Inflacija je prema svima jednako nepravedna – istim intenzitetom topi i radničke i svećeničke plaće.
Kako bi popravio životni standard hrvatskog svećenstva, čije plaće ionako nisu velike i godinama se nisu mijenjale, novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša, najavio je povećanje svećeničkih naknada od 1. siječnja iduće godine, javlja Jutarnji list.
– Naknade za crkvene službenike bit će povišene zbog porasta troškova življenja – najavio je tajnik HBK Krunoslav Novak.
Ugovor sa Svetom Stolicom
Koliko će se svećeničke naknade povećati, zasad nije poznato jer je nakon posljednjeg zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije poručeno da će svećenici o iznosu povišica plaća biti obaviješteni preko svojih župa.
Svećenici u Hrvatskoj ne primaju klasične plaće jer, sukladno ugovoru između Hrvatske i Svete Stolice, ne plaćaju porez na dohodak i pripadajuće prireze, nego im župe u kojima djeluju svaki mjesec isplaćuju mjesečne naknade. Visina plaća svećenika ovisi o više varijabli: o tome koliko su godina staža nakupili, veličini župe u kojoj djeluju te o njihovu hijerarhijskom položaju.
Prema dostupnim podacima, početna plaća tek zaređenog svećenika (kapelana) iznosi samo četiri tisuće kuna. Za svaku drugu godinu službe dobit će jedan bod koji, prema dosadašnjem Pravilniku, iznosi samo 50 kuna. Dakle, mladomisnik će imati naknadu od 4000 kuna, onaj s dvije godine staža dobit će 4050 kuna, a onaj s deset godina staža 4250 kuna. Povišicu “plaće” svaki će svećenik dobiti i prilikom premještaja na novu službu. Za podmirenje troškova za zdravstveno i mirovinsko osiguranje brinu se biskupije.
Povrh osnovne plaće i dodataka koje dobivaju temeljem staža i eventualnog napredovanja, svećenici imaju pravo i na nagradu od 50 kuna za svaku odsluženu misu. Mjesečno je to oko 1500 kuna.
Prije su svećenici dobivali novac i od milodara, vjenčanja, sprovoda i poklona vjernika, poput novčane zahvale za blagoslov kuća.
“Po starom je sustavu sav prihod od darova vjernika pripadao župniku, a sada sav taj iznos pripada župi, odnosno ulazi u župnu blagajnu. Milostinja koja se prikupi na nedjeljnim i blagdanskim misnim slavljima sada u cijelosti pripada župi, a prije je jedna trećina pripadala župniku.
Prema neslužbenim procjenama, svećenici – ovisno o stažu, broju vjernika župe u kojoj služe i hijerarhijskom položaju – mjesečno mogu zaraditi od četiri do osam tisuća kuna. U toj naknadi nije nevažno ima li svećenik župu od 2000 vjernika ili 8000 s više filijala.
Po župi iz proračuna dvije radničke plaće
Dio “plaća” za svećenike dolazi, doduše, posredno, i iz državnog proračuna. Naime, prema ugovoru između Hrvatske i Svete Stolice, država je dužna svakog mjeseca za svaku od 1530 župa uplatiti sredstva koja odgovaraju bruto iznosu dviju prosječnih radničkih plaća – što je sada oko 21.000 kuna.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.