doseže nešto više od 143.300.000 eura.

Župan Matija Posavec naglašava da se iz prvog rebalansa vidi da je plan bio donesen u realnim okvirima, te da će biti održiv: „Drago mi je kad naše potpore naiđu na veliki interes među građanima, kao što se dogodilo s javnim pozivom za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Tek što smo poziv otvorili, morali smo ga zatvoriti zbog utroška predviđenih sredstava, odnosno ogromnog interesa te više od 360 prijava. Zato sam odlučio za tu mjeru izdvojiti još mnogo više te stavku sa 100.000 eura povećati na 250.000 eura. Povećali smo i sredstava za područje sporta, kako bismo sportaše, klubove i udruge još snažnije podržali. Također me veseli što u ovom najvećem ulagačkom ciklusu u obrazovanje krećemo u cjelovitu rekonstrukciju i obnovu Učeničkog doma u Čakovcu, jer je nam je usvajanjem amandmana saborskog zastupnika Ivice Bakse povećan iznos za ovu investiciju za 2,8 milijuna“ rekao je župan Posavec i dodao:

U ovom proračunu naveli smo pune iznose vrijednosti određenih kapitalnih projekata, kako bismo mogli riješiti sve administrativne poslove i potpisati ugovore po projektima, što smo u velikoj mjeri i završili“, pojasnio je župan.

Loše je što se – odlukom Vlade – smanjuju prihodi i rashodi za decentralizirane funkcije te se Hrvatska zajednica županija zalaže da se to od iduće godine promijeni“, također je naglasio župan Posavec.

Rebalansom proračuna povećana su i sredstva za kulturu, razvoj međimurskog identiteta, te primarnu zdravstvenu zaštitu.

U nastavku sjednice, vijećnici su prihvatili i prijedlog drugog rebalansa te izmjene godišnjeg plana građenja Županijske uprave za ceste, prijedlog zaključka o prodaji nekretnina na području poduzetničke zone Poslovni park Međimurje. Za prodaju je u zoni ostalo 6 nekretnina, ukupne površine 60.970 m2, te je minimalni prihod procijenjen na 2.141.000 eura.

Donesena je i Deklaracija o unaprjeđenju života starijih osoba koja podupire sva županijska ulaganja u kvalitetu života ljudi treće životne dobi – od potpora do izgradnje domova i razvijanja izvaninstitucionalnih usluga. Usvojen je i niz odluka kojima se izvršilo usklađivanje s novim zakonskim regulativama.

 S AKTUALNOG SATA

U, pitanjima bogatom, aktualnom satu sjednice treće Skupštine Međimurske županije, župan Matija Posavec prihvatio je i pohvalio inicijativu vijećnika Željka Pavlica da Međimurska županija u budućnosti ima i svoju himnu, te pozvao da se u inicijativu uključi i struka. Vijećnik Dejan Drabić od zamjenika župana iz redova romske nacionalne manjine Elvisa Kralja dobio je obećanje da će pokrenuti konkretne inicijative i korake da se smanji broj divljih odlagališta otpada uz romska naselja te da se obveze uredno izvršavaju, umjesto gomilanja dugova. Župana je vijećnik Drabić upitao ima li odgovora na zahtjev o ocjeni ustavnosti odluke o preuzimanju Županijske bolnice Čakovec, no odgovora iz Ustavnoga suda RH ni nakon više od 300 dana nema, iako je zakonski rok za očitovanje 30 dana, rekao je župan. Zlatko Marciuš je pitao vrši li Županija nadzor nad domovima za starije i nemoćne, na što je pročelnica resornog Upravnog odjela Sonja Tošić Grlač odgovorila da se nadzor vrši redovno te po prijavama, no da je riječ o kompleksnoj problematici zbog niza izazova, među kojima i kroničnog nedostatka radne snage. Vijećnik Zvonimir Siladi upozorio je, te najavio pritužbu HEP-u, zbog neodržavanja, odnosno redovite košnje, uz njihove objekte (hidroelektrane te derivacijski kanal) čime je ugrožena sigurnost i nasipa i ljudi. Vijećnik Jurica Vidović ističe da su liste čekanja u našoj bolnici preduge te traži pisane odgovore o broju internista koji su napustili ustanovu u zadnjih godinu dana, te koliko dopusnica je izdano liječnicima za rad u privatnim ustanovama. Vijećnik Igor Šegović traži od bolnice pisanu usporedbu dužine lista čekanja do listopada 2024. s istim razdobljem u ovoj godini. Vijećnika zanima i sudbina projekta palijativnog centra koji su Županija i Županijska bolnica svojedobno pripremili i za koji je ishođena građevinska dozvola. Župan Posavec je odgovorio da je predsjednik Vlade RH u dva navrata obećao 6 milijuna eura za ovaj projekt, no ni nedavni sastanak s ministricom zdravstva nije dao konkretnih rezultata: „Ako želite nešto napraviti, tada ne izmišljate izgovore. Zato ćemo ovaj projekt izvesti sami jer svakim novim pregovorom gubimo vrijeme, a potreba za njegom te vrste raste“, rekao je župan Posavec, te s doktorom Šegovićem apelirao na sve vijećnike i saborske zastupnike, da se unisono založe za taj cilj. Vijećnica Andreja Marić smatra potrebnim da se i liječnici iz Županijske bolnice financijski stimuliraju da bi ostali raditi u ustanovi, na što je župan pozvao da Odbor za zdravstvo precizno razradi prijedlog te sastavi jasne kriterije za takve potpore. Vijećnik Dragutin Braniša pozvao je općine i gradove na snažniju podršku građanima paketima demografskih mjera, a župan Posavec naglasio da je trenutno 19 vrtića u Međimurju u dogradnji, što uskoro znači i tisuću mjesta više za djecu, da će sve škole u dogledno vrijeme biti u jednosmjenskoj nastavi te se složio s prijedlogom da gradonačelnici i načelnici pomognu koliko mogu, te barem povećaju sufinanciranje produženog boravka za učenike. Vijećnik Perica Hajdarović je zatražio da se u idućem proračunu više sredstava predvidi za razvoj općine Podturen te istaknuo potrebu uređenja i asfaltiranja pravca Sivica-Belica. Vijećnica Simona Srnec smatra da zimi nema dovoljno manifestacija u odnosu na ljetno razdoblje, te predlaže da se angažmanom Turističke zajednice Međimurja pojačaju sadržaji u adventu. Jurica Mesarić istaknuo je važnost odlučnih koraka u suzbijanju zlatne žutice u vinogradima, te nabave domaće, zdrave hrane za vrtiće i škole, dok je vijećnik Zlatko Horvat otvorio pitanje projekta navodnjavanja kojeg je nazvao fijaskom. „Unatoč velikom udjelu sufinanciranja, nismo naišli na odaziv naših poljoprivrednika za priključenje na mrežu za navodnjavanje, no to ne znači da ćemo odustati. Naprotiv, ponovo ćemo razmotriti opcije te s našim poljoprivrednim proizvođačima vidjeti što im najbolje odgovora“, odgovorio je župan.

