Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu se pod vodstvom profesorice Dubravke Dujmović Purgar
provodi veliki međunarodni projekt koji bi mogao značajno promijeniti način na koji uređujemo parkove i vrtove, ali i očuvati prirodnu baštinu. Projekt se realizira u suradnji sa slovenskim partnerima, a važnu ulogu ima i profesor kemije i biologije iz Srednje škole Prelog, Mišo Rašan.
Riječ je o projektu LIFE OrnamentalIAS čiji je glavni cilj spriječiti širenje invazivnih ukrasnih biljaka iz urbanih sredina u prirodu te zaštititi ugrožena staništa i vrste. Aktivnosti se provode na 13 lokacija u Hrvatskoj i Sloveniji, većinom unutar Natura 2000 područja.
Ukrasne biljke mogu biti problem
– Projekt je pokrenut zbog sve većeg problema s invazivnim biljnim vrstama, a pokazalo se da je upravo ukrasna hortikultura jedan od glavnih puteva njihova širenja – ističe profesorica Dujmović Purgar.
– Ljudi često sade estetski privlačne, strane vrste, ali neke od njih imaju potencijal postati invazivne. Ako se brzo razmnožavaju ili imaju sposobnost potiskivanja drugih biljaka, lako ‘pobjegnu’ iz vrtova u prirodu i narušavaju ekosustave – pojašnjava.
Profesor Rašan ističe kako je problem invazivnih biljaka nastao još davno, kada su se u parkovima počele saditi egzotične vrste. – Te su biljke s vremenom ‘pobjegle’ u prirodu i počele nanositi štetu jer su konkurentnije od domaćih vrsta – upozorava.
Južnjačka mješinka, kebrač, vrbe i topole
S druge strane, sve je više inicijativa za povratak autohtonih biljaka u parkove. Kao primjer navodi Beč gdje su na više lokacija uređeni travnjaci s domaćim biljem kako bi ljudi ostali u kontaktu s prirodom. Slična ideja svojevremeno je predstavljena i Gradu Prelogu – dio gradskog parka mogao bi sadržavati upravo takve autohtone vrste, uključujući rijetke biljke poput kebrača, ali i hrastove, vrbe i topole, uz edukativne pločice.
Govoreći o potencijalu uređenja javnih prostora, Mišo Rašan istaknuo je i jednu zanimljivu ideju vezanu uz park u Prelogu. Predlagalo se, naime, uređenje male grabice u kojoj bi se mogla predstaviti posebna i rijetka biljka – južnjačka mješinka. Riječ je o insektivornoj biljci koja živi u vodi i hrani se vodenim kukcima, a prisutna je tek na nekoliko lokacija. Uz navedeno, cvate od početka srpnja pa sve do kasne jeseni što bi značilo da bi park imao atraktivan i edukativan sadržaj kroz veći dio godine.
Profesorica Dujmović Purgar dodaje kako je problem u regiji sve izraženiji, što potvrđuje i međunarodna suradnja projekta, ali i rezultati istraživanja.
– Inventura tržišta pokazala je da na našem tržištu nema biljaka koje su na razini EU službeno označene kao invazivne, ali čak više od 65 posto biljaka je stranog porijekla. Na terenu u parkovima i vrtovima zabilježili smo i više od 68 posto stranih vrsta – otkriva. Ipak, rješenja postoje. Projekt snažno potiče sadnju autohtonih ili barem neinvazivnih vrsta.
Edukacija kao ključ očuvanja domaćih vrsta
– Pripremamo takozvane ‘liste’, crnu listu biljaka koje treba izbjegavati, narančastu s vrstama koje zahtijevaju oprez te bijelu listu preporučenih biljaka – ističe Dujmović Purgar. – Važno je i pravilno zbrinjavanje zelenog otpada, jer se invazivne vrste često šire upravo neodgovarajućim odlaganjem – dodaje.
Velik naglasak stavlja se na edukaciju, jer svijest građana još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.
– Većina ljudi ne povezuje biljke iz vlastitog vrta s negativnim utjecajem na prirodu. No kada se suoče s vrstama poput ambrozije ili pajasena, tada shvate razmjere problema – kaže profesorica.
Dodaje i kako je suradnja s obrazovnim institucijama izuzetno važna jer edukacija počinje od najranijih dana.
– Surađujemo sa svim razinama obrazovnih institucija, od vrtića, osnovnih i srednjih škola do fakulteta. Tako primjerice surađujemo i sa Srednjom školom Prelog, te profesorom Mišom Rašanom koji je vrlo entuzijastično sudjelovao na našim radionicama, te sad svoja znanja angažirano prenosi dalje na svoje učenika, ali koristi svaku priliku da i građane informira o tematici našeg projekta. – govori nam.
Zanimljivo je i da su u sklopu projekta već krenule brojne edukacije, predavanja i radionice, a na Agronomskom fakultetu je uveden i novi kolegij posvećen upravo ovoj problematici.
Bogatstvo Međimurja
Međimurje pritom ima što čuvati. Jedan od najljepših simbola proljeća je kockavica, koja raste uz rijeku Muru, ali je danas ugrožena zbog promjena staništa. Tu su i ljetni drijemovac, crnkasta sasa, žuti pasji luk i brojne druge vrste koje čine prirodnu baštinu ovog kraja.
– Imamo pravo bogatstvo, ali ga često nismo svjesni. Šteta je što se i dalje favoriziraju egzotične biljke – upozorava Rašan. Ovaj projekt ne donosi samo znanstvene spoznaje, već i jasnu poruku – budućnost zelenih površina leži u pametnom odabiru biljaka, a priroda koju imamo možda je vrijednija nego što mislimo.
.