Prije desetak dana najveći švedski dnevni list Dagens Nyheter objavio je reportažu o korištenju umjetne inteligencije i nedopuštenih aplikacija, konkretnije o snalažljivosti gimnazijalaca u varanju na ispitima iz matematike. Dagens Nyheter ističe kako se radi o raširenom problemu u skandinavskim školama, posebice nakon višemjesečne nastave na daljinu tijekom pandemije, kada je bilo teško kontrolirati učenike.

Varanje na ispitima svakako potkopava povjerenje u obrazovni sustav i stvara kadrove s rupama u znanju i sposobnostima, ali reportaža švedskog lista zanimljiva je iz drugog razloga. Više od desetljeća nakon pojave na tržištu aplikacija, glavni alat kojim švedski gimnazijalci varaju na ispitima jest Photomath – aplikacija koju je 2014. godine sa suradnicima razvio Damir Sabol, piše index.hr

Na pitanje koliko njih poznaje i koristi Photomath, gotovo cijeli razred ekonomske gimnazije NTI u Stockholmu podigao je ruku. “Samo se fotografira jednadžba i dobije se kompletno rješenje”, objasnio je za Dagens Nyheter ukratko kako funkcionira aplikacija 18-godišnji Magnus Rydinger.

Photomath je proizvod hrvatske pameti, kako se to obično kaže. Hrvatski poduzetnik Damir Sabol predstavio ga je na tehnološkoj konferenciji TechCrunch Disrupt Europe u listopadu 2014. u Londonu. Photomath je prvog dana preuzelo više od 100.000 korisnika, a nakon mjesec dana već je imao 8,5 milijuna korisnika.

Pola milijarde preuzimanja

Jedan od prvih startup poduzetnika u Hrvatskoj, Sabol je široj javnosti postao poznat kad je 2006. godine Hrvatskom telekomu za 100 milijuna kuna prodao Iskon, prvi privatni pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj.

U međuvremenu su se na tržištu pojavili deseci sličnih aplikacija, poput MathGPT-a ili WolframAlpha, ali Photomath ostaje najpopularnija i jedina potpuno besplatna. Procjenjuje se da je Photomath dosad preuzet između 400 i 500 milijuna puta.

Sabol je objašnjavao da se dvoumio upravo oko pitanja plaćanja aplikacije. Kad je sa suradnicima pokretao aplikaciju, razmatrali su trebala bi biti besplatna ili se prodavati za jedan dolar. Prevagnulo je besplatno. I bio je to pun pogodak.

“Očekivali smo da ćemo ukupno imati najviše 100.000 korisnika, a već za nekoliko dana bili smo na milijun preuzimanja. Da smo aplikaciju naplaćivali samo dolar, sve bi bilo drugačije. No, brzo sam postao svjestan koliko je to bila dobra odluka i zato danas imamo stotine milijuna preuzimanja”, rekao je kasnije Sabol za Jutarnji list.

Google je kupio Photomath 2023.

Photomath kao aplikacija i kao samostalna tvrtka proizašli su iz Sabolove tvrtke Microblink, koja se bavila skeniranjem, automatskim očitavanjem i provjerom dokumenata te tehnologijom koja omogućuje da se podaci s fotografija obrađuju u nekom formatu prilagođenom računalu.

U svibnju 2022. godine Google je kupio Photomath u jednoj od najvećih startup akvizicija u povijesti Hrvatske. Detalji transakcije nisu objavljeni, ali procjenjuje se da je vrijedila oko 500 milijuna dolara. Preuzimanje je dovršeno godinu dana kasnije, nakon regulatornog odobrenja Europske unije.

Među više od 700.000 recenzija na američkom App Storeu, Photomath danas ima ocjenu 4.8, što se smatra izvrsnim. S druge strane, nastavnicima matematike širom svijeta Sabolova aplikacija i danas predstavlja izazov u otkrivanju varanja.

Stalno otkrivam nove prijevare na ispitima iz matematike i u pravilu se radi o aplikacijama s mobitela. Teško mi je procijeniti koliko prijevara uspijem otkriti, ali rekao bih da mi promakne otprilike jedna četvrtina”, rekao je nastavnik matematike Sebastian Fransson za Dagens Nyheter.

Često nudi “previše pametna” rješenja

S korisničke strane, jedini je problem s Photomathom, tvrde švedski gimnazijalci, što često nudi “previše pametna” rješenja. “Isprobala sam Photomath, ali ta aplikacija nudi rješenja na fakultetskoj razini pa se odmah vidi da to nismo mogli mi napraviti”, kaže učenica trećeg (u Švedskoj završnog) razreda gimnazije Vanessa Söderström.

Potvrđuje to i nastavnik Fransson: “Korištenje Photomatha i sličnih aplikacija najlakše je otkriti kad učenik dođe do rješenja koje je nemoguće izračunati bez tehnoloških pomagala. Ili kad koristi postupak koji se uopće ne podučava u gimnazijskom kurikulumu. U takvim slučajevima poništavamo ispit.”