Vijećnica Renata Kovačić zanimala se za mjere sigurnosti koje su poduzete u OŠ Mursko Središće, dok je vijećnik Igor Ivković pitao zašto Županija nije izdala građevinsku dozvolu OŠ Mala Subotica za dogradnju? „To što građevinska dozvola nije izdana, govori da radimo po zakonu. Nismo je mogli izdati zbog neusklađenosti s općinskim prostornim planom, te smo zatražili pravorijek u resornom Ministarstvu. Projekt koji nam je važan zbog toga neće kasniti jer ostaje dovoljno vremena za rješavanje i usklađenje“, odgovorio je župan Posavec.

Opet kreće navala na solare: Država sufinancira panele za kuće, udvostručili budžet

0

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srijedu od 9 sati ponovno otvara Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, a za taj program ukupno je dostupno čak 20,5 milijuna eura

U Fondu kažu da je Poziv početkom rujna bio privremeno zatvoren, no zbog velikog interesa građana, inicijalni budžet od 10 milijuna eura je udvostručen pa je sada za taj program ukupno dostupno čak 20,5 milijuna eura, tportal.

Novac je namijenjen sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili pripadajućih pomoćnih objekata.

Pravo na prijavu imaju isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici kuća koji u trenutku puštanja elektrane u pogon imaju prebivalište na toj adresi. Kroz ovaj poziv im je omogućeno sufinanciranje do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kilovatu (kW) nazivne snage ugrađene elektrane, izvijestili su iz Fonda.

U obzir dolaze isključivo elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja ove godine, dodali su.

Kako kažu, interes građana za proizvodnju vlastite zelene energije je sve veći, što potvrđuje više od 5100 zaprimljenih prijava u sklopu dosadašnjeg Poziva. Dodatnim budžetom Fond je sufinanciranje omogućio još većem broju kućanstava čime podržava njihovu energetsku neovisnost i direktna ulaganja u zelenu tranziciju.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavili su i da će 17. listopada objaviti dodatan poziv vrijedan 7,5 milijuna eura, namijenjen onima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili tijekom 2024. godine. Njime će se financijska potpora omogućiti i građanima koji su ulaganje u obnovljive izvore energije već proveli o vlastitom trošku, uz uvjet da udovoljavaju svim potrebnim uvjetima navedenima u Pozivu. Sa zaprimanjem prijava planira se početi 29. listopada.

Za oba javna poziva se prijave podnose isključivo elektronički, putem sustava eFZOEU, uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS). U ime prijavitelja prijavu može podnijeti i opunomoćenik, ako raspolaže s punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika.

“Program poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom gospodarstva pokazao se kao jedan od najuspješnijih nacionalnih modela poticanja energetske tranzicije kućanstava”, ocijenili su iz Fonda.

Njegovim provođenjem, naglasili su, smanjuju se emisije stakleničkih plinova, povećava se energetska neovisnost, snižavaju troškovi kućanstvima te se doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području korištenja obnovljivih izvora energije.