– Predsjednicima Vijeća mjesnih odbora s područja Općine Selnica nalažem da u roku od 15 dana utvrde broj zdenaca u njihovom naselju, promisle koji bi mogli biti od najveće koristi i to mi dostave u ured, nakon čega ćemo postupati tako da u što kraćem vremenu u svakom naselju saniramo 1 do 2 bunara – rekao je općinski načelnik Ervin Vičević na sjednici Općinskog vijeća Selnica, nazočnim čelnicima VMO-a.
Pred par godina je Josip Bogdan član Općinskog vijeća Selnice iz Merhatovca, vijeću i načelniku Ervinu Vičeviću predložio da se obavi popis svih općinskih zdenaca (bunara) na području Općine, a u cilju da se zna čime se može raspolagati u slučaju havarije ili sličnog problema javnih vodovoda. To je bilo evidentirano i zaprimljeno, ali nikakve akcije nije bilo u minulih nekoliko godina.
Bogdan nije odustajao te je predložio i zatražio da osim evidentiranja broja zdenaca krenu pripreme za njihovo ponovno stavljanje u funkciju, jer je ustvrdio kako u svim zdencima za koje zna da postoje, a poglavito u njegovom Merhatovcu ima vode. I opet je nastupio mir, nitko nije ništa poduzimao jer u Općini je posla i problema na pretek, i sada Bogdan nekaj sa zdencima petlja, sve dok nije započeo rat u Ukrajini odakle dolaze slike i vijesti o stradanju infrastrukture i kako između ostaloga ljudi u nekim gradovima i naseljima nemaju pitke vode, a upitao je i za gašenje paljevina ili ognjeva.
Na posljednjoj održanoj sjednici Općinskog vijeća Selnica, najviše riječi bilo je upravo o zdencima, a svoje kvalitetne prijedloge dali su osim Bogdana i vijećnici Robert Novinić i Robert Vargazon. Oni znaju što su zdenci značili nekad, zašto su zapušteni i predložili kako ih sanirati, da budu ponovo korisni, ali i spomenici su jednog vremena kada su zdenci bili izvor života.
Ukazali su na potrebu vođenja brige jesu li oni ‘općinski’ ili na privatnim posjedima, jer mnogo je toga u zadnje vrijeme kupljeno, ali i prodano. Ervin Vičević vrlo je pozorno saslušao cijelu raspravu, složio se gotovo sa svim prijedlozima, te je predsjednicima Vijeća Mjesnih odbora u Općini Selnica naložio da mu u roku od 15 dana dostave broj zdenaca u njihovom naselju s prijedlogom koji bi nakon sanacije bili najkorisniji ljudima u selu, kako i pri ruci šetačima, biciklistima i putnicima.
– Kada dobijem sve podatke odlučiti ću kako i što, jer u pitanju su za nas dosta veliki novci, no svakako ćemo u svakom selu urediti jedan do dva zdenca, jer oni su potrebni i sada u miru, a ne daj Bože da bude kakva katastrofa, voda će biti najtraženija – jasan je Vičević, a jednoglasna odluka Vijeća da to tako bude, dobar je pokazatelj svijesti vijećnika kada su u pitanju ovakve stvari.
Odakle uopće općinski zdenci za one mlađe koji to ne znaju. Oni su nastali u vrijeme pred drugi Svjetski rat, ali i nakon tog rata, a iskopati i izgraditi dala ih je ondašnja Općina Čakovec, zato su općinski. Danas bi mogli biti županijski. Općinski zdenci su se kopali na državnim parcelama, ali i na privatnicima oduzetim zemljištima u interesu društvene samozaštite i potrebe. Barem jedan općinski zdenac ima svako međimursko selo, a mnoga i po nekoliko njih, a najviše ih je u Gornjem Međimurju. Na primjer u malom Merhatovcu ih je šest (6), a dubine su od 12 do 40 metara.
Sedamdesetih godina minulog vijeka gotovo svako domaćinstvo u selu imalo je svoj bunar iz kojeg su prvo kantama pričvršćenim na polu čeličnu žicu izvlačili vodu na površinu, a uskoro su stigli hidrofori, pak su si ljudi složili vodovod u kući. Kasnije je nastupila akcija izgradnje javnih vodovoda sve do današnjeg magistralnog ili županijskog kojeg koristi ogroman broj žitelja Međimurja.
A lijepa međimurska popevka veli ili ide: “Z međimurskih zdenci, mrzla voda zvira,…”.
