Samo 35 godina nakon što je u Engleskoj prvi put krenuo vlak na lokomotivsku vuču, Hrvatska je dobila svoju prvu željezničku prugu — i to upravo kroz Kotoribu, malo međimursko mjesto koje je 24. travnja 1860. ušlo u povijest.
Bila je to pruga koja je povezivala Veliku Kanižu u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji, prolazeći kroz Hrvatsku trasom Kotoriba – Čakovec – Macinec u dužini od 41 kilometar. Radovi su počeli početkom 1857. godine, a najzahtjevniji dijelovi bili su mostovi kod Kotoribe i Ptuja te drenaža terena uz Dravu kod Ormoža. Tračnice za ovu prugu dopremljene su čak iz Engleske, što govori o ozbiljnosti i veličini projekta za to vrijeme.
Zanimanje javnosti bilo je golemo – novine su pratile svaki korak, a Čakovcu su prorokovale blistavu budućnost, tvrdeći da će “dati ime svietu o Čakovcu samom i nam Hervatom”. Unatoč veličini pothvata, pruga je dovršena čak godinu i osam mjeseci prije planiranog roka.
Iako je službeno otvorena 24. travnja 1860., prvi vlakovi krenuli su tjedan dana kasnije – 1. svibnja. Prema tadašnjem izvješću, na pruzi su bile tri stanice: Kotoriba, Donji Kraljevec i Čakovec, a svakog dana prometovala su dva mješovita vlaka u oba smjera. Putnika nije bilo mnogo, ali je zato prijevoz robe i poljoprivrednih proizvoda procvao.
Kotoriba je time postala strateško mjesto za okolna područja – od Koprivnice do Virovitice. No, iako je povezivala Međimurje s važnim srednjoeuropskim centrima poput Maribora, Ljubljane, Trsta i Beča, Zagreb je ostao po strani sve do 1862., kada je i on dobio svoju vezu sa svijetom preko Zidanog Mosta.
Neki planovi, poput onog da se Kotoriba poveže s Legradom i Dravom, nikada nisu ostvareni, iako su pripremni radovi već bili započeti.
Danas, 165 godina kasnije, ova priča nije samo o željeznici — ona je priča o napretku, viziji i hrabrosti jednog vremena. Prva tračnica u Kotoribi bila je prvi korak u putovanju koje i dalje traje.
