Prije točno pola stoljeća u mjestu Belica u Međimurju, Franjo Dodlek započeo je obrađivati poljoprivredno zemljište, te sa suprugom Marijom, a kasnije s djecom, kćerkom Božicom i sinovima Mirjanom i Ivanom vodio obiteljsko gospodarstvo. Tradicija se nastavlja i danas, a u okviru ove obitelji sada posluju OPG Mirjan Dodlek i Dodlek-agro d.o.o., kooperacija koja ugovara proizvodnju krumpira, luka i celera s OPG-ovima. Belica kao mikro lokacija ima lagano pjeskovito-ilovasto tlo, te je oduvijek poznata po proizvodnji krumpira, a u centru mjesta nalazi se i spomenik krumpiru, prvi takav u svijetu.
Dodlekovi godišnje proizvedu oko 4.500 tona krumpira i oko 600 tona luka, a s kooperantima rade oko 15 tisuća tona krumpira i oko 2.000 tona luka. Od samog početka poslovanja ulagali su u moderne tehnologije za obradu tla, sađenja i vađenja krumpira i ostalih kultura, kao i u navodnjavanje, skladištenje, pakiranje i distribuciju. Prvi su u Hrvatskoj imali automatizirane pakirnice za krumpir, izgradilo otkupno-distributivni centra u Belici te se opredijelili prodaju putem maloprodajnih trgovačkih lanaca.
O ulaganjima u poslovanje kroz financiranje sredstvima Programa ruralnog razvoja RH, redakcija Agrokluba razgovarala je s Mirjanom Dodlekom.
Kako je zabrana korištenja klorprofama promijenila Vaše poslovanje?
Prije dvije godine EU je donijela odluku o zabrani korištenja klorprofama, aktivne tvari za proizvodnju praška protiv klijanja krumpira. To je značilo da se proizvođači krumpira moraju reorganizirati i sagraditi skladišta za čuvanje krumpira sa ventiliranjem i hlađenjem, ili odustati od proizvodnje. Naravno, nama to nije bila opcija.
Naši kooperanti su se udružili u dvije proizvođačke organizacije AgroPolje i AgroBelica, s ciljem da zajednički skladište robu i smanje troškove te su napravili dva identična projekta izgradnje skladišta za krumpir, svaki kapaciteta 3.000 tona, s opremom za ventiliranje i hlađenje, viličarima i box paletama. Projekti su u realizaciji i očekujemo povrat od 70 posto investicije.
Zašto ste se udružili?
Pa, svakako je bolje nastupati na tržištu u bilo kakvom obliku udruživanja, jer to donosi samo pozitivne stvari – jači ste na tržištu u smislu količina robe kojom raspolažete, asortimanom, prihodi omogućuju veća ulaganja u tehnologije, priprema robe je brža i jednostavnija, lakše organizirate transporte kad imate ozbiljne količine za tržište, i kupci vas gledaju kao stabilnog i ozbiljnog dobavljača.
Uložili ste i u obnovljive izvore energije?
Jesmo, jer to smatramo vrlo važnim. Kroz operaciju 4.1.3. izgradili smo sunčanu elektranu za vlastitu potrošnju od 225 KW i sufinancirali je sa 70 posto bespovratnih sredstava. Taj projekt smo završili u proljeće ove godine. Zadnjih 15 godina prilikom nabave bilo kakvog stroja vodimo računa da bude zadnja riječ tehnike, tako da u poljoprivrednoj proizvodnji imamo svu mehanizaciju takvu da sve radi preko GPS-a, što uvelike olakšava našim djelatnicima rad, povećava produktivnost, smanjuje troškove i optimizira sve proizvodne procese.
Koliko Vam se poslovanje promijenilo uslijed koronakrize?
Korona nije zasigurno nikome donijela nešto dobro pa tako ni nama zbog nedostatka turističke aktivnosti, ali mi smo se snašli i prodali robu na izvozna tržišta, nažalost po niskim cijenama. Trudimo se uvijek biti prepoznatljivi prije svega kvalitetom, brzinom isporuka i cjelogodišnjim kontinuitetom.
Iskoristio bih ovu priliku i pozvao nadležne institucije da nas na bilo kakav način zaštite od nepoštene trgovačke prakse te striktno reguliraju akcijske prodaje voća i povrća u supermarketima., zaključio je Mirjan Dodlek.
Cijeli članak pročitajte na linku.